Imigracija predstavlja veliki potencijal za rast i razvoj crnogorskog društva, ukoliko država stvori pretpostavke da sa njima upravlja u skladu sa međunarodnom praksom, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Iz CDT-a su naveli da je analiza „Zašto Crnoj Gori nije stalo do sopstvenog stanovništva?“ pokazala da se iz Crne Gore od 2011. do 2021. godine odselilo preko 74 hiljada osoba, što je broj stanovnika grada veličine Nikšića.
Analiza, koju je CDT uradio sa Društvom statističara i demografa, pokazala je da se taj negativan trend nastavlja i u prošloj godini, kada se, prema podacima zvanične statistike, iz Crne Gore odselila 1.951 osoba više nego što se doselilo.
“Od 2011. do 2021. godine, iz Crne Gore se odselila 74.031 osoba, a sa druge strane doselilo ukupno 66.409 osoba. Stoga, ukupan migracioni saldo bio je negativan i iznosio je 7.622 za taj desetogodišnji period”, kazali su iz CDT-a.
Oni su naveli da je u prosjeku godišnja imigracija u Crnoj Gori iznosila je 6.375 osoba od 2011. do 2021. godine.
Kako su rekli, nakon tog perioda broj imigranata se ubrzano povećava, posebno od marta prošle godine, kada dolazi do značajnijeg priliva državljana Ukrajine i Rusije.
U prva tri mjeseca ove godine u Crnoj Gori boravak do 90 dana prijavilo je preko 64 hiljada državljana Rusije, preko 11,1 hiljada iz Turske i oko pet državljana Ukrajine, a ako se uzmu u obzir već prethodno odobreni privremeni i stalni boravak, procjenjuje se da u Crnoj Gori registrovan privremeni ili stalni boravak ima preko 80 hiljada stranaca, što je 13 odsto ukupne populacije.
“Imigracija predstavlja veliki potencijal za rast i razvoj našeg društva, ukoliko država stvori pretpostavke da sa njima upravlja u skladu sa međunarodnom praksom”, ocijenili su iz CDT-a.
Oni su naveli da ostaje nepoznanica koji dio stranaca, od 80 hiljada prisutnih, vidi Crnu Goru kao trajnije mjesto životnog i profesionalnog opredeljenja.
Prema njihovim riječima, rastući trend odlazaka iz Crne Gore, usporila je pandemija 2020. godine, ali je emigracija prema državama Evropske unije (EU) i dalje na visokom nivou – 2.768 osoba u 2020. godini.
“Od ukupnog broja prvi put izdatih boravišnih dozvola u 2021. godini, njih 65 odsto izdalo je pet država: Njemačka (27,2 odsto), Hrvatska (16,4 odsto), Slovenija (9,4 odsto), Luksemburg (8,4 odsto) i Švedska (4,3 odsto)”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, dok značajan dio stanovništva migrira u cilju traženja posla van Crne Gore, paralelno sa tim značajan broj stranaca dolazi u Crnu Goru iz istih razloga.
Iz CDT-a su naveli da se godišnja kvota za privremeni boravak i rad stranaca u posljednje tri godine nije mijenjala, već je iznosila 20.454.
“Dok je broj odobrenih dozvola iznosio 27.634 u 2019. godini, 19.354 u 2020. godini, 20.580 u 2021. godini i 29.319 dozvole za privremeni boravak i rad stranaca u prošloj godini, što je za 8.739 ili 42,46 odsto dozvola više u odnosu na isti period 2021. godine”, naveli su iz CDT-a.
Oni su kazali da su za potpunije sagledavanje problema migracija, posebno strukture stanovništva koje odlazi iz Crne Gore, potrebna detaljna istraživanja, kako bi kreatori politika i donosioci odluka mogli jasnije targetirati ključne probleme i predložiti programe zadržavanja i privlačenja stanovništva.
Kako su iz CDT-a kazali, Ministarstvo unutrašnjih poslova ne raspolaže tačnim podacima o broju iseljenih državljana niti o razlozima njihovog odlaska, jer oni koji odlaze iz Crne Gore ne odjavljuju prebivalište kako bi zadržali određena prava u Crnoj Gori, što otežava sagledavanje obima ukupne migracije.
“Stoga, sistemsko praćenje migracija predstavlja jedan od najvažnijih koraka za praćenje i analizu demografskih trendova i donošenja adekvatnih mjera populacione politike”, zaključili su iz CDT-a.
Bonus video:
