Mladi su činili gotovo petinu od ukupnog broja nezaposlenih na kraju jula, zvanični su podaci Zavoda za zapošljavannje.
Posljednjeg dana jula bez posla je bilo gotovo 39.000 građana, a od tog broja 7.260 su mladi do 30 godina.
Iako je nezaposlenost mladih niža u odnosu na isti period prošle godine, sagovornici “Vijesti” saglasni su da Crna Gora još jedan Međunarodni dan mladih obilježava u atmosferi nejednakih ekonomskih šansi, ali i poremećenog sistema vrijednosti.
Međunarodni Dan mladih, 12. avgust, obilježava se širom svijeta od 2000. godine, a ima za cilj da skrene pažnju na probleme mladih, kulturna i pravna pitanja, ali i da problematizuje njihov radni status.
Vukčević: Mladi bez strpljenja
Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (UCG) Andrej Vukčević smatra da zarade, same po sebi, ne predstavljaju veliki problem “jer se mora odnekud početi”.
“Mišljenja sam da najveći problem predstavlja sistem vrijednosti, koji se, nažalost, pažljivo njeguje među mlađim generacijama, a koji predstavlja srž problema i razlog za stvaranje doživljaja o ‘preniskim platama’ koje bi, u suštini, za mladog, perspektivnog i ambicioznog čovjeka, predstavljale potpuno razumne iznose na startu karijere. Dakle, smatram da velikom broju mladih nedostaje strpljenja i ambicije za postepeno napredovanje u profesiji, a posebno u realnom, odnosno privatnom sektoru”, kaže Vukčević.
On ističe da sezonski poslovi mogu biti dobra iskustva za sticanje radne navike i napominje da Studentski parlament već 15 godina zaredom organizuje sajam sezonskog zapošljavanja u Crnoj Gori “Summer job” posredstvom kojeg, svake godine, preko 500 maturanata i studenata stekne svoje prvo radno iskustvo.
Vukčević naglašava da su aktivizam i radno iskustvo donekle povezani, ali i da crnogorskoj omladini fali sinergije u realizaciji i ostvarenju ideja.
“Smatram da postoji zaista veliki broj omladinskih organizacija, ali čini mi se da je njihov fokus rasut na previše strana i da nema puno primjera zajedničkog rada na rješavanju suštinskih i zajedničkih problema. Takođe, mislim da bi njihovo rješavanje zaista pomoglo mladima pri zaposlenju. Takođe, stava sam da bi veća vidljivost i promocija pozitivnih primjera značajno doprinijela motivaciji mladih ljudi da ostanu, rade i doprinose razvoju društva”, zaključuje Vukčević.
Svi misle samo na zaradu
Direktor nevladine organizacije “Kuća” Pavić Radović, ocjenjuje da mlade “nijesmo razumjeli kako treba, da se politike prema njima ne sprovode na adekvatan način”. Pitanje njihovog položaja je, kaže, po definiciji međusektorsko i prožima se kroz dosta oblasti, uz izostanak valjanog upravljanja.
Radović smatra da promjena obrazovne politike upisa na državne i privatne fakultete u Crnoj Gori neće značajno doprinijeti zaštiti mladih na tržištu rada, jer na njemu, kaže, nijesu samo zastupljeni visokoškolci, već i srednjoškolci, kao i oni bez stručne spreme.
“Nije problem samo u visokoškolskom obrazovanju, problem je u cjelokupnom obrazovanju, koje počinje sa prvim razredom osnovne škole. Višedecenijsko urušavanje, koje se ogleda u političkoj i klijentelističkoj okupaciji obrazovnog sistema, tiraniji prosječnih i ispodprosječnih, potpunom zapostavljanju infrastrukture, došlo je na naplatu. Povrh svega, mislim da nas je najviše koštala nebulozna mantra, postavljena u temelje nekih prethodnih reformi, da mi djecu i mlade kroz školovanje ‘pripremamo za tržište rada’, umjesto da ih obrazujemo”, objašnjava Radović.
Zabrinjava ga “što je jedino zarada u fokusu, a ne uslovi rada i odnos poslodavaca, kao i izbalansiran privatni i poslovni život”.
“Čak i u našim zvaničnim strategijama i javnim politikama, dostojanstven život mladih se jednači sa mogućnošću pronalaska zapošljenja i sticanja zarade. A kakvo je to zapošljenje - niko dalje ne pita, važan je još jedan promil manje u statističkim prikazima o nezaposlenosti”, ocijenio je direktor NVO “Kuća”.
Raskorak između obrazovanja i tržišta rada
Odbornik SD-LP u Skupštini glavnog grada Miloš Mašković “Vijestima” je kazao da je položaj mladih u Crnoj Gori “rezultat kompleksnih faktora, prije svega političke situacije u kojoj se trenutno nalazi naša zemlja”.
“U proteklih pet godina, mnogi mladi suočavali su se sa izazovima kao što su nejednake ekonomske prilike između urbanih i ruralnih područja, te manjka radnih mjesta u pojedinim sektorima koji su među mladima aktuelni ili bolje reći, poželjni. Osim toga, 2020. godine nakon promjene vlasti činjenica da Crna Gora nema zakon o vladi, negativno se odrazila na mlade, koji inače čine gotovo trećinu stanovništva”, kaže Mašković.
On ističe da je velika stopa nezaposlenosti problem sa kojim se Crna Gori “dugo bori, ali bez adevkatnog rješenja”.
“Dok je prisutna neujednačenost između obrazovanja i potreba tržišta rada, takođe se suočavamo sa izazovom zaista prevelikog broja svršenih visokoškolaca u pojedinim oblastima. Ovo stvara disbalans između potražnje i ponude radne snage, a sve veći broj mladih napušta zemlju u potrazi za boljim prilikama”, podsjeća Mašković, dodajući da mladi prilikom odlučivanja o nastavku obrazovanje ne gledaju širu društvenu sliku.
On tvrdi da je to glavni razlog zbog kojeg svejdočimo deficitu zanimanja koji, iz godine u godinu, raste.
Bonus video:
