Ulaganje u crnogorsko školstvo će naredne godine biti najveće u istoriji, najavio je premijer Dritan Abazović.
Abazović je, na predstavljanju rezultata rada Ministarstva prosvjete, kazao je da su ljudi najveći kapital svake države i da je reforma u obrazovanju najteža i najsporija.
“Čestitam ministru Miomiru Vojinoviću i njegovom timu na početim reformama, koje će biti dugoročne ali koje su neophodne da bi Crna Gora istinski postala moderno i savremeno društvo”, naveo je Abazović.
On je kazao da iz tog razloga moraju da nastave da investiraju u prosvjetu, ali i da unapređuju materijalni status zaposlenih u tom sektoru i posebnu pažnju posvete djeci.
"U prilično kratkom periodu od godinu, nijesmo mogli da pokrenemo velike investicije, ali smo postavili temelj, i naredna godina biće godina najvećih ulaganja u istoriji Crne Gore kada je u pitanju školstvo”, naveo je Abazović.
On je naglasio da poboljšan materijalni status zaposlenih u obrazovnom sistemu.
“I dalje tvrdim da to nije dovoljno, ali ako kao država budemo radili više i budemo odgovorniji, vjerujem da će izdvajanja biti veća, i dostići i prestići evropski nivo”, kazao je Abazović.
On je istakao da će država preduzeti dodatne mjere u borbi protiv vršnjačkog nasilja, kao i sa problemom lažnih dojava o bombama.
“Na svu sreću, dojave su bile lažne, želim da se svima izvinim zbog toga, iako ne mislim da je to u domenu Vlade. Naše mogućnosti u ovom trenutku nijesu da se takvi počinioci otkriju odmah, ali nadam se da svi razumiju vrijeme u kojem živimo”, kazao je Abazović.
Vojinović je rekao da obrazovni sistem određuje uspjeh države više od bilo kog drugog.
Kako je dodao, zdravo ulaganje predstavlja nemjerljivu investiciju koja doprinosi stvaranju demokratskog, inkluzivnog i produktivnog društva.
“Kada smo prije nešto više od godinu preuzeli svoje dužnosti, suočili smo se sa činjenicom da naš obrazovni sistem ne uspijeva da odgovori mnogobrojinim izazovima. Ne samo da u obrazovni sistem nije investirano dovoljno, nego je postao alatka u službi političkih agedi", naveo je Vojinović.
On je rekao da je, kao najveći prioritet njegove administracije, postavio stvaranje osnova za škole bez politike, znajući da je depoltizacija obrazovanja dug ali dostižan proces, ako mu vlade istinski teže.
Vojinović je rekao da ove godine povećali budžet za obrazovanje za 25 odsto, što je značio više novca za prosvetne radnike.
“Tako smo, izmjenom zakonskih propisa, poboljšali materijalni status prosvjetnih radnika. Od januara ove godine, svi koeficjenti složenosti su uvećani za 20 do 45 odsto, a od januara naredne godine i 1. januara 2025. ti koeficjenti biće uvećani za dodatnih deset odsto”, naveo je Vojinović.
On je rekao da više novca u budžetu znači i da su opredijelili više novca za infrastrukturne projekte.
“Upravo je ova administracija, stvorila administrativne preduslove da sljedeća godina bude godina investicija”, dodao je Vojinović.
On je rekao da su nastavili i unaprijedili dobre prakse inkluzije, kako bi obrazovanje bilo jednako dostupno svakom djetetu.
Vojinović je kazao Ministarstvo prosvjete preduzima sve kako bi vršnjačko nasilje sveli na najmanju moguću mjeru.
“Problem sa Ispitnim centrom samo je vrh ledenog brijega nagomilanih problema. Odgovornost je kolektivna, moramo da odgovorimo na svim nivoima – u kući, učionici, državi, stvarajući nove vrijednosti koje će nas učiniti boljim i konkurentnijim”, naveo je Vojinović.
On je kazao da kreatori politika moraju da ostanu fokusirani da svaka škola bude dobra i svaka mlada osoba ima iste mogućnosti.
Državna sekretarka Ministarstva prosvjete Milijana Vukotić Jelušić ocijenila je da se obrazovni sistem suočava sa složenim i višestukim izazovima.
“Pokazalo se da je nedostatak investicija u korelaciji sa lošim obrazovnim ishodima, koji je ispod očekivanja i potenicajala naših učenika. Zato smo za ovu godinu projektovali programski budžet i obezbijedili 25 odsto više novca nego prošle godine”, kazala je Vukotić Jelušić.
Ona je rekla da je analiza pokazala da se samo 15 odsto budžeta troši na investiranje, a ostatak na plate.
“Zato smo u saradnji sa Ministarstvom finansija, odredili ključne prioritete za finansiranje obrazovanja za trogodišnji period, a to su povećanja ulaganja naprije u obrazovnu infrastrukturu, obuke nastavnog kadra i opremu za izvođenja nastave”, rekla je Vukotić Jelušić.
Ona je rekla da su se suočili sa velikim problemom prebukiranosti škola i nedostatkom prostornih kapaciteta u obrazovnim institucijama.
“Ova administracija je, poslije pune četiri godine, povukla prve tranše iz međunarnodnih kredita Evropske investicione banke i Centralne banke savjeta evrope i stvorila administrativne pretpostavke da sljedeća godina bude godina velikih investicija u obrazovnu infrastrukturu”, dodala je Vukotić Jelušić.
Ona je rekla da to znači početak izgradnje nove gimnazije u Podgorici, dvije nove škole u City kvatry i na Karabuškom polju, kao i dogradnju i rekonstrukciju devet srednjih stručnih škola širom Crne Gore.
Vukotić Jelušić ona je najavila da će početi izgradnja četiri nova vrtića u Baru, Ulcinju, Beranama i Podgorici.
Šef Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander rekao je da su, prošle godine, zajedno postigli puno toga ali da ostaje dosta toga koje se uradi.
“Na primjer, povećali smo upis djece u vrtiće, posebno romske i egipćanske i djece sa smetnjajma u razvoju. U gotovo polovini osnovnih i srednjih škola djeca razvijaju socio-emocionalne vještine, kroz program “Moje vrijednosti i vrline”. Nadamo se da će to biti brzo slučaj sa svim školama”, rekao je Santander.
On je rekao da je jedna petina nastavnika obučena da koristi digitalne alate u nastavi, kao i da je preko hiljadu kurseva dostupno na platformi za onlajn nastavu.
“Ključno je da svaka vlada nastavi da adekvatno ulaže u reformu obrazovnog sektora. Da bi naši dalji napori bili uspješna, neophodna nam je sveobuhvatna strategija za reformu obrazovanja”, istakao je Santander.
Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko kazao je da je Ministarstvo prosvjete uložilo velike napore da se ukrajinska djeca što komfornije prilagode crnogorskom obrazovnom sistemu.
“Veoma cijenimo rad Ministarstva u ovoj oblasti u protekloj godini. Ukrajinska djeca u crnogorskim obrazovnim ustanovama će, po povratku kući, postati dodatni most u odnosima naših naroda”, rekao je Gerasimenko.
Kako je dodao, ta razmjena, iako u teškim vremenima, predstavlja važnu priliku za jačanje ukrajinsko-crnogorskog kulturnog dijaloga.
“Ministarstvo prosvjete Crne Gore je jako dobro radilo u tom pravcu. Želim da se takva dinamika nastavi”, kazao je Gerasimenko.
Bonus video:
