Stotine autohtonih Tivćana i gostiju došlo je u petak veče u mali zaseok Đurđevo brdo nadomak Tivta, da zajedno sa Bućarskim klubom “Brđanin” evociraju uspomene na 11. avgust 1952. godine, kada je na zogu Kopište, pobjedom organizatora, završeno prvo izdanje sada već tradicionalne lokalne sportsko-društvene manifestacije, tivatske Bućarske Olimpijade.
Uz moto ”Odavde je sve počelo”, na zogovima (bućalištima) u Đurđevom brdu okupili su se brojni Tivćani – potomci onih koji su daleke 1952. dokazujući da i oni mogu organizovati Olimpijadu kao što je to te godne Međunarodni Olimpijski Komitet učinio u Helsinkiju u Finskoj.
Stoga su Tivćani prije 71 godinu priredili sami olimpijadu u tradicionalnom ovdašnjem drevnom sportu – bućama.
Kao nekad njihovi preci, tako su se i u subotu veče u Đurđevom brdu okupili i stari i mladi i oni najmjlađi, a što i prikazuje buće kao jedan sport generacija.
Ovdje su simbol svake kuće zapravo buće, a u Tivtu su buće simbol tradicije i ponos grada, kada je sport u pitanju. Bućanje je inače, na primorju više od samog sporta jer je to osim nadmetanja, i svojevrsno okjupljanje, druženje i zabava ljudi koji uz zog i bacanje buća sa nastojanjem da ih pozicioniraju što bliže bulinu, zapravo demonstriraju svoju osobenu, autentičnu kulturu i način života koji se ovdje uvijek vrtio oko tri glavne ose: rabote, mobe i fešte.
Stoga nije ni čudo da je od početka daleke 1952. do danas u Tivtu priređeno čak 67 izdanja Bućarske Olimpijade koja je ovdje stekla kultni status, ne samo među domaćim stanovništvom, već i fureštima jer Olimpijadu rado pohode i čak na njoj učestvuju i brojni gosti – prvenstvemo turisti koji ljeti posjećuju Tivat.
U spomen na osnivače prve Bularske Olimpijade, u Đurđevom brdu je ovdašnji BK “Brđanin” tako preksinoć priredio svojevrsnu odu bućarskom sportu i starim Tivćanima koji su današnjim stanovnicima tog grada, da li iz iz gušta ili pak dišpeta, u nasljeđe ostavili ovu jedinstvenu manifestaciju koja na najbolji način sublimira kulturu života ovdašnjega čovjeka.
O istorijatu bućanja ali i same Olimpijade, prisutnima je govorio profesor Neven Stabničić, bivši dugogodišnji čelnik tivatskog Centra za kulturu.
"Iako Brđani kao Crnoplaćani, misle da su jedina crna rupa u svemiru i da je sve od njih zapravo krenulo, moramo se sjetiti da to baš i nije tačno. Bilo je buća i prije njih, i 500 godina prije nove ere. Izmislio ih je jedan Spartanac Timokretas. Tako je to krenulo širom svijeta da bi došlo i na naše zogove. Iz nekih ruskih izvještaja, konkretno teksta Sergeja Šterna o doživljajima kapetana Bogdana Bogdonjeskog u Dalmaciji i Boki pod nazivom “Narodno veselje i igre”, kao tradicionalne igre spominju se plojke i boće. Radi se o 1806. godini. Prvi zog, ako je vjerovati onome što se piše, bio je otvoren u Tivtu 1903. godine na mjestu pokojnog hotela "Mimoza", kazao je Staničić istakavši da tivatska Bularska Olimpijada taj grad čini upravo jedinim mjestom na svijetu “koje ima Olimpijadu u bućama, a da buća zvanično na pravoj Olimpijadi nema".
"Velike nade su bile u Francuze koji su trebali na predstojećim Olimpijskim igrama da uvrste buće u olimpijski sport. Međutim, nažalost, to se nije desilo. Nije uspio ni Monako 2015. godine, nije prije toga uspjela ni Barselona, iako prema onome što kaže statistika bućanje igra oko 20 miliona ljudi u preko 200 bućarskih saveza i podsaveza na tri moguća načina. Zašto buče nisu na Olimpijadi?", zapitao se Staničić, ukazavši da upravo Tivat sa svojom Bućarskom olimpijadom može postati jedna od adresa sa koje se insistira na ovom pitanju, tim proje što ovaj grad ima veliki broj crnogorksigh reprezentativaca u tom sportu.
"Ako smo prije 71 godinu sa ovih zogova i sa ovog brda krenuli u avanturu zvanu Bučarska Olimpijada, zašto ne večeras krenuti u avanturu osvajanja Olimpijskih igara?", predložio je Staničić.
U svojevrsnom igrokazu, iz smjera nekadašnjeg zoga Kopište, olimpijski plamen na zogove u Đurđevom brdu, preksinoč je donio najstariji bućar BK “Brđanin” 77-mogodišnji. Zvonko Vuksanović. U emotivnom obraćanju prisutnima, on se podsjetio na prvu Bućarsku Olimpijadu koju je pratio kao tada 8-mogodišnji dječak.
"Želim da ova tivatska Bućarska olimpijada traje još dugo, dugo godina i da ovaj olimpijski plamen vječno gori. Neka vječno živi Bućarski klub Brđanin,“ poručio je Vuksanović, koji je na zogu dočekan ovacijama, bakljadom pjesmom.
Po zamisli predsjednika Organizacionog odbora 67. Bućarske olimpijade i kapitena BK “Brđanin”, Mata Krstovića, tradicija bućanja u Tivtu naglašena je prisustvom na fešti potomaka inicijatora i prve pobjedničke ekipe Olimpijade iz 1952. - Tripa Krstovića, Krsta Sindika, Antona Rajčevića, Đura Krstovića i Krsta Boškovića, kapitena i idejnog tvorca.
Slavu Krstoviću, Dijani Sindik, Antoneli Stjepčević, Zdravku Biskupoviću i Franu Boškoviću uručena je fotografija očeva i djedova. Zahvalnice su uručene i zvanicama -predsjedniku Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zvonku Dekoviću, predsjedniku HGI Adrijanu Vuksanoviću, generalnoj konzulici Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Jasminki Lončarević, te ministru unutarnjih poslova i potpredsjedniku Vladi Republike Hrvatske Davoru Božinoviću, koji su svesrdnim zalaganjem i donacijama, uz Opštinu Tivat, pomogli klubu da obnovi zogove i organizuje program 67. Bućarske olimpijade.
Po svojoj i želji organizatora, prisutnima se obratio hrvatski vicepremijer Davor Božinović, inače rođeni Tivćanin.
"Ja nisam imao puno izbora i kad je u pitanju “Brđanin” i kad je u pitanju ova večer. Kad netko odraste kao prvi susjed Frana i Kika Boškovića, nekako su mu opcije sužene. Prema tome, morao sam u tom smjeru djelovati i drago mi je da jesam. Ja vam zahvaljujem prije svega na tome što održavate tradiciju. Hvala na ovoj prekrasnoj večeri i na ovako velikom odlazivu. Prije svega zahvaljujem vam na ovoj djeci koja i u ovom trenutku bacaju buće, što je jamac da ova naša identitetska stvar neće nikad nestati. Na njima je da nastave, a na nama je da, počevši od večeras, damo ovoj mladosti za to novi poticaj", poručio je Božinović.
Predsjednik BK “Brđanin” Mato Krstović je kazao da Bućarska Olimpijada nije samo sportsko takmičenje, već duhovno i emotivno uzdizanje.
"Ona je nešto stvarno ostavljeno nam na čuvanje, nešto opipljivo, dinamično i radosno. Imamo privilegiju da igranjem učestvujemo u društvenom životu našeg grada", kazao je on, naglasivši da Olimpijada nije nastala sa ciljem nadmetanja, već kao izgovor za okupljanje i druženje.
"Naši đedovi su stvorili svijet druženja, svijet u kome smo svi više uzajamno povezani. Olimpijada nam nudi viziju, navodeći nas da razmotrimo mogućnosti življenja drugačijeg od beznađa kojim nas svakodnevno obmanjuju. Smišljena sa idejom stvaranja pozitivnih emocija, razvija pozitivne forme bivstvovanja. Pokazuje nam besmislenost utrke za novcem i ukazuje da najveći poklon jeste život koji živimo velikodušno, razborito i radosno", zaključio je Krstović.
Dvostruki svjetski šampion u bućanju, Frano Petković na zog je iznio simboličnu tortu u plavoj boji kluba domaćina, u obliku broja 71 što simbolizuje upravo obilježavanje 71.godine najstarije i najmasovnije sportsko kulturne manifestacije grada Tivta.
Uz nastup muzičkog sastava “Toć”, gradele i vino, fešta u Đurđevom brdu potrajala je do dugo u noć.
Bonus video:
