Sprečavanje prekomjernog oticanja vode iz Biogradskog jezera, njegovo sistematsko istraživanje, zabrana upotrebe motornih vozila i motocikala na području Nacionalnog parka i zabrana bilo koje vrste sječe stabala, neke su od preporuka iz nacrta Studije revizije za Nacionalni park (NP) Biogradska gora.
Njime je dat niz smjernica kojima bi trebalo da se unaprijedi stanje tog zaštićenog područja. Kako je objašnjeno iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, revizija, čiji su autori stručnjaci različitih oblasti iz Agencije za zaštitu životne sredine, urađena je “radi usaglašavanja mjera i režima zaštite sa važećim propisima, kao i u cilju obnove i ažuriranja podataka i zbog potrebe unapređenja ukupnog ambijenta”.
Razlog za izradu tog dokumenta, kako je obrazloženo, je i “usklađivanje potreba zaštite biodiverziteta sa namjenom prostora i razvojem održivog turizma, bez posljedica po primarne vijednosti parka”.
Autori Studije, između ostalog, sugerisali su da bi trebalo pripremiti projekat kojim bi se zaustavilo prekomjerno oticanje vode iz Biogradskog jezera. Takođe, predloženo je detaljno i sistematsko istraživanje jezera, faune riba i bentosa (životinja i biljaka koje žive na dnu), “kako bi se sagledalo stanje i kapaciteti”.
Potom bi, objašnjeno je, kroz dokument Ribarskih osnova, trebalo predložiti način gazdovanja ribljim fondom.
Sugerisano je i detaljno i sistematsko istraživanje ostalih ledničkih jezera na području NP. Cilj tih aktivnosti, bio bi, kako piše u Studiji revizije, definisanje mjere za reintrodukciju (vještačko vraćanje ugroženih biljnih vrsta na njihova prorodna staništa) autohtonih vrsta koje naseljavaju jezera.
Među zadacima je i izrada Studije kapaciteta nosivosti turizma za područje NP, a posebno za lokalitet Biogradsko jezero. To bi podrazumijevalo definisanje maksimalnog broja ljudi, koji mogu posjetiti turističku destinaciju u isto vrijeme.
U Studiji revizije se, između ostalog, preporučuje i zabrana upotrebe motornih vozila (quad) i motocikala na području NP, ali i donošenje akcionog plana, kojim bi se ograničio broj terenskih vozila koja se mogu naći na lokalnim putevima u okviru NP u toku jednog dana. Takođe treba, smatraju autori Studije, vozila koja mogu pristupiti lokalitetu Biogradsko jezero ograničiti na dostavna i ona koja koristi službe nadzora NP, a parking izmjestiti van tog lokaliteta.
Preporučeno je i da se za zaštićene vrste biljaka, životinja i gljiva uradi plan upravljanja i kontinuirano sprovodi monitoring stanja tih populacija.
”Za komercijalne vrste biljaka, gljiva, za sakupljače obezbijediti obuku, koja će biti obavezna uz dobijanje licence (sertifikata) o načinu sakupljanja... Potrebno je onemogućiti bilo koju vrstu sječe stabala i osigurati održavanje već postojećih uslova u šumskim staništima, na taj način što će se omogućiti nesmetano odvijanje prirodnih procesa. Polegla stabla i panjeve ne treba iznositi iz prašumskog rezervata i, po mogućnosti, ne pomjerati sa pješačkih staza, već premostiti drvenim mostovima”, neke su od preporuka iz tog dokumenta.
Ocjena je i da treba stimulisati tradicionalne vidove stočarske proizvodnje, bez preparata koji se koriste u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i upotrebe motorne mehanizacije.
Jedna od smjernica je i da se nastave dalja istraživanja na području parka “u cilju dobijanja sveobuhvatnih podataka o bogatstvu diverziteta vrsta na ovom području”.
Na osnovu suštinskih odlika i vrijednosti, kao i značaja i funkcija koje to područje ima, kako piše u Studiji, zaključuje se “da područje ispunjava uslove za zadržavanje statusa zaštite zbog svoje izvornosti, odnosno karakteristika biodiverziteta i jedinstvenih hidroloških, geomorfoloških i prirodnih karakteristika”. Biogradska gora je pod zaštitom od 1878. godine, a trenutno uživa zaštitu prirodnog dobra II kategorije.
Na zaštićenom području NP “Biogradska gora”, objašnjeno je u Studiji revizije, uspostavljaju se režimi zaštite I, II i III stepena. Taj NP obuhvata površinu od 5.962 hektara, od čega je režim zaštite I stepena uspostavljen na 47,9 odsto teritorije. Oko 51 odsto je pod režimom zaštite II stepena, a pod režimom zaštite III stepena 0,5 odsto teritorije.
Zaštitna zona oko NP je površine 13.856 hektara.
Ministarstvo je pozvalo građane da, na javnoj raspravi o nacrtu Studije revizije, do kraja januara naredne godine daju svoje mišljenje i iznesu relevantene informacije od značaja za NP. Kako je najavljeno, biće organizovana stručna rasprava na kojoj će eksperti iz svih neophodnih oblasti iznijeti svoje stručne stavove, tako što će uzeti u razmatranje i interes i razmišljanja građana.
Bonus video:
