Nautički centar Porto Montenegro iz Tivta podržava internacionalni projekat istraživanja morske faune i ekosistema u Boki Kotorskoj, s akcentom na prisutnost delfina u zalivu i kako ih sačuvati.
U fokusu je to inicijative DMAD/ MMRA pokrenute u Turskoj, a u koju su se uključili brojni voloneteri –naučnici, profesori ili studenti morske biologije iz više evropskih država. Njihove aktivnosti usmjerene su na akvatorijum Turske, Grčke, Italije, Albanije i Crne Gore. U našoj zemlji DMAD vodi projekat „Montenegro Doplhin“ na kome se radi već skoro godinu dana. Trenutno je na njemu angažovano 15 volontera iz cijelog svijeta, među njima i jedan volonter iz Crne Gore.
Ekipa na čijem je čelu marinski biolog dr Aylin Akkaya iz Turske, stacionirana je u Ulcinju, ali već skoro godinu dana radi na terenu i pučini duž cijelog Crnogorskog primorja.
Ovih dana njihov fokus je na prikupljanju podataka o populaciji delfina u zalivu Boke Kotorske, a svoj projekat će naredne sedmice i zvanično predstaviti ovdašnjoj javnosti na prezentaciji koja će u srijedu 30.avgusta biti održana u Porto Montenegru.
„Osim striktno naučnog aspekta prikupljanja podataka i pručavanja populacije morskih sisara, prvenstveno delfina u Crnoj Gori, naš projekat je fokusiran i na praktični dio jer imamo za cilj angažovati lokalne ljude, posebno mornare, ribare i jedriličare, koji bi mogli pomoći našim namjerama da doprinesemo očuvanju životne sredine u Crnoj Gori i regionu južnog Jadrana“, kazala je „Vijestima“ dr Aylin Akkaya koja je sa saradnicom Elisom Gagolom iz Italije, boravila u Tivtu.
Prema njenim riječima, oni su od septembra prošle godine do danas proveli oko 200 dana na terenu i na moru, prilikom čega su metodom fotoidentifikacije do sada potvrdili prisustvo ukupno 46 jedinki dvije vrsta delfina u crnogorskim vodama. Njihovi podaci pokazuju da se ti delfini kreću duž cijelog primorja jer su iste jedinke nalazili kako kod Ulcinja, tako kasnije i u samom zalivu Boke.
„Naš saradnik ovdje je jedna ekološka NVO, a fokus nam je na prikupljanju podataka o tome kako aktivnosti čovjeka vrše pritisak i utiču na populaciju deflina u vodama Crne Gore. Naši volonteri među kojima ima doista bečelora ili master studenata morske biologije na temelju toga pišu seminarske i druge naučne radove koje izlažu zajedno sa prikuplejnim podacima, na međunarodnim konferecijama i seminarima. Želimo u ovo što vie uključiti i crnogorske stručnajke, ali i volontere, posebno studente i učenike srednjih škola iz Crne Gore jer nam je cilj širiti ekološku svijet i upoznati najširu javnost sa značajem očuvanja ekološkog sistema. Ukoliko u vašem mlru imate delfine kao jedne od vrhunskih predatora, onda je stanje tog eko-sistema dobro, a ako ih nema, nešto je ozbiljno sa vašom ekologijom pošlo naoapko“, objašnjava turska naučnica. Istakla je da je u Sloveniji i Hrvatskoj prikupljeno mnogo više naučnih podataka i obavljeno istraživanja o tamošnjim populacijama delfina, dok su podaci za Crnu Goru još relagtivno oskudni.
Rad DMAD trenutno se finansira iz sredstava jedne privatne fondacije i volontiranjem samih učesnika, dok su već u pripremama i za konkurisanje za IPA sredstva iz evropskih fondova jer će projekat istraživanja delfina na južnom Jadranu uskoro proširiri i na italijanske, odnosno albanske vode.
„Izuzetno je važno da najšira javnost postane svjesna koliko je more značajno za ukupnu životnu sredinu i kolike mu opasnosti prijete od uništavanja prirodnih habitata za morske životinje, prekomjernog izlova morskih organizama, drastičnih promejna u prostoru i pretjerane urbanizacije na samoj obalnoj liniji, zagađivanja mora naftom, plastikom i drugim polutantima, kao i raznim drugim čovjekovim aktivnostima“, istakla je dr Akkaya posebno apostrofirajući veoma štetne efekte koje će na morske sisare u južnom Jadranu nesumnjivo imati predstojeća istraživanja nafte i gasa u podmorju koje je već dogovorila crnogorska Vlada, a koja se obavljaju tzv. seizmičkim topovima čija aktivnost i buka pogubno utiče na delfine, kitove i tuljane.
„Ljudi moraju da shvate da je more prirodni habitat i dom tih životinja, a ne naš jer je čovjek samo „gost“ u moru. Stoga se ljudi moraju maksimalno pažljivo i odnositi prema tom predivnom, ali vrlo osjetljivom i krhkom priordnom bogatstvu“, zaključila je turska naulnica.
Galerija
Bonus video:
