Biznismen iz Njemačke i poznati finasijer Bošnjačke stranje (BS) Sadrija Dacić dobio je prije nekoliko sedmica dozvolu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) da siječe šume u velikom kompleksu u opštini Rožaje i od toga ostvaruje prihod.
Dozvala je izdata, iako pravo nad zemljištem Daciću osporavaju bivši radnici “Gornjeg Ibra Rožaje” (GIR) i nedavno smijenjeni vrh Uprave za šume.
Dacić je do vrijednog državnog zemljišta i objekta nekadašnjeg crnogorskog giganta GIR došao 2017. godine za svega 216.000 eura – skoro četiri puta niže od početne cijene sa prvih licitacija.
Ova imovina “Gornjeg Ibra”, prodata je tek nakon 12 objave.
Šuma smrče druge klase, koju nakon dozvole MPŠV Dacić sad može da siječe, prostire se na 262.000 metara kvadratnih u naselju Redžića Krlje. Ta je šuma data Daciću za oko 51 cent po metru kvadratnom, a na prvoj neuspješnoj licitaciji 2011. najniža ponuđena cijena bila je oko dva eura po kvadratu. Prema tvrdnjama mještana, Dacić je došao do šume po izuzetno niskoj cijeni, po kojoj se u tom kraju prodaju livade i pašnjaci mnogo niže kategorije.
I izvor iz šumarske struke upućen u slučaj tvrdi za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da je cijena od 50 centi po metru kvardatnom pretjerano niska.
”Kada se prodaje šuma, odvojeno se računa vrijednost drveća i šumskog zemljišta”, kaže on. Prema njegovim riječima, samo šumsko zemljište se posljednjih godina kretalo oko jedan euro.
On naglašava da će ove šume će tek da dobiju na vrijednosti sa rastom i razvijanjem, te su izuzetno dobra investicija.
Zemljište je Daciću prodao Huzeir Nurković, stečajni upravnik GIR-a i kadar BS-a, kako stoji u kupoprodajnom ugovoru iz oktobra 2017. u koji je CIN-CG imao uvid. Prema ovom ugovora, šuma smrče prodata je Daciću kao livade, njive i pašnjaci pete, sedme i osme klase.
Uprava posumnjala u Dacićevo vlasništvo nad šumama
Doskorašnji direktor Uprave za šume (UZŠ) Srđan Pejović dva puta je tražio od Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da se izjasni o validnosti vlasništva Dacića nad ovim šumama.
Dok je bio direktor Uprave, Pejović je u zahtjevima od 21. februara i 16. juna 2022. naveo da su sporne šume bile “dio šumskih odjeljenja” za koja je nadležna država, da ih je “zasadila Uprava za šume, odnosno njen pravni prethodnik”, te da se šuma u “četiri protekla uređajna perioda vodi kao svojina države Crne Gore”. Kao takve, one nijesu mogle biti predmet prodaje stečajne mase GIR na licitacijama.
Iz kancelarije Zaštitnika u martu ove godine naveli su i da Dacić nije dostavio odgovorajuću dokumentaciju, te da ugovor ne uključuje parcelu za koju ovaj biznismen traži da se uvrsti u program gazdovanja.
Nakon ovoga, nastavljena je prepiska između Pejovića, Zaštitnika i Dacića, ali sve se riješilo u korist biznismena bliskog BS, kada je direktor UZŠ smijenjen.
Pejović je smijenjen nekoliko mjeseci nakon što je formirana manjinska vlada, u koju je ušao i BS. Uprava za šume je preimenovana u Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, a na Pejovićevo mjesto imenovan je Armin Mujević, ekonomista i funkcioner BS.
CIN-CG se obratio Upravi za gazdovanje šumama i lovištima povodom ovog slučaja. U odgovoru su naveli da je na osnovu katastarskih evidencija i “Geodetskog elaborata ovlašćene firme ‘Geo expert’ iz Podgorice potvrđeno da je površina pod šumom od 26,20 hektaraa u privatnom vlasništvu Dacić Sadrije”.
CIN-CG se obratio Zaštitniku imovinsko-pravnih odnosa za komentar. Iz kancelarije su potvrdili da je Uprava za šume ove godine kontaktirala Zaštitnika sa zahtjevom za mišljenje o pitanju Dacićevog prava na šume. Ipak, kako tvrde nisu mogli da se izjasne jer među spornim parcelama “nijedna nije navedena kao šuma po kulturi”.
Zaštitnik je, stoga, zatražio “od Uprave za katastar i državnu imovinu dostavljanje relevantne dokumentacije” nakon čega će se odrediti dalji koraci. Ali je Dacić u međuvremnu dobio odobrenje MPŠV za eksploataciju.
Manjinski akcionari osporavaju pravo stečajnog upravnika da proda šume
I predstavnik bivših radnika GIR-a okupljenih u nevladino udruženje Manjinski akcionari AD “Gornji Ibar”, Sadik Klimeta, osporava prodaju i upis Dacića u katastar. U žalbi Ministarstvu finansija (MF) poslatoj još 2018. godine, Klimenta navodi više razloga zbog kojih osporava Daciću vlasništvo. Bivši radnici i manjinski akcionari tvrde da stečajni upravnik Nurković nije dostavio zapisnik o sprovedenoj licitaciji na kojoj je navodno Dacić bio jedini ponuđač sa ponudom od 216.000 eura (svega tri hiljade preko početnog iznosa licitacije). Ističe i da sporna imovina nije unesena u zapisnik o prijavljenoj imovini prilikom uvođenja stečaja, što je suprotno Zakonu o stečaju. Samim tim Nurković nije ni mogao prodati tu zemlju, kaže se u žalbi.
Ministarstvo finansija, u rješenju od 1. oktobra 2018. godine, nije osporilo ove navode, ali su oni “ocijenjeni bez uticaja na drugačije odlučivanje”, pa je dozvoljen upis Dacića kao vlasnika.
Mjesec nakon ovog rješenja “Gornji Ibar Rožaje” je izbrisan iz registra privrednih subjekata. Tu odluku donio je tadašnji predsjednik Privrednog suda Crne Gore Blažo Jovanić navodeći da je “imovina stečajnog dužnika u cjelosti unovčena”.
Jovanić se trenutno nalazi u pritvoru i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ga tereti za brojna krivična djela koja se tiču i malverzacija u stečajnim postupcima.
U Dacićevu korist vještačio dugogodišnji kadar BS-a
CIN-CG je izvršio uvid u istorijat vlasništva u katastru nad šumama koje je kupio Dacić. Radi se o zemlji koju je za vrijeme SFRJ Jugoslavije otkupljivao “Gornji Ibar” od stanovništva koje se iseljavalo krajem šezdesetih godina. Uglavnom su to bile livade, njive i pašnjaci, koje je kompanija nakon kupovine pošumljavala smrčom i tako im višestruko povećala vrijednost. Svih ovih godina zemljište je bilo upisano kao imovina GIR-a.
Iako se vodilo kao zemljište niže klase, nekoliko godina nakon prodaje 2021, na Dacićev zahtjev Uprava za katastar Rožaje je preimenovala to kao četinarsku šumu druge klase. Za to je Dacić osim fotografija priložio i “nalaz i mišljenje sudskog vještaka šumarske struke Adema Fetića”, što se navodi u rješenju iz oktobra 2021, kojim je izvršena ova promjena. I Fetić je visoki kadar BS-a, koji je godinama bio na pozicijama u šumarstvu pri Ministarstvu poljoprivrede.
Ova promjena omogućila je Daciću da parcele u Redžića Krljama uvede u program šumarstva kod Uprave za gazdovanjem šumama i lovištima, što mu sada omogućava da prihoduje od sječe šume.
Prema planu gazdovanja Dacić ima pravo da posječe skoro tri hiljade kubika šume za deset godina. Sagovornici šumarske struke, koji insistiraju na anonimnosti, tvrde da se kubik ovog drveta po aktuelnim cijenama kreće od 40 do 100 eura. Samo prodajom trupaca Dacić bi otplatio investiciju u potpunosti. Štaviše, mogao bi da ostvari veliki prihod ukoliko bi prodavao smrču u nekoj od susjednih zemalja. U Srbiji se kubik smrče kreće od 100 do 150 eura po kubiku. I na Kosovu je ovo drvo na cijeni.
Veselj Murići, vlasnik kompanije za prodaju drvne građe “Dru gdhendës” iz Peći, kaže u razgovoru za CIN-CG da smrčino drvo ima veliku vrijednost na Kosovu. “Dobru smrču možete prodati za 400 eura ako su stabla očuvana i duga pet i više metara”.
Murići dodaje da su na Kosovu četinari iz Rožajskih šuma veoma traženi zbog blizine i kvaliteta. Lokacija Dacićevih šuma nalazi se u rožajskom selu na samoj granici Crne Gore sa Kosovom.
Cijene kubika sirove smrče u Njemačkoj gdje Dacić ima biznis, kreće se od 120 do 260 eura, a na licitacijama može doći i do višestruko veće cijene po kubiku.
Osim prihoda od sječe, po riječima bivšeg stečajnog upravnika Nurkovića, Dacić namjerava na toj lokaciji da gradi i etno selo sa hotelom. “To je kazao prilikom potpisivanja ugovora”, navodi Nurković.
Nurković tvrdi da je radio po zakonu, s Dacićem je nemoguće stupiti u kontakt
Nurković tvrdi i da je jedva uspio da proda ove vrijedne šume. “To niko nije htio da kupi. Javni poziv za prodaju objavljen je 12 puta, nije bilo interesovanja”, kaže on za CIN-CG. Navodi da se Dacić javio tek kada je cijena spuštena. “Morao sam prihvatiti ponudu. To je bio jedini način da završim sa stečajem, jer sam imao obavezu od Vlade da prodam imovinu GIR-a”, kaže Nurković.
Na pitanje zašto je imovina prodata kao zemlja lošijih kategorija, Nurković kaže da je znao da je na tim parcelama šuma, jer je i sam kao srednjoškolac učestvovao u radnim akcijama pošumljavanja tog kraja i dostavio je CIN-CG-u tekst zadnje objavljene licitacije, gdje se navodi da su parcele “obrasle šumom i šumsko zemljište”. Međutim “te šume vrijede onoliko koliko ih možete prodati”, dodaje on.
”Možete čuti priče kako je ta šuma data Daciću kao kompenzacija za novac koji je dao Bošnjačkoj stranci za izbore 2014, kada su osvojili Rožaje, ali to nije istina”, kaže Nurković.
Više sagovornika iz Rožaja, koji su tražili da ostanu anonimni, navode da je Dacić za opštinske izbore 2014. godine finasirao Bošnjačku stranku sa više stotina hiljada eura. Međutim, u finansijskim izvještajima BS nema tih podataka.
CIN-CG je pitao predstavnike BS da li je novi vlasnik dobio zemljište kao kompenzaciju za donacije toj partiji, a u odgovoru ove stranke se navodi da je Dacić “preko svojih humanitarnih aktivnosti donirao na stotine hiljada eura građanima Rožaja i Crne Gore”, te da sumnjaju da bi “mogao biti dio bilo kakve nezakonite radnje”. Negiraju da je bilo donacija i pozajmica partiji, što je “lako provjerljivo u poslovnim knjigama”.
”Nismo upoznati sa pravnim poslom o kojem govorite, nemamo informacije da li je do takvog posla uopšte došlo niti, ako jeste, pod kojim uslovima”, naveli su iz BS.
Poznato je da Dacić finansira brojne humanitane i vjerske aktivnosti. U Njemačkoj se bavi građevinskim poslovima.
Vlasnik je i nekoliko zgrada u Podgorici i zakupac dijela plaže u Ulcinju. U Rožajama je 2020. finansirao izgradnju džamije na Bandžovom brdu, koju sada zovu po njemu - Džamija Hadži Sadrija Sako Dacić. Adresa sjedišta BS u Podgorici je u kući koja je u Dacićevom vlasništvu, a godišnje za tu rentu država plati oko 40.000 eura. Prema ranijim pisanjima medija, i funkcioneri BS imali su stan u Podgorici u zgradi koju je gradio Dacić. CIN-CG je pokušao nekoliko puta da stupi u kontakt sa njim preko poznatih brojeva telefona i društvenih mreža. Bez uspjeha.
Bonus video:
