Naučnici i predstavnici nevladinih organizacija iz Crne Gore i više zemalja pozvali su na uključivanje novih rijeka u Emerald mrežu.
Ističu da je Zapadni Balkan globalno žarište biološke raznovrsnosti, posebno kada je riječ o slatkovodnim vrstama i staništima. "Planinski lanci, rijeke, jezera i obala dom su brojnim ugroženim vrstama i važna staništa za mnogobrojne endemske vrste koje ne žive nigdje drugdje. Većina rijeka u regiji u dobrom su ili izrazito dobrom stanju, daleko iznad evropskog prosjeka", navodi se u saopštenju koje je medijima dostavilo Crnogorsko društvo ekologa (CDE).
Potpisnici zajedničke izjave navode kako vjeruju da se proširenjem površine i broja područja u sistemu Emerald mreže u zemljama Zapadnog Balkana, te razvojem i učinkovitom sprovođenjem planova upravljanja za ta, ali i ostala područja od značaja za očuvanje prirode, može doprinijeti zaštiti i oporavku riba i ostalih važnih vrsta i staništa, čuvajući jedinstvenu biološku raznovrsnost rijeka u regiji.
"Zaštićene i revitalizovane rijeke u regiji prilika su za održivi razvoj zajednica koje uz njih žive i od njih zavise. One su izvor vode za piće, hrane, vode za navodnjavanje, pružaju zaštitu od poplava, omogućuju regulaciju klime, prilike za razvoj ribarstva, vodenih sportova, ekološkog turizma, kao i jačanje veza i saradnje između država, naučnika, institucija, upravljača i nevladinih organizacija (NVO)", dodaje se u saopštenju.
Početkom decembra 2022. godine, podsjećaju, 39 naučnika i predstavnika nevladinih organizacija iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Srbije i Švajcarske pridružilo se onlajn seminaru Emerald Green. Zajedno su pripremili popis i kartu s 88 rijeka, potencijalnih Emerald područja, koje bi, ističu, zemlje potpisnice Konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) iz regije trebalo da uključe u Emerald mrežu. Za izradu popisa rijeka koristili su se, dodaju, najnovijim dostupnim podacima i znanjem o distribuciji i zaštiti više od 50 ribljih vrsta od evropske važnosti.
"Ovim popisom i kartom želimo podstaknuti i podržati vlasti zemalja regije u završetku uspostavljanja Emerald mreže. Prepoznajemo praktičnu primjenu Emerald mreže te smo svjesni kako je taj proces važan korak prema pristupanju Evropskoj uniji, kada će Emerald područja postati kandidati za uključivanje u mrežu Natura 2000", navodi se u saopštenju.
Ističu da, kao članice Savjeta Evrope i potpisnice Bernske konvencije, pet zemalja Zapadnog Balkana moraju uspostaviti područja od posebne važnosti za zaštitu prirode kao dio Emerald mreže. Savjet Evrope pokrenuo je primjenu Emerald mreže na nivou svake zemlje, a smatra se jednim od glavnih alata koji omogućuju zemljama potpisnicama Bernske konvencije ispunjavanje njihovih obveza.
Kao ugovorne stranke Bernske konvencije Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija završile su prvu fazu primjene Emerald mreže 2011. godine, kada su predložili ograničen broj područja. "Do danas, niti jedna od zemalja nije proširila svoj izvorni popis područja, čime je većina rijeka i ribljih populacija ostala nezaštićena. Štaviše, većina područja koja su tad bila uključena u Emerald mrežu i dalje nemaju planove upravljanja, praćenja i doslijedno prikupljanje podataka niti sredstva potrebna za učinkovito sprovođenje zaštite", ističe se u saopštenju.
Naglašavaju da je osiguravanje zaštite rijeka i pravilno sprovođenje Emerald mreže u regiji dugotrajan proces koji zahtjeva saradnju između vlada, naučnika, nevladinih organizacija i lokalnih zajednica, posebno onih koje se nalaze u blizini postojećih i potencijalnih Emerald područja.
"Osim što se time doprinosi ostvarenju obaveza prema Bernskoj konvenciji, to će omogućiti zemljama da ispune ciljeve očuvanja biološke raznovrsnosti i ekosistema koji su postavljeni u Zelenom planu za Zapadni Balkan i Globalnom okviru za biološku raznovrsnost nakon 2020. godine koji je donesen na 15. konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznovrsnosti u Montrealu u decembru 2022. godine.
"Popis i karta Emerald Green dio su našeg doprinosa ovom procesu kojim pružamo podršku vladama u određivanju najvažnijih područja za zaštitu slatkovodnih vrsta i staništa prema rezolucijama 4 (1996.) i 6 (1998.) Bernske konvencije. Spremni smo nastaviti ove razgovore i omogućiti detaljne karte područja koja bi trebalo dodati u Emerald mrežu, popis vrsta i staništa te standardne obrasce podataka o lokacijama. Tamo gdje smo utvrdili nedostatak podataka, rado ćemo podržati s dodatnim radom na terenu.
"Na kraju, mi, potpisnici ove zajedničke izjave, željeli bismo podržati vlade u osiguravanju da proširena Emerald mreža ima veće dobrobiti za lokalne zajednice i omogući dugotrajnu zaštitu najvažnijih evropskih riječnih staništa", navodi se u saopštenju.
Zajedničku izjavu su potpisali:
- Aleksandra-Anja Dragomirović, zamjenica predsjednika, Centar za životnu sredinu (CZZS), Bosna i Hercegovina
- Ameli Huber, voditeljka projekata za zaštitu slatkovodnih staništa, Euronatur, Njemačka
- Ana Čolović, izvršna direktorica, Ekološko-istraživačko-informacioni centar “Eko-svest”, Sjeverna Makedonija
- Andrej Kovačev, stručnjak za Natura 2000 područja, Udruženje za zaštitu divljih vrsta “Balkani”, Bugarska
- Andrej Ralev, stručnjak za biološku raznovrsnost, CEE Bankwatch mreža, Bugarska
- Andrijana Mićanović, biološkinja, Crnogorsko društvo ekologa, Crna Gora
- Avdul Adrović, profesor, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina
- Belma Kalamujić, viša naučna suradnica, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
- Đorđe Stefanović, direktor, Udruženje Dinarica, Bosna i Hercegovina
- Dušan Jelić, predsjednik, BIOTA i Hrvatski institut za biološku raznovrsnost, Hrvatska
- Friedrich Wulf, voditelj međunarodne politike za biološku raznovrsnost, Udruženje “Pro Natura”/Udruženje “Prijatelji zemlje”, Švicarska
- Gjorgji Mitrevski, koordinator za podršku zajednica, Ekološko-istraživačko-informacioni centar “Eko-svest”, Sjeverna Makedonija
- Irma Popović Dujmović, direktorica slatkovodnog programa u Hrvatskoj, međunarodna organizacija “The Nature Conservancy (TNC)”, Hrvatska
- Jelena Ivanić, zamjenica predsjednika, Centar za životnu sredinu (CZZS), Bosna i Hercegovina
- Jelena Popović, generalna sekretarka, Crnogorsko društvo ekologa, Crna Gora
- Dr Jörg Freyhof, stručnjak za slatkovodnu biološku raznovrsnost, ekologiju i ihtiologiju, Prirodnjački muzej u Berlinu, Njemačka
- Dr Katerina Rebok, redovna profesorica, Institut za biologiju, Univerzitet Sv. Kirilo i Metodije u Skoplju, Sjeverna Makedonija
- Laura Ana Jurman, biološkinja, BIOTA i Hrvatski institut za biološku raznovrsnost, Hrvatska
- Dr Marija Smederevac-Lalić, viša naučna saradnica, Institut za multidisciplinarna istraživanja, Univerzitet u Beogradu, Srbija
- Dr Milica Ristovska, redovna profesorica, Institut za biologiju, Univerzitet Sv. Kirilo i Metodije u Skoplju, Sjeverna Makedonija
- Milija Čabarkapa, direktor, NVO Eko-tim, Crna Gora
- Nataša Milivojević, predsjednica, Ekološko udruženje Rzav, Srbija
- Olsi Nika, hidrobiolog, izvršni direktor, NVO EkoAlbanija, Albanija
- Pencho Pandakov, hidrobiolog, Udruženje ribara “Balkanka”, Bugarska
- Spase Shumka, hidrobiolog, član odbora, Organizacija za očuvanje životne sredine “PPNEA”, Albanija
- Dr Stamatis Zogaris, biolog-geograf, Institut za morske biološke resurse i unutrašnje vode, Helenski centar za istraživanje mora, Grčka
- Dr Steven Weiss, vanredni profesor, Institut za biologiju, Univerzitet u Grazu, Austrija
- Strahinja Macić, pravni stručnjak, Polekol/Pravo na vodu, Srbija
- Dr Tihomir Stefanov, vanredni profesor, Nacionalni prirodnjački muzej u Bugarskoj, Bugarska akademija nauka
- Tijana Veličković, članica ekspertnog tima, Udruženje Ekomar, Srbija
- Ulrich Eichelmann, direktor, NVO “Riverwatch”, Austrija
Bonus video:
