Ekonomske i socijalne nejednakosti u državi su sve izraženije, a uvećanje socijalnih davanja od februara nije ni približno dovoljno, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Iz te NVO su se oglasili povodom Svjetskog dana socijalne pravde, koji je Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) ustanovila 2007. godine da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva, postizanju pune zaposlenosti i stvaranju svijeta u kome bi svi imali jednake šanse.
"Ovogodišnji moto usmjeren je ka uklanjanju barijera u dostizanju socijalne pravde, prije svega u oblasti nejednakosti i siromaštva među zemljama, pogođenim ekonomskim i socijalnim krizama, dodatno opterećeni posljedicama pandemije COVID-19, prirodnim katastrofama, geopolitičkim tenzijama i oružanim sukobima", ističu iz HRA.
Naveli su da se prihvatanjem Agende za održivi razvoj do 2030. godine, Crna Gora obavezuje da unaprijedi stanje ljudskih prava, stimuliše zapošljivost i ojača socijalnu inkluziju, u cilju smanjenja nejednakosti i ranjivosti ugroženog stanovništva i dodaju da do danas ovi ciljevi nisu uspunjeni.
"Svjetski dan socijalne pravde dočekan i ove godine bez podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i bez broja onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima", navodi se u saopštenju HRA.
Naglašavaju da uvećanje socijalnih davanja od februara 2023. nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) još uvijek skoro šest puta manje (136,52 eura) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (800,02 eura decembar 2022, MONSTAT) i, kako kažu, socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih.
Upozorili su da je Crnoj Gori 2014. godine Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava preporučio da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o sprovođenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, a da te preporuke do danas nijesu primjenjene.
"Državna delegacija će ove godine tom Komitetu morati da objasni zašto država preporuke za suzbijanje siromaštva nije bila u stanju da primijeni već osam godina", navode oni.
Komitet je, kako kažu, dao zaključak i preporuke ocenjujući stanje iz 2013. godine za vrijeme vlade premijera Mila Đukanovića (2012 – 2016, ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, Zorica Kovačević i Boris Marić).
"Od tada do danas, smijenile su se vlade premijera Duška Markovića (2016 – 2020, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić), Zdravka Krivokapića (2020 – 2022, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić) i Dritana Abazovića (2022 – x, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović)", piše se u saopštenju.
Bonus video:
