Mladi ne vide budućnost u Crnoj Gori

Centar za građanske slobode predstavio nadležnima tri predloga javnih politika

11690 pregleda 26 komentar(a)
Sa sastanka sa ZZZCG: Mumin, Đukanović i Milutin Vučinić, Foto: CEGAS
Sa sastanka sa ZZZCG: Mumin, Đukanović i Milutin Vučinić, Foto: CEGAS

Bolje poslovne prilike za većinu mladih u Crnoj Gori razlog su zbog kojeg bi privremeno ili trajno napustili Crnu Goru. U državi ne vide perspektivu za sebe kad je zapošljavanje u pitanju, a kao jedan od glavnih problema navode da je zastario obrazovni sistem, da nemaju dovoljno prilika za uključivanje u društvo, ali i da bi im dobrodošla pomoć pri zaposlenju i usmjeravanju u karijeri

Na osnovu tih nalaza, tim Centra za građanske slobode (CEGAS) izradio je tri predloga javnih politika, koje su predstavili, pored ostalih, i nadležnima u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) i Centru za informisanje i profesionalno savjetovanje (CIPS), koji u sklopu Zavoda u pruža informacije i savjete u vezi sa razvojem karijere.

Autori Nikola Mumin i Danilo Đukanović iz CEGAS-a kazali su da su, kada je u pitanju pomoć mladima pri karijernom usmjeravanju, Zavodu za zapošljavanje i CIPS-u sugerisali proaktivan pristup mladima, kao i poboljšanje međusektorske saradnje u djelovanju protiv problema nezaposlenosti mladih. Sugerisana je i sistematizovana podrška mladima i program karijernog usmjeravanja u vidu besplatnih onlajn usluga, obuka i treninga, sa ciljem prelaska na tržište rada.

”Problem ‘odliva mozgova’ konstantna je realnost u našoj zemlji. Kao najveći problem mladih u Crnoj Gori, 46 odsto uzorka koji čine ljudi od 18 do 29 godina odgovorilo je da su to problemi pri zapošljavanju. O tome šta bi najviše voljeli da vide što se tiče poboljšanja položaja mladih, 23 odsto ispitanika navelo je - pomoć pri usmjeravanju u karijeri”, kazali su iz CEGAS-a.

Pojasnili su i da bi karijerno savjetovanje podrazumijevalo pružanje podrške i pomoći u procesu donošenja odluka u vezi sa obrazovanjem, obukom, zanimanjem i upravljanjem karijerom.

Predlog javnih politika podrazumijeva i podršku mentalnom zdravlju mladih. Tako su iz CEGAS-a sugerisali da se u osnovnim i srednjim školama poveća broj zaposlenih koji se zapošljavaju na pozicijama psihologa. Takođe, kako su kazali, neophodno je poboljšati i kvalitet edukacije mladih kad je pitanju znanje mladih o mentalnom zdravlju, u srednjim školama učenike naučiti da razumiju i ne stigmatizuju osobe sa problemom mentalnog zdravlja. Sve to, kako su kazali iz CEGAS-a, neophodno je činiti uz podizanje svijesti o značaju mentalne higijene.

Takođe, prema riječima Đukanovića, predložili su i da se u ustanovama visokog obrazovanja, ali i u okviru institucija lokalne samouprave, osnuju psihološka savjetovališta.

”S obzirom na socio-političke okolnosti u kojima se Crna Gora nalazi prije i nakon turbulentnog perioda smjene vlasti 2020, krize izazvane pandemijom kovid-19, tradicionalno visoke stope nezaposlenosti (koja kod mladih ide i do 50 odsto), nedostacima obrazovnog sistema i tržišta rada, kao i sa druge strane visokom stopom samoubistava i prisutne društvene stigmatizacije u vezi sa mentalnim zdravljem, smatramo da bi institucionalna intervencija u ovoj oblasti bila od krucijalnog značaja za dalji razvoj društva”, pojasnili su iz CEGAS-a.

Kada je u pitanju unapređenje obrazovnog sistema, iz CEGAS-a su predložili ulaganja i u neformalno obrazovanje. Kao način da se podrže mladi, predložili su i da bude osnovano tijelo, koje bi bilo veza između privatnog sektora i obrazovnog sistema. Predložili su i obaveznu praksu, uvođenje finansijskih mjera koje bi i za poslodavce bile podsticaj da zapošljavaju više mladih ljudi. Kao jedno od rješenja, vide i subvencioniranje zarada mladih, ali i finansijske olakšice za poslodavce koji zapošljavaju mlade.

”Neiskorišćeni potencijal mladih u Crnoj Gori, kao i njihov konstantan odlazak iz Crne Gore u potrazi za boljim prilikama u organizovanijim sistemima, traže strukturnu i zakonodavnu reformu. Cilj ovog predloga je da predstavi moguće promjene, reforme i izmjene koje će omogućiti mladima da kroz obrazovanje i praktičnu primjenu znanja stečenog obrazovanjem ista usavrše kako bi bili konkurentni na tržištu rada”, smatraju u CEGAS-u i dodaju da je reforme neophodno kreirati tako da mogu da adekvatno utiču na promjene kako ponude, tako i tražnje.

“Reforma obrazovnog sistema kroz izmjene plana i programa rada, uvođenje novih i besplatnih kurseva, kao i obavezne prakse, imaće za cilj rješavanje problema ponude znanja i vještina, da bi one bile na nivou koji tržište rada i zahtijeva. Sa druge strane, reforme koje imaju za cilj da podstaknu poslodavce da zapošljavaju više mladih ljudi će uticati na element tražnje na tržištu rada”, navode iz CEGAS-a.

CEGAS je o predloženim javnim politikama, osim Zavod za zapošljavanje, odnosno CIPS, informisao i Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo sporta i mladih.

Bonus video: