Ukoliko Prosvjetna inspekcija utvrdi da je direktor bilo koje škole prekršio zakone ili zloupotrijebio položaj, kontrolori njegovog rada nijesu u obavezi da ga razriješe.
To proizilazi iz jučerašnjeg saopštenja Ministarstva prosvjete, na čijem je čelu Miomir Vojinović.
U tom resoru još ocjenjuju i da javnost ne treba da se interesuje za slučajeve u kojima su prosvjetni inspektori utvrdili kršenje zakona, koje za sobom povlači razrješenje direktora škola. Novinare i civilni sektor okarakterisali su kao “dušebrižnike” i poručili da nije njihova “nadležnost” da to istražuju ili na to ukazuju.
“To što ministar nije uvažio sve predloge Prosvjetne inspekcije za razrješenja direktora, ne znači da je radio nezakonito ili da je zloupotrijebio funkciju. Sve i da jeste, za to nijesu nadležni ovi ‘dušebrižnici’, već nadležni državni organi”, saopšteno iz Ministarstva prosvjete.
Članica Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu u bivšem sazivu Skupštine Crne Gore Božena Jelušić ocijenila je da je saopštenje Ministarstva prosvjete kontradiktorno. Ona smatra da ne stoje navodi tog resora o “dušebriznicima koji nijesu nadležni u obrazovnom sistemu” i poručuje da roditelje, nevladin sektor, medije, kao i sve građane treba da zanima stanje u prosvjeti. Jelušić poručuje da se odluke u prosvjetnom sistemu moraju donositi inkluzivno, a da je Ministarstvo prosvjete dužno da odgovara javnosti.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da je članom 83 stav 1 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisano da se direktor javne ustanove može razriješiti u 18 slučajeva, ako se ne pridržava zakona ili krši zakon.
Poručuju, pak, da ova norma “nije imperativnog karaktera”, odnosno da ministar može, a ne mora, da razriješi direktora obrazovno-vaspitne ustanove, bez obzira na inspekcijski nalaz.
“U postupku odlučivanja o odgovornosti direktora ustanova, moraju se uzeti u obzir sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za rad škole. Tako se razmatraju dotadašnja postignuća škole i učenika, težina i vrsta utvrđene nepravilnosti, izvještaj o internoj i eksternoj evaluaciji rada škole i sve ostale okolnosti koje su od značaja”, piše u saopštenju.
Iz Ministarstva još poručuju da su školski odbori od 1. maja nadležni za imenovanje, odnosno razrješenje direktora i kontrolu njegovog rada.
Tvrde i da su poučeni iskustvom prethodnog Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, u vrijeme čijeg mandata su direktori razrješavani na osnovu predloga Prosvjetne inspekcije. Ta rješenja su, navode iz resora Vojinovića, “od nadležnih sudova poništena što za posljedicu ima veliku materijalnu štetu za državni budžet”.
Jelušić je ocijenila da se “iz rečenice saopštenja o razrješenju direktora u mandatu ministarke Vesne Bratić, koja su kasnije poništena na sudu, može zaključiti da Vojinović, poučen tom situacijom, ne želi da gura državu u probleme i prouzrokuje plaćanje odštete smijenjenim rukovodiocima”. To, međutim, ne smatra dobrim rješenjem situacije.
“Decentralizacija u prosvjeti, započeta 2010. godine, omogućila je da obrazovni sistem bude alatka u rukama političke partije”, zaključila je ona.
Bonus video:
