Orav: Snažna samoregulacija najbolja za zaštitu slobode medija

Orav je rekao da je regulisanje medija kao hodanje po žicu jer se sa jedne strane želi što veća sloboda izražavanja za medije, da novinari treba da budu u poziciji da slobodno i kritički izvještavaju što je više moguće
134 pregleda 0 komentar(a)
Aivo Orav, Foto: Twitter.com
Aivo Orav, Foto: Twitter.com
Ažurirano: 11.09.2017. 17:55h

Snažna koherentna samoregulacija najbolja je za zaštitu slobode medija, ocijenio je šef Delegacije Evropske unije (EU) Aivo Orav, navodeći da u Crnoj Gori samoregultorna tijela moraju da budu dalje ojačana kako bi bilo obezbijeđeno da je etički kodeks djelotvorno implementiran.

On je to kazao na uvodnom sastanaku ekspertske misije EU i Savjeta Evrope (SE) koji je danas održan u Podgorici.

Ekspertska misija, koja će u Podgorici boraviti nakoliko dana, organizovana je u okviru zajedničkog projekta EU i SE "Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi izražavanja i medija u Jugoistočnoj Evropi (JUFREX)", u okviru kojeg je planirana izrada analize stanja medijskog sektora u Crnoj Gori.

Orav je rekao da je regulisanje medija kao hodanje po žicu jer se sa jedne strane želi što veća sloboda izražavanja za medije, da novinari treba da budu u poziciji da slobodno i kritički izvještavaju što je više moguće.

Prema njegovim riječima, to je jedna od karakteristika slobodnog i demokratskog društva.

"Sloboda izražavanje je vitalni element u procesu evropskih integracija. Sa slobodom dolazi i odgovornost. Moje pitanje je da li se uvijek odgovornost medija na zapadnom Balkanu shvata ozbiljno“, rekao je Orav.

On je kazao da njegovo pitanje ne treba shvatiti na taj način da se oni zalažu za veću regulaciju tog sektora već da se jačaju samoregultarna tijela.

"U Crnoj Gori oni moraju da budu dalje ojačani kako bi smo obezbijedili da je etički kodeks djelotvorno implementiran. Snažna koherentna samoregulacija najbolja je za zaštitu slobode medija“, rekao je Orav.

On je ocijenio da sektor medija ima drugih oblasti i da predstavnici SE mogu da razmotre funkcionisanje različitih tijela kao što su Agencija za elektonske medije i Agencija za telekomunikacije i poštanske usluge.

Šef odjeljenja za saradnju iz Direktora za medije i internet SE Lejla Dervišagić, kazala je da su prvi razgovori o izradi analize i sprovođenju istraživanja počeli krajem prošle godine na inicijativu Evropske komisije.

Ona je rekla da su svi akteri, a posebno Vlada Crne Gore prepoznali značaj projekta i pokazali spremnost da podrži njegovu realizaciju.

"Cilj istraživanja je da se napravi detaljna analiza stanja u medijskom sektoru u Crnoj Gori“, kazala je Dervišagić.

Ona je objasnila da je svrha istraživanja da zaključci i preporuke analize posluže kao vodič za definisanje i sprovođenje nacionalnih medijskih politika.

"A zatim pomognu pripremu detaljnijeg akcionog plana u okviru pregovora o pristupu Crne Gore EU“, kazala je Dervišagić i dodala da će polaznu osnovu za izradu analize predstavljati standardi Vijeća Evrope koji se odnose na slobode izražavanje i slobode medija kao i regultava EU.

Ministar evropskih integracija Aleksandar Andrija Pejović ocijenio je da se radi o važnoj misiji i posjeti tima SE koji će ove sedmice boraviti u Crnoj Gori.

"Imaće ukupno 30 sastanaka sa više od 80 kolega iz Crne Gore, da bi dobili odgovore i pružili informacije kako izgleda medijski prostor, na koje oblasti treba obratiti pažnju i koji su koraci do sada urađeni u kontekstu evropskih integracija", rekao je Pejović.

On smatra da je to dovoljan okvir da tim SE napravi dobru analizu koja će biti prvi primjer kako EU radi u zemljama proširenja.

"Crna Gora je prva zemlja u kojoj se radi na ovaj način. Izabrani smo jer smo najnapredniji u procesu proširenja i da vidimo koji su to koraci koje moramo uraditi da bi postigli još bolji rezultat, zatvorili poglavlja deset i 23 i postigli ono je naš zajednički cilj, a to je jedno zrelo demokratsko društvo koje njeguje slobodu izražavanja i koje je osiguralo slobodu medija", kazao je Pejović.

On je rekao da će ono što će misija raditi treba da doprinese napretku u medijskom tržištu, zakonodavnom okviru medijskog i javnog servisa, šemama podrške, transparentosti medija, samoregulaciji i integritetu novinara.

"Vjerujem da ćemo kroz ovo dobiti dobru analizu ali i sagledati šta je dobro urađeno i da ćemo u narednom izvještaju o napreku za Crnu Goru imati bolju, jasniju detaljni sliku u ovoj oblasti političkih kriterijuma odnosno poglavlja deset i 23", kazao je Pejović.

Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija. Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.

Bonus video: