Nepoznate zarade nekih čelnika energetskih kompanija: Niko ih ne pita za dubinu džepa

ASK tek sad utvrđuje da li su članovi upravljačkih tijela u ćerkama firmama EPCG javni funkcioneri

45586 pregleda 47 reakcija 45 komentar(a)
Predsjednik Odbora direktora Rajko Radošević, Foto: CEDIS
Predsjednik Odbora direktora Rajko Radošević, Foto: CEDIS

Agencija za sprečavanje korupcije više od dvije godine ne zna kolike zarade ili nadoknade primaju članovi Odbora direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i tek sada utvrđuje da li su oni javni funkcioneri, koji imaju obavezu da dostave izvještaje o imovini i prihodima. To znači da građani ne znaju koliko iz svog džepa izdvajaju za zarade čelnicima te elektroenergetske kompanije, ali ni ostalim funkcionerima u odborima direktora državnih firmi.

Prema podacima ASK, imovinu i prihode po dolasku na funkciju, ali ni 2021. i prošlu godinu nijesu prijavili predsjednik Odbora direktora Rajko Radošević, kao ni članovi Miloš Krivokapić, Emir Sijarić, Jelena Bošnjak i Ilija Miljanić. To godinama ne čine ni pojedini članovi upravljačkih struktura u drugim energetskim preduzećima u državnom vlasništvu, kao što je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), EPCG Solar gradnja, kao ni Rudnik uglja.

ASK je, međutim, objavio imovinske kartone koje im je, shodno Zakonu o sprečavanju korupcije, dostavljao bivši predsjednik Odbora direktora CEDIS-a Miodrag Čanović. Njegova posljednja mjesečna zarada u tom tijelu iznosila je 3.316,14 eura.

Uprkos tome što nevladin sektor poručuje da je Zakon o sprečavanju korupcije jasan i da je obaveza članova upravljačkih struktura u preduzećima da, kao i do prije nekoliko godina, podnose izvještaje o prihodima i imovini, krajnji sud o tome daće radna grupa ASK, koja broji 11 članova.

“ASK je pokrenula postupak postupak radi utvrđivanja da li su članovi Borda direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) javni funkcioneri. Agencija sprovodi proces izrade liste javnih funkcija na državnom nivou, koji je u toku”, piše u odgovoru te institucije “Vijestima”.

Prema članu 3 Zakona o sprečavanju korupcije, javni funkcioner je izabrano, imenovano ili postavljeno lice u državnom organu, organu državne uprave, pravosudnom organu, organu lokalne samouprave, organu lokalne uprave, nezavisnom tijelu, regulatornom tijelu, javnoj ustanovi, javnom preduzeću ili drugom privredom društvu, odnosno pravnom licu koje vrši javna ovlašćenja, odnosno djelatnosti od javnog interesa ili je u državnom vlasništvu, kao i lice na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje organ vlasti daje saglasnost, bez obzira na stalnost funkcije i nadoknadu.

“Državno vlasništvo u smislu ovog zakona je svako učešće u privrednom društvu u kojem država ili opština, Prijestonica, odnosno Glavni grad (u daljem tekstu: opština) ima najmanje 33 odsto kapitala”, piše u odgovoru.

Vlasnik dvije energetske kompanije – CEDIS i Rudnik uglja je Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), u kojoj država ima 98,5 odsto vlasništva. Većinski vlasnik CGES-a je država sa 55,00 odsto akcija.

Istraživač javnih politika u Institutu alternativa Marko Sošić ocijenio je da nema dileme u vezi sa pitanjem da li su članovi organa upravljanja preduzeća u većinskom državnom vlasništvu javni funkcioneri ili ne.

“Po Zakonu o sprečavanju korupcije oni to nedvosmisleno jesu i imaju niz obaveza u pogledu prijavljivanja imovine i pitanja sukoba interesa koja se zbog te činjenice primjenjuju na njih. Tvrdnje da članovi odbora direktora ovih preduzeća nijesu javni funkcioneri logično vode do zaključka da kompanija koja je 100 odsto vlasništvo državno preduzeća, nije i sama državno preduzeće. Takva tumačenja su netačna, nisu u duhu ni zakona o sprječavanju korupcije ni zakona o privrednim društvima, i opasna jer se broj takvih preduzeća u posljednjim godinama povećava”, smatra on.

Masovno kršenje zakona trebalo bi da zainteresuje i Vladu
Masovno kršenje zakona trebalo bi da zainteresuje i Vladufoto: Privatna arhva

Prema evidenciji Instituta alternativa, jedna četvrtina svih članova odbora direktora svih državnih preduzeća nije prijavila svoju funkciju ASK, odnosno 61 od ukupno 242.

Sošić je kazao i da osam od ukupno 54 direktora nisu prijavili funkcije ASK-u, a među njima su i direktori EPCG Solar i EPCG Željezara.

On je istakao da je jedan od problema taj što građani zbog neprijavljivanja funkcije ne znaju ni visinu zarade tih funkcionera.

“Od 56 centralnih javnih preduzeća mi smo uspjeli da dobijemo ugovore o radu za samo 32 direktora, gotovo polovina ih još kriju”, istakao je on.

Sošić je istakao da je posao ASK da ih sankcioniše u skladu sa Zakonom. Ocijenio je i da je obim problema i masovnost kršenja zakona takav da bi to trebalo da zainteresuje i Vladu.

“Umjesto da razgovaramo o tome kako smo reformisali preduzeća i učinili ih transparentnijim i šta da uradimo da profesonalizujemo njihov sastav, nove upravljačke strukture preduzeća ne prihvataju ni obaveze uspostavljene prije više od deceniju”, zaključio je Sošić.

Radna grupa od 12 ljudi donijeće odluku

Radnu grupu ASK, koja utvrđuje i sačinjava liste javnih funkcionera, čini predsjednica-zamjenica direktorice ASK-a Nina Paović i 11 članova. Članovi su direktorica ASK Jelena Perović, predsjednik Savjeta ASK Momčilo Radulović, Boris Vukašinović, Jasmina Maraš, Marina Mićunović, Marko Škerović, Veljo Brajković, Milena Kustudić, Stefan Radunović, Snežana Đuretić i Milena Lekić.

Prema odluci ASK-a, radna grupa je formirana u septembru 2021, nema oročenja rada, a posebnim rješenjem definisana je visina naknade koju primaju. Od tada, prema podacima MANS-a i “Vijesti” pa do januara ove godine za rad tog tijela utrošeno je oko 80.000 eura.

Perović i Paović, kao javne funkcionerke, prijavile su u imovinskim kartonima da mjesečno za rad u toj grupi primaju po 400 eura.

Bonus video: