Preduzeće Qatari Diar Hotel and Proparty Investment Montenegro (QDHPIM) iz Tivta namjerava da i ove godine preduzme obimne radove iskopavanja pijeska iz podmorja plaže Pržna (Plavi horizont) u istoimenoj uvali u Krtolima i razastiranje pijeska na obalnom rubu te plaže, radi uređenja kupališta.
Ta kompanija je pripremila i dokumentaciju za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja realizacije projekta na životnu sredinu i uputila je Agenciji za zaštitu prirode i Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Tivat. Lokalna uprava Tivta je dokumentaciju stavila prošlog mjeseca na uvid javnosti i priliku da se dostave primjedbe i sugestije zainteresovanih, ali koja je trajala samo pet dana.
U dokumentaciji koju je pripremio QDHPIM piše da je njihova namjera da počev od sredine marta, na plaži Pržna realizuju radove na “redovnom održavanju i čišćenju” pješčano-šljunkovite plaže dužine 350 metara i ukupne površine 7.700 kvadrata.
”Kako u toku zimskog perioda more spira pijesak, predmetnim projektom planirano uređenje plaže, što podrazumijeva prihranu i nivelisanje plaže autohtonim pijeskom tj. isključivo prirodnim morskim pješčanim materijalom odgovarajuće granulacije koji potiče iz neposredne blizine obale, redovno održavanje plaže podrazumijeva sljedeće radove i aktivnosti u cilju pripreme i nivelisanja plaže, odnosno uređenog porodičnog kupališta za predstojeću sezonu: čišćenje plaže od organskog i neorganskog materijala; mašinski utovar pijeska na kamion; mašinsko uzgrtanje pijeska i utovar na kamion, odvajanje čistog pijeska i otpada - kamenja; prosijavanje pijeska; razastiranje pijeska na cijeloj površini plaže i ravnanje plaže odnosno pijeska na istoj, te postavljanje plažnog mobilijara”, navodi se u dokumentaciji QDHPIM-a.
Naglašavaju da projekat “podrazumijeva preduzimanje radnji i radova koji se u smislu Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu mogu smatrati sanacijom plaže, tj. ostalim aktivnostima u prirodi i prirodnom okruženju, te ne podrazumijevaju bilo kakvo građenje, rekonstrukciju, instaliranje, uklanjanje i demontažu objekata, postrojenja ili sistema”.
”Planirani radovi u suštini radovi na suzbijanju erozije i radovi na priobalju, ali kojima se ne mijenja izgled obale kroz izgradnju. Naprotiv, ovi radovi upravo služe za očuvanje izgleda obale, a ne mijenjanje istog”, tvrde iz QDHPIM-a.
Ta firma je u vlasništvu katarskog državnog investicionog fonda Qatari Diar koji je prije skoro petnaest godina kupio veliki zemljišni kompleks u zaleđu plaže Pržna i proklamovao da će graditi elitni rezidencijalno-turistički kompleks vrijedan preko 250 miliona eura. Katarci, međutim, osim rušenja starog hotela “Plavi horizont” i “uređenja i održavanja plaže” koje preduzimaju jednom godišnje pred sezonu da bi kupalište onda iznajmili trećem licu, do sada nisu uradili ništa u jednoj od najljepših uvala Crnogorskog primorja.
Prošlogodišnja njihova predsezonska akcija “uređenja i održavanja plaže” pretvorila se u skandal jer su radovima koje je izvodila budvanska firma “Gugi Commerc” Katarci postupili bez pribavljanja neophodnih saglasnosti Morskog dobra i ostalih nadležnih institucija. Dok je bager “Gugi Commerca”, zagazivši u more nekoliko desetina metara daleko od obale, u plićaku kopao sitni pijesak i tovario ga na damper koji ga je odvozio na obalu gdje su taj pijesak potom razastirali bageri preko plaže, sasvim slučajno je u aprilu prošle godine pronađen vrlo vrijedan novi arheološki lokalitet, ostaci većeg drvenog plovila, ali i drugi materijal koji datira iz vremena od antike do srednjeg vijeka. Ronilac iz Hratske našao još i veći broj sitnijih artefakata - antičkog novca, ostataka hladnog oružja, ali i jedan manji srednjevjekovni brodski signalni top.
O svemu su odmah obaviješteni nadležni organi i institucije kulture u Tivtu, Kotoru i na Cetinju, ali uprkos ovom moguće za crnogorske prilike epohalnom novom arheološkom otkriću na Pržnu, Centar za arheologiju i konzervaciju i Uprave za zaštitu kulturnih dobara do sada nisu učinili gotovo ništa konkretno da se novopronađeni hidroarheološki lokalitet adekvatno prouči i zaštiti.
U dokumentaciji koju je pripremio QDHPIM piše da će radovi na uređenju plaže trajati od 10. marta do sredine maja i da je planirano da se iz mora izvadi i preko lokalne linije razastre čak oko 3.000 kubika sitnog pijeska. U dokumentaciji se tvrdi da realizacija ovog projekta neće imati nikakve negativne uticaje na prirodnu sredinu, već da će naprotiv, uređenje plaže imati pozitivan vizuelni uticaj i doprinijeti smanjenju erozivnog djelovanja morskih talasa na obalu. Što se tiče uticaja realizacije ovog projekta na “prirodna i kulturna dobra i njihovu okolinu” u dokumentaciji se podsjeća da je “lokacija predmetnog projekta plaža Pržno, koja je zaštićena kao spomenik prirode1968. godine”.
”Planirani radovi u suštini radovi na suzbijanju erozije i radovi na priobalju, ali kojima se ne mijenja izgled obale kroz izgradnju. Naprotiv, ovi radovi upravo služe za očuvanje izgleda obale, a ne mijenjanje istog. Stoga, neće biti negativnih uticaja na prirodna i kulturna dobra i njihovu okolinu”, piše u dokumentu.
Direktorica i jedina zaposlena u QDHPIM Jadranska Francesković nije prekjuče odgovarala na telefonske pozive novinara, tako da smo ostali uskraćeni za informaciju ko je izradio ovu dokumentaciju, šta znači pojam “uzgrtanje” kojeg nema u rječniku jezika koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, te kako kopanje bagerom u plićaku u kojem pod pijeskom počivaju ostaci antičkog broda i drugi arheološki materijal, navodno neće negativno uticati na taj lokalitet.
Bonus video:
