"Porast verbalnih prijetnji i uznemiravanja medija, četiri TV sa nacionalnom pokrivenošću imaju strane vlasnike"

Istraživanje "Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednost novinara 2022", su predstavile potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i istraživačica Bojana Laković Konatar

15272 pregleda 2 komentar(a)
Laković Konatar i Camović Veličković, Foto: Luka Zeković
Laković Konatar i Camović Veličković, Foto: Luka Zeković

Iako je broj napada na medije prošle godine bio isti kao i 2021. godine, registrovan je ogroman porast verbalnih prijetnji, uznemiravanja. U medijima i dalje postoje isti problemi koji se odnose na rad na crno, prekovremeni rad koji se često ne plaća, cenzura i samocenzura, preopterećenost novinara.

To je samo dio zaključaka iz istraživanja "Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednost novinara 2022", koji su danas predstavile potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i istraživačica Bojana Laković Konatar.

Camović Veličković je kazala da je polarizacija medijske scene i dalje izražena i da su sve četiri televizije sa nacionalnom pokrivenošću u posljednje dvije godine promijenile vlasničku strukturu, pa su sada svima većinski vlasnici strane kompanije ili lica dominantno iz Srbije.

"Cijela prošla godina prošla je u duhu izmjena seta medijskih zakona i izrade Medijske strategije koji se na kraju nijesu ni dogodili. Državno oglašavanje u medijima je i dalje veliki problem...", kazala je Camović Veličković.

Ona je istakla da su mediji tokom pandemije dobili pomoć od preko 2,5 miliona eura, dok je istraživanje Sindikata medija pokazalo da su mediji poslovali pozitivno i u 2020. godini ostvarili ukupan profit od blizu 2,7 miliona eura.

Naglasila je da su prema podacima Uprave prihoda i carina, ukupni prihodi medija bili oko 41,8 miliona eura, a rashodi oko 39,1 i u njima je radilo 1.806 ljudi.

"Blizu polovine prihoda ili 20 miliona medijima je stiglo iz javnih izvora", istakla je Camović Veličković.

Ona je podsjetila da je tokom 2022. godine evidentirano 28 napada, prijetnji i pritisaka na novinare, dok je Uprava policije registrovala 21, odnosno 25 odsto napada nije prijavljeno policiji.

Kazala je da, iako je broj napada isti kao i prethodne godine, načini na koji se izvršavaju napadi se mijenja, pa je prošle godine zabilježen i prvi slučaj iznude.

Laković Konatar je saopštila da se socio-ekonomski položaj medijskih radnika djelimično promijenio tokom 2022. godine zahvaljujući programu "Evropa sad", ali su plate zaposlenima u medijima i dalje na nivou državnog prosjeka ili ispod njega.

Istakla je da su tokom 2022. godine započeti pregovori o novom Granskom kolektivnom ugovoru za oblast medija.

"U zajedničkom predlogu, dva sindikata zatražila su uvećanje zarada za 15 do 20 odsto, te uvećanje zimnice i jubilarnih nagrada za 10, 20 i 30 godina u istom mediju. Predloženo je regulisanje rada od kuće i rada na daljinu, a zatraženo je i pravo na djelimičnu diskonekciju zaposlenih od poziva poslodavaca van radnog vremena, što su pravni instituti koji koji se polako uvode na Zapadu", kazala je ona.

Camović Veličković je danas kazala i da su počeli pregovori sa poslodavcima o Granskom kolektivnom ugovoru za medijsku djelatnost i odgovorila da je prije desetak dana održan sastanak, te da se čeka da poslodavci dostave svoju verziju, pojasnivši da su im zahtjevi sindikata bili neprihvatljivi i da su pojedini minirali postupak.

Konatar Laković je kazala da se žene suočavaju sa dodatnim rizicima u medijima i da su teškoće pri balansiranju privatnih i poslovnih obaveza glavni teret sa kojim se suočavaju.

"U ranijem periodu, postojali su slučajevi u kojima su se rukovodioci medija prilikom zapošljavanja novinarki raspitivali o njihovim planovima u pogledu braka i djece", saopštila je.

Bonus video: