Popa, Rajnke i Gašparikova: Podizanje glasa protiv nasilja nad ženama je odgovornost svih nas

Posebno smo uznemireni rastućom mizoginijom koja se izražava javno i onlajn u Crnoj Gori. Moramo da ulažemo kontinuirane napore i kapacitete institucija, kako bismo pružili podršku servisima za žrtve nasilja i podigli svijest o važnosti nulte tolerancije na ovu vrstu nasilja, navodi se u saopštenju

5544 pregleda 1 komentar(a)
Rajnke, Gašparikova i Popa, Foto: UNDP
Rajnke, Gašparikova i Popa, Foto: UNDP

Podizanje glasa protiv nasilja i zajednička koordinisana akcija ka nultoj toleranciji, zajednička je odgovornost svih društvenih aktera, vlade, policije, pravosuđa, civilnog sektora, pojedinaca, međunarodnih organizacija.

To su povodom globalne kampanje aktivizma protiv nasilja nad ženama, poručile ambasadorke Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, Oana Kristina Popa i Džudi Rajzing Rajnke, kao i stalna predstavnica UNDP -a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova.

Ističu da je rodno zasnovano nasilje jedno je od najtežih oblika kršenja ljudskih prava, te da mu nema mjesta u demokratskom društvu, navodi se u saopštenju UNDP -a.

Popa ističe da je nasilje nad ženama globalni fenomen.

"Ove godine, Evropska komisija je predložila i novi zakonski akt. Prvi put će se definisati pravila EU za borbu protiv nasilja na svim nivoima, uključujući i onlajn nasilje. Ovo je veliki korak naprijed", kazala je ona.

Naglašava da su veoma zabrinuti zbog povećane učestalosti femicida i nasilja nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koji je prijavljen prošle godine.

"Takođe smo posebno uznemireni rastućom mizoginijom koja se izražava javno i onlajn", istakla je Popa.

Dodaje da policija, tužilaštvo, centri za socijalni rad i medicinske službe moraju poboljšati svoju koordinaciju i podršku, kako bi se slučajevima rodno zasnovanog nasilja bavili blagovremeno, sistematično i koordinisano.

"Od crnogorskih vlasti očekujemo da rodnu ravnopravnost i eliminaciju rodno zasnovanog nasilja stave u sam vrh svojih planova", zaključila je ona.

Ambasadorka SAD-a Džudi Rajzing Rajnke, poručila je da se svi gnušamo tog nasilja, ali nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje i dalje jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava širom svijeta.

Kako kaže, "nažalost, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je jedna od tri žene doživjela ili će doživjeti rodno zasnovano nasilje tokom života. To nasilje uključuje seksualnu, fizičku, mentalnu i ekonomsku štetu i povrede".

Rajnke naglašava da kada pate žene, psihološki ožiljci takvog nasilja mogu opstati kroz generacije.

"Nažalost, tokom proteklih nekoliko godina, u Crnoj Gori sam vidjela uznemiravanje i napade usmjerene protiv hrabrih crnogorskih žena iz javnog života, uključujući one koje su aktivne u novinarstvu, politici i civilnom društvu", dodala je Rajnke.

Zato upozorava, "zabrinjavajuće je da se to nečuveno ponašanje ne popravlja, a postoji bojazan da bi moglo i da se pogorša".

"Na takvo ponašanje treba da postoji nulta tolerancija. Treba da dignemo glas i zajedno se borimo. Nasilje nad ženama i njihovo uznemiravanje nemaju nikakvu ulogu u evroatlantskoj budućnosti Crne Gore", zaključila je Rajnke.

Gašparikova je primijetila da o nasilju nad ženama govorimo često, ali ne i dovoljno.

Kako kaže, "poražavajući statistički podaci poručuju nam da je krajnje vrijeme za reakciju cjelokupnog društva".

Dodaje da je "dugi niz godina bio potreban da bi se problematika nasilja nad ženama osvijestila u crnogorskom društvu. Tako danas imamo sve više građanki i građana koji su spremni da reaguju i budu dio zajedničkih napora u eliminisanju nasilja".

Gašparikova ističe da svi moramo da ulažemo kontinuirane napore i kapacitete institucija, kako bi pružili podršku servisima za žrtve nasilja i podigli svijest o važnosti nulte tolerancije na nasilje.

"Nasilje je jedno od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. Zato ne tolerišimo nasilje i ne okrećimo glavu", naglasila je Gašparikova.

Nedjelja rodne ravnopravnosti, kojom je otvoren dijalog o statusu žena i društvenim normama koje uslovljavaju rodne razlike u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu, završava danas, zaključuju se u saopštenju.