U Crnoj Gori se, prilikom pritvaranja ili hapšenja, najmanje poštuju odredbe koje se odnose na zabranu nasilja i ponižavajućeg postupanja nad osobama lišenim slobode, a građani u većini slučajeva ne znaju kome treba da prijave takvo postupanje policijskih službenika.
To je pokazalo Istraživanje “Stavovi građana i osuđenih lica o tretmanu policije i pravosudnim institucijama” koje je za potrebe Građanske alijanse sprovela agencija Damar.
Jovana Davidović iz agencije Damar kazala je da je istraživanje, koje je prezentovano danas na događaju povodom obilježavanja Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, sprovedeno na uzorku od hiljadu građana, od 28. aprila do 3. maja.
Ona je kazala da građani najviše povjerenja imaju u obrazovni sistem, potom u vjerske institucije i u zdravstveni sistem.
Prema riječima Davidović, Vojsku Crne Gore u kontinuitetu prati visok nivo povjerenja (59,5 odsto), dok nešto nižu podršku imaju policija, tužilaštvo, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) i sudstvo.
Ona je kazala da svaki drugi ispitanik smatra da sudski sporovi traju dugo, a više od polovine je mišljenja da tužioci nedovoljno obrazlažu svoje odluke.
"Rezultati pokazuju da svaki drugi građanin smatra da je nedovoljno upoznat sa sredstvima koja su im na raspolaganju za zaštitu sopstvenih prava“, rekla je Davidović.
Istraživanje je pokazalo da skoro 80 odsto ispitanika ne zna koja su im prava na raspolaganju vezano za suđenje u razumnom roku, dok njih 68 odsto ne zna šta je posredovanje ili medijacija.
Davidović je rekla da 60 odsto ispitanika ne zna ko ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, a da 39 odsto ne zna ili nije željelo da odgovori ko je nadležan za dodjelu besplatne pravne pomoći.
Ona je kazala da ispitanici u najvećem procentu, 38,7 odsto, smatraju da je policija dominantno u službi građanki, dok je 31, 6 odsto ocijenilo da policija prevashodno sredstvo zaštite interesa političkih partija.
Prema riječima Davidović, 70 odsto ispitanika smatra da političari u velikoj mjeri ili djelimično utiču na operativni rad policije.
"Građani smatraju da je korupcije najviše zastupljena u graničnoj policiji, potom u kriminalnoj i saobraćajnoj policiji“, rekla je Davidović.
Ona je rekla da 73 odsto ispitanika nije upoznato sa radom Unutrašnje kontrole rada policije i da se dominantno informišu iz medija, dok preko 75 odsto ispitanika nije upoznato ni sa radom Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Ona je rekla da više nego svaki drugi ispitanik smatra da se u Crnoj Gori poštuju prava uhapšenih osoba.
"Građani vjeruju da se najmanje poštuju odredbe koje se odnose na zabranu nasilja i ponižavajućeg postupanja nad uhapšenom osobom“, rekla je Davidović.
Ona je rekla da je svaki deseti ispitanik prisustvovao situaciji u kojoj je policijski službenik nekog vrijeđao ili povrijeđivao, ali da skoro 70 odsto ispitanika ne zna kome treba da prijave slučaj policijske torture.
Kako je kazala Davidović, kada su u pitanju stavovi osuđenih osoba u UIKS-u o uslovima i tretmanu službenika, većina zatvorenika je generalno zadovoljnom uslovima boravka.
Ona je rekao da je svaki peti zatvorenik identifikovao da bi trebalo unaprijediti ishranu, dok je 67,2 odsto zatvorenika kazalo da su nadležni u zatvoru blagovremenu obavještavali o njihovim pravima.
"Zatvorenici u skoro 15 odsto tvrde da im službenici UIKS-a ne stvaraju osjećaj sigurnosti i zaštićenosti“, naglasila je Davidović.
Ona je rekla da svaki peti zatvorenik tvrdi da službenici UIKS-a u kontinuitetu primjenjuju silu prema zatvorenicima.
Davidović je kazala da je istraživanje pokazalo da većina građana ne zna kako da se obrati Državnom tužilaštvu, Savjetu za građansku kontrolu rada policije i Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije.
Zamjenik šefice Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Rikardo Seri, rekao je da je 26. jun važan dan na svjetskom niovu, koji treba da podsjeti sve države da u 21. vijeku torturi ljudskih bića nema mjesta u društvu.
"EU solidarna je sa svim žrtvama torture i pružamo jaku podršku u borbi protiv torture širom svijeta“, kazao je Seri.
On je istakao da ne postoje bilo koje okolnosti koje mogu opravdati korišćenje torture.
Seri je podsjetio da je u oktobru prošle godine EU poručila da vlasti u Crnoj Gori moraju da osiguraju ili pojačaju zakonske okvire za pritvorenike, da preduzmu promptne i nepristrasne istrage, procesuiraju osumnjičene i sankcionišu počinioce torture ili lošeg tretmana.
"U našem posljednjem izvještaju za Crnu Goru mi smo podvukli nedostatke u kontroli, neefikasne istrage, nezadovoljavajuće sankcije i nekažnjivost za počinioce nasilja“, rekao je Seri.
Seri je naglasio da se ova oblast tretira u poglavlju 23 i da je veoma važna za pregovarački proces.
"Potrebna su određena unapređenja, naročito što se tiče sudstva, a na budućoj vladi je da izvrši sve neophodne promjene koje su važne za ovu oblast“, dodao je Seri.
On je rekao da građani ne znaju koja su njihova prava i šta mogu da urade kada se govori o policijskoj torturi.
"To je naročito istinito za mlade ljude od 18 do 24 godine, koji imaju slabo znanje u odnosu na to šta da rade kada se suoče sa torturom“, rekao je Seri.
Kako je kazao, veoma je jasno da treba podizati svijest o pravima ljudi koji se suoče sa tim problemom.
Programski direktor GA Milan Radović rekao je da se može zaključiti da Crna Gora nije ostvarila napredak kada je u pitanju prevencija i zaštita od torture.
On je rekao da GA prati rad tužilaštva i sudstva u oblasti torture i sprovodi monitoring.
"Rezultat je vrlo upitan i postoji prostor da se unaprijede i istrage i sudske odluke za sve slučajeve gdje se utvrdi postojanje torture ili zlostavljanja“, rekao je Radović.
On je naglasio da su do sada kazne za torturu ili zlostavljanje bile vrlo blage.
Radović je kazao da očekuju da će praksa biti promijenjena, kako bi mogla dati doprinos svim politikama u toj oblasti.
Bonus video:
