Iako su presude zbog nezakonitog razrješenja civilnih aktivista Vanje Ćalović Marković, Gorana Đurovića i Nikole Vukčevića odavno pravosnažne, a Skupština im je prethodne godine isplatila i naknade po tom osnovu, slučaj smjene bivše viceguvernerke Irene Radović još je na čekanju i mogao bi, prema informacijama “Vijesti”, završiti i pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Razlog tome je što ona na pravosnažnu odluku čeka već petu godinu, i što ni posljednja instanca u zaštiti ustavnih i ljudskih prava - Ustavni sud, o njenom predmetu ne odlučuje od 2021. godine.
Da bude na dnevnom redu, ustavna žalba Irene Radović vjerovatno će čekati kraj ljetnjih odmora, jer sudije Ustavnog suda uglavnom kolektivno odmaraju u avgustu.
Žalba je najprije bila kod sudije izvjestioca Budimira Šćepanovića, koji je zatim predmet ustupio koleginici Snežani Armenko. Ona je bila na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda 4. jula, ali je povučena jer se sutkinja Dragana Đuranović izuzela, pa kolega koji je naslijedio nije imao vremena da se upozna sa predmetom.
Advokat Siniša Gazivoda, koji je Radović zastupao u redovnom ali i ustavnosudskom postupku, podsjeća da pravda nije zadovoljena ni pet godina nakon smjene bivše viceguvernerke. Ona je sada na čelu Investiciono razvojnog fonda (IRF).
“Podsjetiću da se nezakonito razrješenje dr Irene Radović desilo prije više od pet godina i od tada ovaj slučaj nije dobio kompletan pravni epilog, niti je pravda zadovoljena. Naprotiv, nakon što je Radović nezakonito razriješena i nakon što je Osnovni sud u Podgorici u dva navrata takvu odluku o razrješenju poništio više instance crnogrskih sudova su joj povrijedile pravo na pristup sudu i pravo na pravni lijek”, navodi Gazivoda za “Vijesti”.
Upravo su ta dva elementa osnov za ustavnu žalbu, na čiji ishod se čeka.
“To znači da su upravo pravosudne institucije, koje bi trebalo da budu garant zaštite ljudskih prava, Radovićevoj povrijedile ljudska prava. Da apsurd bude veći, u njenom predmetu rješavajući procesna pitanja Vrhovni sud Crne Gore se prethodno bio nedvosmisleno izjasnio da ona ima pravo na pravnu zaštitu pred sudom, a onda joj je nakon toga to pravo uskratio”, navodi Gazivoda.
Prema informacijama “Vijesti”, ako US ne bude što prije riješio ovaj slučaj, Radović je spremna da se obrati Stazburu.
Politička većina u Skupštini Crne Gore razriješila je 5. jula 2018. viceguvernerku prije isteka mandata, pozivajući se na član zakona o Centralnoj banci, a na predlog Savjeta te institucije.
U obrazloženju koje je Centralna banka dostavila parlamentu se navodilo da Radović, kako su tvrdili, nije pokazala potrebni nivo stručnosti, da je odala poslovnu tajnu i da je predlagala odluke u ličnom interesu. Predlog su potpisali članovi Savjeta Radoje Žugić, Nikola Fabris, Miodrag Radonjić, Asim Telaćević, Srđa Božović, Milorad Jovović i Milivoje Radović.
Irena Radović je tada tvrdila da se radi o odmazdi, jer je pokrenula dva spora protiv CBCG i guvernera, od kojih je jedan za mobing.
Već duže od dvije godine čekamo epilog pred Ustavnim sudom i smatram da je i to nedopustivo jer nakon proteka ovolikog vremenskog perioda bez odluke može se reći da se i Ustavni sud pridružuje kršenju osnovnih ljudskih prava zato što je postupak pred tom institucijom morao biti okončan u razumnom roku, kaže Siniša Gazivoda
Nakon što je Upravni sud procijenuio da nije nadležan, njeni advokati obratili su se Osnovnom sudu - koji je odlučio u njenu korist i poništio mjeru kao nezakonitu.
Ali tada kreće začarani krug, kao i ostala tri slučaja smjene u Skupštini (Ćalović Marković, Đurović i Vukčević). Nakon što su počele da pljušte tužbe zbog političkih smjena civilnih aktivista koji su tada kritikovali vlast DPS-a (u Agenciji za sprečavanje korupcije i Savjetu RTCG-a), Vrhovni sud na čelu sa tadašnjom predsjednicom Vesnom Medenicom donosi sada već poznati načelni pravni stav. Odluke Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera ne mogu se pobijati (osporavati) u upravnom sporu, niti parničnom postupku, zaključuje tada Vrhovni sud, dajući taj stav nižim instancama kao smjernicu za presuđenja.
Viši sud prihvata takvu instrukciju i poništava odluku Osnovnog, koji zatim donosi istovjetnu. I tako godinama u slučaju Radović i ostalih slučajeva smjene u parlamentu.
Skupština je zato prošle godine imala veće troškove u budžetu i u pogledu izdvajanja po osnovu sudskih rješenja - isplaćeno je oko 26.800 eura. Bivšim članovima Savjeta RTCG-a Goranu Đuroviću i Nikoli Vukčeviću, koji su, kako su sudovi utvrdili, nezakonito smijenjeni s tih pozicija, isplaćeno je 12.300 eura, odnosno 13,780 eura, dok je parlament Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) isplatio 716 eura.
Odšteta za Irenu Radović još je na čekanju, a nju može dosuditi i Ustavni sud ako prihvati žalbu njenih advokata. Nakon više presuđenja zbog nezakonitih smjena, ali i činjenice da i odluke Skupštine neko mora da preispituje, stav Ustavnog suda ne bi trebalo da bude sporan, smatraju pravnici koje su “Vijesti” kontaktirale.
Oni ne žele javno da govore o tome kako ne bi prejudicirali sudsku odluku.
Ustavni sud: Đuranović se izuzela zbog sukoba interesa
Ustavni sud Crne Gore saopštio je danas da se sutkinja Dragana Đuranović izuzela u predmetu ustavne žalbe bivše viceguvernerke Irene Radović jer je sa nekadašnje pozicije zaštitnice imovinskog interesa države bila dio tog postupka.
Oni su naveli i da nije tačno da je ustavna žalba Irene Radović bila kod sudije izvjestioca Budimira Šćepanovića, jer kako tvrde Šćepanović nikad nije bio zadužen ovim predmetom.
"Takođe, nepotpuna je informacija da se sutkinja Dragana Đuranović izuzela, jer ne sadrži razlog njenog izuzeća, a to je da je kao zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore zastupala državu Crnu Goru - Skupštinu Crne Gore i time bila učesnik u postupku koji je prethodio ustavnosudskom, što je odredbom člana 43 stav 1 tačka 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore predviđeno kao razlog za izuzeće", poručili su iz Ustavnog suda.
Posebno ukazuju da je saglasno odredbi člana 10 stav 1 Poslovnika Ustavnog suda Crne Gore zabranjeno davanje podataka o sudiji izvjestiocu i savjetniku kojima je predmet raspoređen.
Oni su apelovali da se sredstva javnog informisanja uzdrže od navođenja netačnih i nepotpunih informacija i navođenja imena sudija i ustavnosudskih savjetnika kojima su predmeti dodijeljeni u rad, bez obzira iz kojih izvora te informacije potiču.
Bonus video:
