Na sjeveru masovno gase i oru malinjake

Novi rod malinari dočekuju sa zalihama od prošle godine, obećanje Vlade ostalo samo na papiru

15003 pregleda 130 reakcija 19 komentar(a)
Slike malinara sa plodovima postaju prošlost, Foto: Privatna arhiva
Slike malinara sa plodovima postaju prošlost, Foto: Privatna arhiva

Umjesto da uveliko razmišljaju o inovativnim tehnologijama i sortama u grani iza čijeg razvoja je stala i država, vlasnici malinjaka na sjeveru ih gase. Masovno razoravanje malinjaka na samo mjesec od sezone, uslijedilo je nakon što su male hladnjače ostale sa zarobljenim rodom od prošle i sa neizmirenim dugovima prema malinarima i dobavljačima.

Jedino vrijeme kada se od ovog mukotrpnog posla odmara, malinari su proveli na ulicama, svakodnevno blokirajući magistralne puteve, tražeći pomoć od države koja je, ranije, stala iza razvoja ove grane. Krajem marta ‘izmoljen’ je sastanak malinara sa potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimirom Jokovićem, kome su predočeni problem koji se odnose na otkup, otkupnu cijenu, troškove skladištenja.

”Istaknuta je spremnost Ministarstva da se problem iznese na uvid Ministarstvu finansija i Vladi Crne Gore, kako bi se eventualno dio štete sanirao iz budžetske rezerve”, navedeno je u saopštenju tog ministarstva, nakon čega su malinari prekinuli proteste.

Predsjednik udruženja “Malina Polimlja” Andrija Delić kazao je “Vijestima” da su više puta upozoravali resorno ministarstvo i premijera Dritana Abazovića da će gašenje malinjaka uslijediti ako ne pomognu da se kriza prevaziđe.

Podsjetio da je da je potrebno da država odvoji 600 hiljada eura, kako bi se spasilo malinarstvo i plantaže u vrijednosti od pet miliona eura sa objektima koji služe za skladištenje.

Premijer Abazović je na 50. sjednici Vlade obećao pomoć, ali kako je kazao Delić od toga su ostala samo obećanja.

”Malinjaci se gase od Bijelog Polja do Rožaja. U periodu berbe zapošljava se do 2.500 radnika a tokom cijele godine na njima aktivno radi oko 500 porodica na teritoriji bjelopoljske opstine. Država je svake godine imala od malina devizni priliv od 2,5 miliona eura. Međutim, kada treba pomoći razvoju poljoprivrede, tada smo nevidljivi”, kazao je Delić.

Andrija Delić
Andrija Delićfoto: Jadranka Ćetković

Podsjetio je da je mnogim porodicama to jedini izvor prihoda od kojeg školuju djecu i obezbjeđuju osnovne egzistencijalne potrebe, jer drugih primanja nemaju, a zbog svega toga su protestovali blokirajući magistralu deset dana.

”Međutim, očigledno da Vladi nije stalo ni do sjevera, a ni do poljoprivrede. U ovom momentu, u Bijelom Polju je uništeno više hektara maline, a za podizanje jednog hektara sa sertifikovanim sadnim materijalnom potrebno je i do 25 hiljada eura”, kazao je Delić.

On je upozorio da će zbog uništavanja malinarstva, kao jedine svijetle tačke u poljoprivredi, mnogi otići sa sjevera prema zapadu ili primorju, jer ih je, praktično, samo taj posao i održavao da opstanu i kako tako prežive na selu.

Sjever, zaključio je Delić, polako ali sigurno postaje “zona sumraka” gdje se ni turisti više ne zadržavaju da predahnu od puta.

”Ukoliko Vlada Crne Gore hitno reaguje postoji i neka sansa da se spasi što se spasiti može. Ako ne bude imala sluha uslijediće poljoprivredna katastrofa višemilionskih razmjera”.

Bonus video: