Profesori i nastavnici zaslužuju više, ali je povećanje od 20 odsto od ovog januara do ukupnih 45 odsto od 2025. maksimum, koji se mogao u ovom trenutku dobiti.
To je za “Vijesti” kazao ministar prosvjete Miomir Vojinović.
On naglašava i da su obrazovni programi vjerskih škola usklađeni sa ljudskim pravima koja podržavaju temeljne ljudske slobode, poštuju ulogu porodice i posjeduju kvalifikovan nastavni kadar, pa je njihovo sufinansiranje opravdano.
Ministar tvrdi i da članska karta stranke kojoj pripada nije bila uslov nijednom novoprimljenom zaposlenom za zasnivanje radnog odnosa, već isključivo profesionalni odnos prema svom poslu i obavezama, iako, kako poručuje, “s ponosom ističem činjenicu da je kadar Socijalističke narodne partije”.
Vojinović kaže i da će usvajanjem izmijenjenog Pravilnika o uvećanju zarada, profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književnost primati uvećane zarade kao i njihove kolege na Univerzitetu Crne Gore.
Nastavnici se žale da zaposleni u Ministarstvu, ali ni Vi, ne odgovarate na pozive, mejlove, ali i da se brišu njihova pitanja u komentarima na profilima na društvenim mrežama iako nisu uvredljivog sadržaja. Kako objašnjavate takvo ponašanje prema nastavnom kadru?
Koristim i ovu priliku da istaknem maksimalnu otvorenost kada je u pitanju odnos zaposlenih u Ministarstvu prema našem nastavnom kadru. Pomalo sam iznenađen ovom vašom konstatacijom, imajući u vidu činjenicu da sam lično primio na razgovor veliki broj svojih kolega, i da se maksimalno trudim da odgovorim njihovim potrebama i zahtjevima. Vjerujem da postoje neodgovorene poruke i pozivi, ali sam siguran da razumijete i posao i obaveze ministra u jednoj Vladi. Svakako da ću dodatno razgovarati sa zaposlenima, kako bismo povećali mobilnost i dodatno izlazili u susret našim prosvjetnim radnicima.
Što se tiče vaših konstatacija, vezanih za društvene mreže, moj lični stav je da su konstruktivne i dobronamjerne kritike uvijek dobrodošle, kao što sam siguran da dijelim mišljenje da neprikladnim i neumjesnim porukama nije mjesto na našim profilima na društvenim mrežama.
Javnost je začuđena da ste i Vi, kao i više vaših kolega - čelnika resora u 43. Vladi Crne Gore, u prostorijama partije govorili o postignućima Ministarstva. Da li ste svjesni poruke koju to šalje, posebno zaposlenima, s obzirom na to da ste obećali depolitizaciju obrazovnog sistema, a tom sistemu i njegovim činiocima se obraćate sa pozicije čelnika partije?
S ponosom ističem činjenicu da sam kadar Socijalističke narodne partije, kao što vam odgovorno tvrdim da niti jednim svojim potezom nijesam izvršio politički ili neki drugi uticaj. Pozivam vas da u tom pravcu kontaktirate bilo kojeg službenika u Ministarstvu i provjerite istinitost mojih navoda. Koristim priliku da dodatno podvučem i činjenicu da nijednom novoprimljenom radniku članska karta partije kojoj pripadam nije bila uslov zasnivanja radnog odnosa, već isključivo profesionalni odnos prema svom poslu i obavezama. I tako će biti dok sam na ovoj poziciji.
Podsjetiću vas da sam bio nosilac liste svoje partije na lokalnim izborima u Bijelom Polju, da nijedan direktor nije bio na toj listi, iako, složićete se sa mnom, postoje ljudi koji preferiraju članstvo u SNP-u, a pokrivaju direktorsku ili neku drugu funkciju. Zaključiću: trudim se da funkciju ministra prosvjete obavljam krajnje profesionalno, isključivo u interesu prosvjetnih radnika.
Skupština je usvojila predlog za povećanje koeficijenata ljekarima, veterinarima i to gotovo duplo ili tri puta više u odnosu na koeficijent nastavnika od 7,67. Na koji način ćete vratiti ugled prosvjetarima kad su zarade u pitanju?
Odmah po stupanju na funkciju formirana je radna grupa od predstavnika Ministarstva sa jedne i Sindikata prosvjete sa druge strane. Radilo se na izmjenama i dopunama postojećeg Granskog kolektivnog ugovora. Istovremeno, vođeni su dugi iscrpni razgovori sa ministrom (Aleksandrom) Damjanovićem o tome kolike su mogućnosti da do kraja ispoštujemo zahtjeve naših prosvjetnih radnika. Iznijeću svoj lični stav - ovo je istorijsko povećanje od početnih 20 odsto od januara, do ukupnih 45 odsto od 1. januara 2025. Takđe, postigli smo dogovor da jubilarne nagrade postaju obaveza, kao i da vaspitači i medicinske setre koji rade u onim vrtićima koje pohađa broj djece procentualno veći od 20 odsto u odnosu na propisani, mogu očekivati dodatno uvećanje od tri odsto. Dodatno povećanje dobiće i kategorije poslova domar, ložač, vozač, magacioner, higijeničar. Sve u svemu, ponosan sam na činjenicu da se poboljšava materijalni položaj prosvjetnih radnika. Zaključiću: profesori i nastavnici zaslužuju više, ali je ovo maksimum koji se mogao u ovom trenutku dobiti.
Kada će i na koji način biti riješeno pitanje prevoza za nastavnike koji do posla putuju van mjesta u kojem žive?
Problem prevoza je višegodišnji, naslijeđeni problem, i samo je jedan u nizu koje sam zatekao nakon stupanja na dužnost ministra. Ovdje želim da istaknem činjenicu da prevoz nije zakonska obaveza Ministarstva prosvjete, ali smo i ovaj problem djelimično riješili kroz rješenja u granskom kolektivnom ugovoru. Naime, prije raspisivanja konkursa na slobodno radno mjesto na neodređeno vrijeme, zaposleni sa spiska zaposlenih koji putuju na radno mjesto koje je više od 10 kilometara udaljeno od mjesta prebivališta može se sporazumno preuzeti. Na taj način, dodatno pokazujemo našu iskrenu namjeru u pravcu rješavanja mnogobrojnih problema u oblasti obrazovanja.
Da li će profesori na Fakultetu za crnogorski jezik i književnjost retroaktivno primiti zarade u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, i kada?
Vlada Crne Gore je, na sjednici održanoj 24. novembra 2022, razmotrila Informaciju o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaradama i uvećanjima zarada Fakulteta za crnogorski jezik i književnost s Izmjenama i dopunama Pravilnika, koje je dostavilo Ministarstvo prosvjete.
Na sjednici Vlade od 30. novembra usvojena je Informacija o izmjenama i dopunama Pravilnika i data saglasnost na izmjene i dopune Pravilnika od 22. jula 2022.
Usvajanjem izmijenjenog Pravilnika o uvećanju zarada, profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, primaće uvećane zarade kao i njihove kolege na Univerzitetu Crne Gore.
Ranije ste najavili da će biti formirane radne grupe koje bi trebalo da rade na nacrtima zakona o visokom obrazovanju i o priznavanju diploma stečenih u inostranstvu. Da li su formirane i u kojoj je fazi njihov rad?
Za izradu Predloga zakona o visokom obrazovanju zadužena je bila međuresorska Radna grupa, u koju su bili uključeni, pored predstavnika Ministarstva, predstavnici svih ustanova visokog obrazovanja, predstavnici studenata i NVO sektora. Radna grupa je donijela Nacrt zakona o visokom obrazovanju koji je bio na javnoj raspravi. Međutim, dio članove Radne grupe koji su učestvovali u izradi Nacrta zakona se ogradio od pojedinih zakonskih rješenja, definisanih u tekstu Nacrta zakona, iz kog razloga je neophodno, najprije, imenovati nove članove Radne grupe iz reda predstavnika Ministarstva prosvjete, a zatim, u cilju utvrđivanja dobrog zakonskog rješenja razmotriti sve sugestije i komentare, kako članova Radne grupe, tako i stručne i laičke javnosti na Nacrt zakona. Budući da su u procedure imenovanja novih generalnih direktora direktorata u Ministarstvu prosvjete, koji su po funkciji nosioci aktivnosti u Radnoj grupi za izradu Zakona, imenovanjem novog generalnog direktora direktorata za visoko obrazovanje biće prilika da se izmijene predstavnici Ministarstva, članovi Radne grupe za izradu Zakona o visokom obrazovanju, kojima je u međuvremenu prestao mandat u Ministarstvu.
U okviru Berlinskog procesa na Samitu Zapadnog Balkana u Berlinu u Njemačkoj, održanom 3. novembra 2022, usvojena je Deklaracija o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu, s ciljem unapređenja mobilnosti između zemalja Zapadnog Balkana, kojom je, između ostalog, predviđeno automatsko priznavanje isprava sa javnih ustanova u svrhu zapošljavanja.
Imajući u vidu navedeno, kao i složenost pitanja koja treba da reguliše predmetni zakon, došlo je do prolongiranja usvajanja predloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija.
Analiza obrazovnog sistema, koju su nedavno predstavili UNICEF i Ministarstvo prosvjete, ukazala je na mnogo bolji stepen crnogorskog obrazovanja. Najavili ste i izradu strategije. Koji su to sistemski propusti na koje se odmah može reagovati i koji aspekti mogu biti i na koji način poboljšani u najskorijem roku?
Odgovor Ministarstva prosvjete, ali i Vlade Crne Gore na nedostatke u obrazovnom sistemu koje je pokazala ova analiza u cjelini mora biti sistemski, što znači da se reformi obrazovanja mora pristupiti kao prioritetnoj oblasti, od koje zavise sva druga buduća pozicioniranja Crne Gore. To u prvom redu znači da će Ministarstvo pristupiti izradi sveobuhvatne, na dokazima zasnovane i budžetirane Strategije sektora obrazovanja, za period od 2024. do 2030, zajedno sa budžetiranim Akcionim planom, koji postavlja jasne prioritete, dobro koordinisane i efikasne akcije za poboljšanje kvaliteta, pravičnosti i relevantnosti obrazovnog sistema. Ova strategija je i jedna od tri predložene mjere u okviru Programa ekonomskih reformi za period od 2023. do 2025. Još jednom bih naglasio da je obrazovanje jedan od najznačajnijih stubova društvenog prosperiteta i da nam je potrebna podrška svih društvenih aktera od prosvjetnih radnika, roditelja, djece, omladine, cjelokupne javnosti, kako bi se sve ono što će strategija predvidjeti, moglo primijeniti u cilju promjene svih negativnih obrazovnih praksi.
Poseban problem predstavlja nedostatak školske infrastrukture i činjenica da dvije trećine djece pohađa osnovne škole čija je fizička infrastruktura nedovoljna. S tim u vezi, Ministarstvo prosvjete već je preduzelo korake u saradnji sa UNICEF-om i UNOPS-om u dijelu dobijanja podrške za realizaciju procesa mapiranja školske infrastrukture, koji treba da obezbijedi stabilan rast u izgradnji obrazovne infrastrukture. Ovaj proces bi se sastojao iz seta aktivnosti: popisa, ali i procjene korisnosti svakog objekta u svrhu izvođenja obrazovnog procesa, kao i digitalizaciju podataka i informacija o svakom projektu, procjene pravnog okvira, pravilnika i metodoloških dokumenata koji se odnose na infrastrukturu u sektoru obrazovanja.
Vršnjačko nasilje je sve češće prisutna tema u javnosti. Kako škole mogu da utiču na suzbijanje vršnjačkog nasilja, ako se uzme u obzir da pojedine velike podgoričke škole, sa više od 1.700 đaka, imaju jednog psihologa?
Moramo biti svjesni činjenice da je vršnjačko nasilje u školi ozbiljan problem, te ga kao takvog treba i tretirati. Mišljenja sam da je sredina u kojoj danas odrastaju djeca i mladi značajno pod uticajem sveukupnog ambijenta koji nosi izvjesnu dozu negativnosti, sadržaja poruka koje oni mogu da preuzimaju i prenose dalje u svoj školski ambijent. Samim tim, može se reći da se u školama preslikava realnost okruženja i stvarnost, sa kojom se učenici svakodnevno srijeću.
U cilju prevazilaženja vršnjačkog nasilja u školama, Ministarstvo prosvjete namjerava da intenzivira uspostavljene preventivne modele i akcije u smjeru kreiranja sigurnog školskog okruženja. Prije svega, riječ je o praćenju potreba, unapređenju analitičkog procesa, planiranju na dokazima, podsticanju kulture odgovornosti, koncipiranju interventnih mjera, međusektorske saradnje, te širenju uticaja na svijest korisnika i opšte javnosti kada je riječ o programima prevencije nasilja. Međutim, važno je da preventivne aktivnosti budu podržane šire, sistemski, na način da se u društvu kao cjelini podstiču modeli i vrijednosti nenasilja, stvara ambijent socijalne sigurnosti, uspostavljaju službe i usluge podrške onima koji su u riziku ili problem...
Pravilnik o normativima i standardima za sticanje sredstva iz javnih Prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe utvrđuje, između ostalog, normative i standard za organizovanje savjetodavne službe. Sve ustanove koje imaju više od 450 učenika, odnosno djece, imaju pravo na jednog izvršioca na radnom mjestu pedagoga ili psihologa, dok ustanove koje imaju više od 1000 učenika, odnosno djece, imaju pravo na jednog izvršioca na radnom mjestu pedagoga i jednog izvršioca na radnom mjestu psihologa. Svakako, preporuka je učiniti fleksibilnim normative za angažovanje psihologa i omogućiti da svaki vrtić i škola imaju psihologa, kao i da se angažman postavi proporcionalno broju djece.
Konkretno, Ministarstvo prosvjete je izvršilo analizu podataka iz MEIS-a o stanju u pogledu pojave nasilja u školama: primjena mehanizma, pojava slučajeva, mjere, preduzete radnje i slično. Na osnovu sprovedene analize, identifikovane su ustanove čiji kadar je neophodno dodatno osnažiti za prevenciju i postupanje u slučajevima pojave nasilja. Takođe, iz važećeg Kataloga programa stručnog usavršavanja nastavnika, realizovane su četiri obuke za oko 120 učesnika na teme: onlajn nasilje, vršnjačko nasilje, upravljanje nepoželjnim ponašanjem, rad s učenicima koji imaju agresivno ponašanje.
Na samom kraju, koristim priliku da iznesem svoj lični stav i iskrenu vjeru da za crnogorsko obrazovanje dolaze bolji dani.
Stipendije za deficitarne nastavničke profile
Na koji način namjeravate da motivišete srednjoškolce za upis na fakultete deficitarnog kadra - matematike, fizike, hemije…?
U zavisnosti od regije, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, deficitarni su, kako ste i pomenuli, kadrovi iz oblasti matematike, ali i iz oblasti fizike i hemije. Jedan od razloga je što se učenici koji završavaju srednju školu radije odlučuju da studiraju društvene ili humanističke nauke nego prirodne ili tehničke. Pored rada u školi, matematičari mogu da nađu zaposlenje u IT sektoru, bankama, privredi i drugim sektorima.
U Strategiji obrazovanja nastavnika (2017-2024), u oblasti “Upisna politika studijskih programa koji obrazuju nastavnike”, pored ostalih, navedene su mjere, kao što su sprovođenje istraživanja i odgovarajuće analize stanja zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama na svim nivoima obrazovanja po profilima, random stažu, deficitarnosti… radi utvrđivanja potrebe za nastavnicima određenih profila. Razrađen je i plan razvijanja mehanizama motivacije učenika za upis na nastavničke fakultete i uspostavljanje sistema da najbolji kandidati biraju nastavnički poziv. Predviđena je i dodjela stipendija za studente koji studiraju za deficitarne nastavničke profile.
Na osnovu podataka, dobijenih istraživanjem i analizom, određivao bi se plan upisa i broj mjesta finansiranih iz budžeta. Takođe, planirano je da se u saradnji Ministarstva, lokalne zajednice, ustanova visokog obrazovanja i drugih partnera osnuju fondovi za stipendiranje studenata koji studiraju za deficitarne nastavničke profile.
I u Evropi se sufinansiraju vjerske ustanove
Vlada je ove godine opredijelila 900.000 eura za osnivanje privatne vjerske gimnazije u Podgorici. Prethodno je planirano da to bude 450.000 eura, ali je slična ustanova iz Nikšića odustala od svoje licence, pa je škola u Podgorici dobila kompletan iznos. Koji je interes države da finansira privatne škole, pa uz to i sa prefiksom vjerske, ukoliko znamo da su redovne škole prebukirane, često i bez osnovnih uslova za rad, a što je pokazala i nedavna Analiza obrazovnog sistema, rađena u saradnji sa UNICEF-om?
Prije nego što ukažem na razlike između srednjih škola, čiji je osnivač država, i srednjih škola, čiji je osnivač privatni sektor, naveo bih ono što im je zajedničko. Zajedničko im je to da su, shodno pozitivno-pravnim propisima naše države iz oblasti obrazovanja i državne i privatne škole potpuno izjednačene.
To u praksi znači da se prilikom zapošljavanja među diplomama koje je izdala privatna srednja škola i onima koje je izdala državna ne pravi razlika. Nastavni sadržaji i kriterijumi evaluacije, propisani od strane Ministarstva prosvjete, važe, kako za državne, tako i za privatne škole. Takođe, kvalifikacije nastavnika i profesora za rad, kako u javnim tako i privatnim školama, definisane su zakonom, te podrazumijevaju obavezan određeni stepen obrazovanja i iskustva.
Što se tiče konkretnog pitanja oko vjerskih škola podsjetiću da, u evropskim zemljama, vjerske zajednice već dugo osnivaju razne vaspitno-obrazovne institucije, pa u današnjim obrazovnim sistemima, osim javnih škola postoje i javno sufinansirane škole, a neke od njih su i vjerske. Imajući u vidu da je Crna Gora multietnička i multikonfesionalna država, te da su obrazovni programi vjerskih škola usklađeni sa ljudskim pravima koja podržavaju temeljne ljudske slobode, poštuju ulogu porodice i posjeduju kvalifikovan nastavni kadar, njihovo sufinansiranje je opravdano.
Kada je u pitanju prebukiranost u školama, moram reći da se od početka mog rada na čelu ministarstva aktivno radi na rješavanju tog problema. Kreditnim aranžmanom sa Evropskom investicionom bankom predviđena je izgradnja još jedne gimnazije u Podgorici i još tri osnovne škole na teritoriji glavnog grada. Takođe, u planu je i rekonstrukcija i adaptacija postojećih objekata, te dogradnja OŠ “Vlado Milić” i OŠ “Pavle Rovinski”.
U svakom slučaju, unapređenje školske infrastrukture biće imperativ djelovanja Ministarstva prosvjete i u narednom periodu.
Bonus video:
