Zaštita slabijih je najvjernije ogledalo naše snage, zato bezbjednost djece, kao ranjive društvene kategorije, ne smije biti žrtva dnevno-političkih obračuna.
To je za “Vijesti” kazala saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Andreja Mihailović.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović juče je, nakon novog talasa prijetnji navodnim podmetnutim eksplozivom u više crnogorskih škola, kazao za “Vijesti” da će nastava do kraja sedmice biti u onlajn režimu.
On je saopštio i da su se dojave o postavljenim bombama od prije dva dana pokazale kao lažne, ali i istakao da “nije dobro to što neko na ovaj način pokušava da uruši obrazovni i ukupni sistem države”.
Povezani članci
Mihailović smatra da je neophodno da politički akteri “obuzdaju potrebu za upiranjem prstom u oponente i fokusiraju se na saradnju zarad nacionalnog interesa od prvorazrednog značaja”.
”Kako Crna Gora ne bi postala digitalna slijepa tačka Evrope i žarište ilegalnih aktivnosti u sajber prostoru... Ovo je dodatno naglašeno kada je riječ o prijetnjama koje dolaze iz sajber prostora, čiji stihijski razvoj zahtijeva brza i efikasna rješenja, a ne inertne i populističke narative”, naglasila je ona.
Vojinović: Direktori da postupaju po uputstvima policije, očekujem normalizaciju nastave
Ministar Vojinović poručio je direktorima svih vaspitno-obrazovnih ustanova da su u obavezi da postupaju prema instrukcijama Uprave policije jer bezbjednost djece ne smije ni u jednom trenutku biti ugrožena.
Vojinović je “Vijestima” rekao da je, odmah nakon što su dva dana zaredom dobili informacije o navodno postavljenim bombama, lično kontaktirao prve ljude Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije (UP).
”Ni u jednom trenutku bezbjednost naše djece nije bila ugrožena... Uputili smo sugestiju da se nastava i ostatak radne nedjelje odvija onlajn u svim ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja”, rekao je Vojinović.
Ministar je pozvao direktore škola i podsjetio ih da su u obavezi da postupaju po instrukcijama Uprave policije.
Čitaoci “Vijesti” prethodno su upozorili na to da pojedine škole nijesu na vrijeme reagovale i evakuisale đake, već su to uradili kasno u odnosu na druge ustanove, pa su roditelji “čekali kao na iglama” kada da dođu za svoju djecu.
Prema riječima Vojinovića, pokazalo se da se radi o lažnim dojavama.
Oni koji su krenuli u borbu za urušavanje institucija vide, kaže Vojinović, da je to najlakše i najosjetljivije uraditi preko obrazovnog sistema.
Povezani članci
”Želim da vas uvjerim da će ova Vlada sigurno odgovoriti ovom trenutku”.
Ministar očekuje da će naredne nedjelje obrazovni proces teći normalno.
”Očekujem u direktnoj saradnji sa predstavnicima UP da dođemo do informacije ko stoji iza pokušaja stvaranja nemira i remećenja jednog normalnog obrazovnog, samim tim i životnog sistema u našoj državi kako bismo mogli ovo prvo polugodište na miran način privesti kraju i kako bi djeca u miru mogla da dočekaju praznike i odu na zasluženi odmor”, kazao je Vojinović.
Backović: Na dobrom smo putu da otkrijemo ko šalje prijetnje
Dojave o podmetnutom eksplozivu dva dana zaredom su ispraznile klupe u školama u više gradova.
Mejlovi u kojima se škole u Crnoj Gori upozoravaju da su postavljene bombe, sadrže veliki broj “zanimljivih” detalja.
Tako se jedan od mejlova šalje pod imenom Ričard Ramirez koji je bio jedan od najpoznatijih serijskih ubica na svijetu (umro 2013), a u opisu maila piše: “Svi ćete umreti”.
U mejlu na ćirilici piše: “Crnogorci, nećemo više. Zovem se Niko Bellić, spski nacionalista, vođa organizacije Srpskog narodnog saveza. Postavili smo butansku bombu u Bijelo - Polu. Srbi ste, pričajte srpski, Crna Gora da bude deo Srbije!”
Niko Belić je lik iz poznate igrice GTA IV, koja se prodala u više desetina miliona kopija.
Drugi mejl je naslovljen sa “Teroristički napad”, potpisuje ga Macul, a u njemu, takođe ćirilicom, piše: “Mi smo srpski nacionalisti, Crna Gora je oduvek bila deo Srbije, zato se protivimo postojanju Crne Gore, danas će sve škole u Podgorici biti dignute u vazduh. Slava Srbiji! Kosova je Srbija Slava Rossii!”.
Rukovodilac Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala u Upravi policije Jakša Backović juče je u Bojama jutra TV Vijesti saopštio da su policijski službenici kontrolisali ustanove koje su primile prijeteće mejlove, ali da nijesu našli eksplozivne naprave.
Povezani članci
Neposredno pred novi talas mejlova, Backović je izjavio da su “škole bezbjedne, djeca mogu da idu u škole slobodno”.
”Što se tiče mjera i radnji u cilju identifikacije lica koje je poslalo navedeni mejl o lažnim eksplozivnim napravama, identifikovali smo dva nivoa zaštite, odnosno prikrivanja IP adrese koju je koristila ta osoba. I dalje smo u procesu identifikacije IP adresa sa kojih su stigle prijetnje da će se aktivirati eksplozivna naprava. Što je više nivoa zaštite IP adrese, teže se vrši identifikacija, ali smo na dobrom putu”, kazao je Backović.
”Vijestima” je juče iz više izvora potvrđeno i da je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) tražila pomoć inostranih partnera u vezi sa ovim problemom.
Istražni organi kaskaju za sajber zloupotrebama
Prema riječima Mihajlović, napredak tehnologije tokom posljednje tri dekade dostigao granice potpune digitalne kontrole najvažnijih društvenih procesa.
”Naizgled bezopasni jezik binarnih kodova, već je opasno pretekao mogućnosti istražnih organa da procesuiraju sve društvene opasnosti koje proizlaze iz njegove zloupotrebe. Ipak, tehnološki napredak, bez napretka u operativnim i regulatornim protektivnim mehanizmima, sprovođenju zakona i procesuiranju krivičnih djela u onlajn prostoru, samo će povećati aktivnost sajber prestupnika. Inicijative da se u državnoj administraciji favorizuju manuelni operativni procesi neće riješiti problem dugoročno jer se na taj način ne mogu zatvoriti postojeći koridori sajber napada”, ističe Mihajlović.
Mihajlović naglašava i da primarni fokus defanzivnog arsenala u ovim situacijama treba da bude uspostavljanje multisektorske saradnje ključnih aktera (državnih organa, privatnog sektora, naučno-istraživačke zajednice i civilnog društva) usmjerene ka koordinisanoj i sinhronizovanoj akciji identifikacije “lakih meta”, odnosno, “sigurnih utočišta” sajber kriminala.
”To podrazumijeva i neophodne nomotehničke intervencije na planu zatvaranja postojećih zakonskih rupa kojima se omogućava nekažnjen prolazak izvršiocima krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, budući da su pravno neregulisane države uvijek poželjne destinacije za hakerske napade”, pojasnila je ona.
Tiodor Jovović iz kompanije “Sky Express Montenegro” kaže da se primjenom tehničkih metoda problem dojava o bombama može donekle ublažiti.
”To se postiže punom implementacijom Sender Policy Framework (SPF) i Domain-based Message Authentication, Reporting, and Conformance (DMARC) tehnologija, koje omogućavaju verifikaciju dolaznog pošiljaoca, i njegovog servera elektronske pošte. Zbog čega ovo pomaže? Zbog toga što je neophodno da svi učesnici u lancu budu verifikovani, a pošiljaoci dojava o bombama sigurno ne žele da se verifikuju, već žele sebi da obezbijede što veći stepen anonimnosti. Nažalost, u praksi ovo daje veoma ograničen efekat, s obzirom na to da se na globalnoj mreži nalazi ogroman broj servera elektronske pošte koji ne vrše bilo kakvu verifikaciju pošiljaoca, niti čuvaju zapise o prosljeđivanju poruka, čime onemogućavaju bilo kakve forenzičke i reaktivne aktivnosti”, objasnio je Jovović.
Prema njegovim riječima, jedino održivo rješenje problema je međunarodni konsenzus kojim bi se, prije svega, kriminalizovala mogućnost kreiranja servera elektronske pošte koji nisu propisno konfigurisani (konfigurisani tako da verifikuju pošiljaoce i da čuvaju zapise o aktivnostima).
”...I sprovođenje toga u praksi. Jednostavno, ko god nije usklađen, ne može učestvovati u sistemu razmjene poruka (tu možemo povući paralelu sa sistemima za međunarodna plaćanja, i iskoristiti njihova iskustva). U međuvremenu, nepopularno, ali efikasno rješenje je ukidanje postojećih i kreiranje alternativnih grupnih i-mejl adresa u institucijama, ustanovama i organizacijama, kao i obustavljanja publikovanja tih adresa”, zaključio je on.
Nedostatak dokaza - hronična boljka
Mihailović ističe i da je “hronična boljka krivičnog postupka deficit dokaznog materijala, koji je na terenu visokotehnološkog kriminala prisutan u zabrinjavajućim razmjerama”.
”Prvenstveni razlog leži u samoj prirodi digitalnih zapisa, budući da su visoko podložni manipulaciji, jer ih je jednostavno uništiti, izmijeniti i brisati. Samim tim se veoma teško pouzdati u njihovu dokaznu snagu iz razloga konstantne sumnje u njihovu povjerljivost, integritet i stabilnost. Problem sa prikupljanjem dokaza dodatno je izražen kod podataka koji su u stanju ‘čuvanja tajnosti’ (data encryption), čije dešifrovanje zahtijeva kompleksni digitalno-forenzički instrumentarijum. U pojedinim situacijama praktično je nemoguće utvrditi izvor prijetnje i identitet počinilaca budući da se IP adrese koje vode do lokacija mogu veoma lako fabrifikovati”, kazala je Mihailović.
Prema njenim riječima, posebnu pažnju treba usmjeriti na stalne edukacije osoba angažovanih na otkrivanju i krivičnom progonu sajber kriminalaca, kao i ekspertsku pomoć nadležnim sudijama, tužiocima i istražnim organima u cilju efikasnijeg procesuiranja krivičnih djela visokotehnološkog kriminala.
”S obzirom na to da se radi o vrsti kriminaliteta koja nerijetko ima transnacionalni karakter, odsustvo mehanizama međunarodne pravne pomoći, sporazuma o ekstradiciji ili neusklađenost procesnih pravila u pogledu istraga, može rezultirati negativnim odgovorom nadležnih organa drugih država u pogledu bilateralne/međunarodne saradnje na planu razmjene informacija. Iz tog razloga, važno je da se Crna Gora, kao i ostale zemlje regiona, intenzivnije uključe u vodeće frontove borbe protiv prijetnji u sajber prostoru koje vode Europol, Eurojust...”, naglasila je ona.
To, kaže Mihailović, neizostavno podrazumijeva i usvajanje pozitivnih praksi država koje se uspješno nose sa izazovima virtuelnog prostora, poput uspostavljanja mreže privatno-javnih partnerstava.
”Ovo je oblast sve nesagledivijeg intenziteta društvene opasnosti koji, kao što smo vidjeli u posljednjim mjesecima, značajno prevazilazi kapacitete državnih organa. Sigurnost sajber prostora je nemoguće obezbijediti bez angažovanja privatnog sektora zbog ograničenih kapaciteta državnih organa, i nije bez razloga činjenica da su privatno-javna partnerstva u oblasti sajber bezbjednosti sa razlogom među strateškim prioritetima svih razvijenih država. Na taj način se ostvaruju i drugi benefiti jer se favorizuju domaće firme na domaćem tržištu, čime se ostvaruju i pozitivni ekonomski efekti. U tom smislu, Francuska je idealan primjer kako se kroz konsenzuse sa korporativnim akterima mogu dovesti u sklad tržišni i bezbjednosni imperativi”, kazala je Mihailović.
Bonus video:
