Jednima sipali, drugima ni cent - kako je dijeljen novac od kovid donacija zdravstvenim ustanovama

Sagovornici ukazuju na to da se nadležni nijesu rukovodili kriterijumima kao što su broj usluga i specijalista, već je novac dijeljen po principu “imam jednu želju”. Prije podjele sredstava nije urađena Hospital Safety Index analiza. Više od četvrtine novca i dalje na računima bolnica

36038 pregleda 41 reakcija 41 komentar(a)
U Vladi tvrdili da su novac uložili gdje je najpotrebnije (ilustracija), Foto: Vlada Crne Gore
U Vladi tvrdili da su novac uložili gdje je najpotrebnije (ilustracija), Foto: Vlada Crne Gore

Od oko 5,16 miliona eura koje su građani i privreda donirali za suzbijanje posljedica pandemije kovid-19 gotovo polovina je namijenjena za nabavku dvije angio sale u Beranama i Kotoru, dok pojedine bolnice, kao što je pljevaljska, nijesu dobile ni cent.

Gotovo četvrtina novca namijenjena Kotoru i dalje se nalazi zarobljena na računu te ustanove jer je poništen tender za nabavku angio sale, dok je novoosnovani beranski kliničko-bolnički centar tek nedavno potpisao ugovore i započeo proces izgradnje koji će u najboljem slučaju trajati do kraja ove godine. Sagovornici “Vijesti” tvrde da je čitav postupak raspodjele novca koje su uplaćivali građani i privreda neracionalan, a da je odluka o tome ko će i koliko novca dobiti obilježena neznanjem i lokalpatriotizmom, kao i da joj nije prethodila kvalitetna analiza.

Direktori bolnica, iz redova vladajućih partija, sa druge strane ne vide ništa sporno u odluci ministra da njima dodijeli mnogo manje novca, iako su u prethodnom periodu bili bez osnovne opreme za rad. Dio njih kroz amandmane u Skupštini, a preko političke partije, pokušao je da upravo kroz budžet dobije novac za medicinsku opremu ili zamjenu dotrajalih sanitetskih vozila.

“Svakoj raspodjeli ovako značajnih sredstava treba da prethodi ozbiljna menadžerska analiza stanja u sistemu, a ne da se radi paušalno i po tipu ‘imam jednu želju’. Ta analiza koja se zove Hospital Safety Index bi pokazala pravo stanje u našim bolnicama i konačno dala do znanja i ministru i ostalim rukovodiocima da su nam bolnice u građevinskom haosu i da ne ispunjavaju osnovne ljudske kriterijume, a da ne pričamo o medicinskim standardima”, smatra ljekar Vladimir Dobričanin, doskorašnji član skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Raspodjela krenula nakon nalaza DRI

Ministarstvo zdravlja obavijestilo je u oktobru prošle godine Državnu revizorsku instituciju (DRI) da će prema odluci Vlade 5,16 miliona eura novac dobiti četiri opšte bolnice, jedna specijalna, Klinički centar (KC) i jedan, cetinjski Dom zdravlja. To je urađeno nakon što je DRI revizijom utvrdila da se na računu Crnogorske komercijalne banke nalazi 5,16 miliona, koje su građani i privredna lica uplatili kao donaciju za borbu protiv kovida, ali da se ne zna namjena i ko upravlja tim novcem. Izvještaj o reviziji je pokazao da je na taj račun nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) od marta do septembra 2020. uplaćeno 8,23 miliona eura donacija, a da je za realizaciju mjera za suzbijanje i ublažavanje posljedica pandemije isplaćeno tri, od kojih je 1,2 prenesen na račun triju opštih bolnica.

Kolegijum DRI naložio je Ministarstvu zdravlja da do 1. aprila 2023. dostavi Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 1. septembra ove godine i izvještaj o preduzetim radnjama... Iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili koliko novca je do sada potrošeno i u koje svrhe, kao ni koja radna grupa, komisija ili tijelo je odlučivalo o tome na koji način će se podijeliti donirani novac.

Prethodna Vlada čiju je većinu činila Demokratska partija socijalista (DPS) namjeravala je da 5,16 miliona eura namijeni za izgradnju dvije nove klinike za dermatovenerologiju i mentalno zdravlje. Nakon što je Evropska unija obezbijedila kompletan novac za Infektivnu kliniku i Kliniku za dermatovenerologiju, odlučeno je da novac doniran tokom pandemije bude iskorišćen za izgradnju Klinike za mentalno zdravlje i Centar za hematologiju sa PET skenerom, s obzirom na to da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema ovaj vid dijagnostike.

Ipak, prema odluci 43. Vlade i ministra Dragoslava Šćekića 2,2 miliona eura opredijeljeno je za angio sale u Kotoru i Beranama, čije su opšte bolnice dobile dodatnih 387.200 eura za nabavku dva digitalna mamografa. Ministar je u oktobru prošle godine tvrdio da je novac uložen tamo gdje je najhitnije i najpotrebnije – “baš tamo gdje je tridesetogodišnji nemar učinio da tih sredstava nema”.

Šćekić
Šćekićfoto: Luka Zeković

Najveća zdravstvena ustanova, Klinički centar, dobila je 463.000 eura za komoru za citostatike, 121.000 za skrining za novorođenčad i 50.000 za video endoskopski stub sa 4K monitorom.

Specijalnoj bolnici Risan namijenjen je novac za RTG aparat i reanomobil, dok je bolnica Bar dobila oko oko milion eura – 758.809 eura za magnetnu rezonancu, 252.000 za laparoskopski stub, operacione stolove, aparatura za službu anesteziologije. Odluka Vlade bila je da na nivou primarne zdravstvene zaštite jedino cetinjski Dom zdravlja dobije novac od donacija i to 330.000 eura.

Kako su bolnice trošile novac

Direktor kotorskog Kliničko-bolničkog centra Davor Kumburović kazao je da im je preko računa Fonda za zdravstveno osiguranje od kovid donacija uplaćeno 1.294.700 eura, od kojih 1.101.100 za nabavku angio sale, dok je ostatak predviđen za kupovinu digitalnog mamografa.

“Tender za angio salu je poništen i sredstva se nalaze na računu, a digitalni mamograf treba da bude isporučen u septembru”, tvrdi on.

Direktor Specijalne bolnice “Vaso Ćuković” u Risnu Vlado Popović odgovorio je da im je Vlada opredijelila ukupno 325.246,20 eura od doniranog novca tokom pandemije kovid-19. Pojasnio je da su kupili bolničke krevete u iznosu od 105.028 eura, digitalni RTG aparat sa C lukom od 160.228,20 eura, reanimobil za 59.990 eura. Istakao je da su bolnički kreveti već u upotrebi, dok se isporuka sanitetskog vozila za koje je potpisan ugovor očekuje krajem avgusta, dok spremaju tendersku dokumentaciju za RTG aparat, a isporuku i montažu očekuju do kraja godine.

Popović
Popovićfoto: Printscreen YouTube

U odgovorima KC piše da je na njihov račun 6.12.2022. preneseno ukupno 644.937,91 euro, a da su do sada potrošili 630.368.

“Za nabavku medicinskog potrošnog materijala i opreme za skrining za novorođenčad 116.299,70 eura, zatim video endoskopski stub sa 4K monitorom za potrebe gastroenterologije 60.318,42 eura i nabavku komora za citostatike sa softverom 453.750,00. Preostalih 14.569,79 eura će biti dio potrebnih sredstava za pripremu prostorije za aparat za centralnu pripremu citostatika”, navodi se u odgovoru.

Iz cetinjskog Doma zdravlja, koji je dobio 330.000 eura, kazali su da je za sanaciju krova i fasade do sada potrošeno 236.825 eura. Pojasnili su da će sredstva koja preostanu usmjeriti za nabavku opreme za potrebe ustanove, a nakon saglasnosti Vlade.

Bjelopoljska Opšta bolnica od Vlade je dobila 259.640,00 eura od kojih je kupljen digitalni RTG aparat i sanitetsko vozilo sa medicinskom opremom, dok beranski kliničko-bolnički centar i barska bolnica nijesu odgovarali na pitanja u vezi sa potrošnjom doniranog novca.

Preko partije do osnovnih aparata za rad

Pljevaljska bolnica od kovid donacija nije dobila niti jedan jedini euro, iako je tek prošle godine nabavila skener, s obzirom na to da je postojeći proizveden 2005. godinama bio u kvaru, dok su sva sanitetska vozila te ustanove stara i prešla preko pola miliona kilometara.

Upitan kako komentariše to što su pojedine bolnice dobile milione, a ta ustanova ništa, direktor bolnice Saša Grbović rekao je da nijesu upoznati sa kriterijumima koji su važili prilikom raspodjele novca od donacija.

“Pretpostavka je da se vodilo računa da se novčana sredstva raspodijele zdravstvenim ustanovama kojima je pomoć u tom trenutku bila najpotrebnija”, odgovorio je Grbović.

Grbović
Grbovićfoto: TV Vijesti

On je kazao da imaju redovnu komunikaciju sa Ministarstvom zdravlja i Fondom za zdravstveno osiguranje i da ih blagovremeno obavještavaju o potrebama bolnice kroz planove o kapitalnom i “redovnom” budžetu.

“Za ovu godinu je kroz kapitalni budžet OB Pljevlja tražila tri vozila zbog starosti i velike pređene kilometraže postojećeg voznog parka, a sto je i razumljivo s obzirom da je ta bolnica najudaljenija u odnosu na KC. U komunikaciji sa zaposlenima u Ministarstvu dobili smo uvjeravanja da mozemo računati na nabavku dva vozila u toku ove godine. Takođe, ove godine je kroz kapitalni budžet Fonda obezbijeđen novac za nabavku mobilnog RTG aparata (tzv. C look) za ortopedsku salu”, pojasnio je.

Iz pljevaljske bolnice su podsjetili da su za Projekat zgrade nove bolnice odvojena sredstva za konkurs za idejno arhitektonsko rješenje, tako i za glavni projekat bolnice.

“Takođe kroz amandman kluba poslanika SNP je planirano u budžetu 300.000 eura za nabavku nedostajuće opreme, za koju je dokumentacija završena i u komunikaciji smo sa Ministarstvom finansija o načinu upotrebe tih sredstava i povlačenja novca. Uprava bolnice je već uputila odgovarajuće dopise i nadamo se da će ubrzo krenuti tenderske procedure za nabavku te opreme”, kazao je direktor bolnice, inače predsjednik Opštinskog odbora SNP Pljevlja, partije čiji je potpredsjednik ministar zdravlja.

Od 5,16 miliona novac nije dobila ni nikšićka bolnica. Ta ustanova na početku pandemije bila je kovid centar, pa je tada, kao i beranska i barska bolnica, dobila 400.000 eura koje je kasnije iskoristila za kupovinu UZ kolor doplera, pacijent monitora, sanitetsko vozilo i izradu projekta za odjeljenje pedijatrije.

Direktorka OB Nikšić Dušanka Milatović Perović kazala je da ne može da komentariše da li je raspodjela novca bila adekvatna.

Istakla je da u tom periodu nije bila direktorka, ali da vjeruje da je urađena adekvatna analiza i da su sredstva racionalno opredijeljena, prema prioritetima.

Kadar i broj usluga nijesu bili kriterijumi

Prema mišljenju bivšeg poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Adnana Strikovića, koji je ljekar u bjelopoljskoj bolnici, Ministarstvo zdravlja prilikom raspodjele sredstava nije vodilo računa o kriterijumima kao što su kvalitet usluga i kadrovski potencijal ustanova.

“Novac je podijeljen na osnovu subjektivnih kriterijuma, a to po pravilu nije dobro. Ako je i bilo kontakata sa bolnicama, radilo se o pukoj formi. Nemoguće da neke bolnice nisu imale potrebe i zahtjeve, s obzirom da znamo u kakvom se stanju nalazi većina ustanova”, smatra Striković.

Striković
Strikovićfoto: SDP

On je istakao da je kotorska bolnica sa 23 specijaliste dobila 1,2 miliona eura, a bjelopoljska 260.000, iako ima 40 specijalista i neuporedivo veći broj operacija i ostalih usluga.

Komentarišući odluku da se većina novca usmjeri ka izgradnji angio sala u Beranama i Kotoru, kazao je da ne bi bilo dobro da skupa oprema propada, čekajući osposobljen kadar.

“Nije problem u tendenciji da se pored Podgorice i na jugu i sjeveru osposobe kardio centri, ali je to više pitanje kadra nego novca. Budžet FZO je 400 miliona i lako je izdvojiti nekoliko miliona eura za to, ali kadar nije lako proizvesti...”, ocijenio je Striković.

Sistem žedan investicija na udaru opasnih odluka

Poslanik Ujedinjene Crne Gore i hirurg KC Vladimir Dobričanin smatra da je zdravstveni sistem žedan investicija koje su prethodnih dvadesetak godina izostale i dovele kompletno zdravstvo na ivicu održivosti.

Ocijenio je da nastupa problem kada donirani novac treba raspodijeliti na pravi način, da se niko ne osjeti zapostavljenim, niti da se taj novac raspline i svako dobije po koju mrvicu.

“Kako će to jedno ministarstvo da rasporedi, a oni nemaju ama baš nikakve funkcionalne informacije o sistemu zdravstva. Niti postoji mapiranje, niti akcioni plan razvoja, niti strategija već jedino jedan nemušti predlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji naravno nije prošao Odbor za zdravstvo. U svoj toj zdravstvenoj tarapani donose se dvije odluke koje ne samo da su neracionalne, već su i jako opasne. Jedna je osnivanje dva nova kliničko-bolnička centra, a drugo je odluka o kupovini i instaliranju angio sala”, smatra on.

Dobričanin
Dobričaninfoto: Boris Pejović

Dobričanin je naglasio da pacijenti i dalje koriste zajedničke toalete koji su ponekad predviđeni da ih koristi po dvadeset i više pacijenata što je za medicinske standarde neprihvatljivo zbog širenja bolničkih infekcija.

“Da ne pričamo o sadržaju i kvalitetu postelja u našim bolničkim sobama. Odatle se počinje, kako bi se naš pacijent osjećao medicinski sigurnim, kako bi mu se dalo do značaja i popravilo dostojanstvo onih koji naše usluge traže. Nije sve u aparatima i kupovina istih ne završava posao niti unapređuje zdravstveni sistem. Standardi su ti koji to upravo obezbjeđuju i kada ih imate, uz sve one strategije i ranije pomenutu dokumentaciju onda ćete bez problema znati prioritete i gdje i koliko sredstava usmjeriti”, zaključio je.

Bez specijalista je svaki posao uzaludan

Dobričanin je kazao da se kliničko bolnički centri ne formiraju tako što ih proglasite za ustanove tog nivoa.

“Potrebno je mnogo drugih preduslova ispuniti kako bi se takva jedna odluka mogla donijeti, a ja iskreno ne vidim ni razlog formiranja još jednog, a kamoli dva KBC u zemlji od 600.000 stanovnika. Izgleda da nam lokalpatriotizam i neznanje kreiraju politiku. Siguran sam da ministar sam nije donio ovakvu odluku, već je očigledno konsultovao one pripadnike naše struke koji nemaju ni naznaku znanja kako organizovati naš zdravstveni sistem”, istakao je Dobričanin.

On je pojasnio da te ustanove nemaju obučen kadar, tim kardiohirurga koji će se baviti komplikacijama nastalim u sali, što je nemoguće jer je potrebno nekoliko godina da po formiranju postanu sposobni za samostalan rad.

“Ne želim da govorim o tome da je nedostatak kardiologa u ovim bolnicama evidentan i za sam redovan rad, a da ne pominjemo specifične intervencije”, ocijenio je.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Dijalozi.me - servis po mjeri građana”, koji realizuje Sindikat doktora medicine Crne Gore, a koji je podržan kroz program “OCD u Crnoj Gori - od osnovnih usluga do oblikovanja politika - M’BASE”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.

Bonus video: