Arhus centar: Radovi na trasi dalekovoda Pljevlja-Lastva doveli do ozbiljne devastacije prostora

"Šokirani smo i zatečeni načinom i obimom devastacije prostora i prirode prilikom izvođenja radova i aktivnostima na postavljanu stubova i elektro mreže dalekovoda od Gornjih Komina, preko Kosanice i dalje kroz zaštićeno područje..."

3368 pregleda 4 komentar(a)
Posječena stabla u Kosanici, Foto: Arhus centar
Posječena stabla u Kosanici, Foto: Arhus centar

Izvođenje radova na trasi dalekovoda Pljevlja-Lastva dovela je do ozbiljne devastacije prostora, narušavanja vizure pejzaža i zaštićenog i nezaštićenog dijela cijelog područja, koje gravitira kanjonu rijeke Tare i Durmitorskog područja.

To tvrde iz Nevladine organizacije Arhus centar.

"Šokirani smo i zatečeni načinom i obimom devastacije prostora i prirode prilikom izvođenja radova i aktivnostima na postavljanu stubova i elektro mreže dalekovoda od Gornjih Komina, preko Kosanice i dalje kroz zaštićeno područje, najstrožije prve zone zaštite, Nacionalnog parka „Durmitor“. Radovi na ovoj trasi dalekovoda predstavljaju neshvatljiv odnos prema prirodi i prostoru u zastićenom području i bufer zonama oko njega, koja se nalazi pod nekolike vrste stroge međunarodne zastite i pod zaštitom UNESCO-a i programa „Man of biosfere“. Probijanje puteva, sječa stabala, betoniranje ogromnih stopa dalekovoda i njihovih gigantskih čeličnih konstrukcija dovele su do ozbiljne devstacije prostora i narušavanja vizure pejzaža i zaštićenog i nezaštićenog dijela cijelog područja, koje gravitira kanjonu rijeke Tare i Durmitorskog područja", navodi se u saopštenju Arhus centra.

Prilazni putevi devastiraju prostor
Prilazni putevi devastiraju prostor foto: Arhus centar

Nakon ovakvog poteza donosioca odluka, ističu u toj NVO, postavlja se logično pitanje, ko i na koji način planira aktivnosti u zaštićenom prostoru države koja sebe naziva ekološkom, a koja pri tom ima namjeru da zaštićena područja "prekrije" stubovima i žicama dalekovoda.

"Da li su oni koji su odlučivali o načinu gradnje imali viziju da dalekovod urade tako da ne naruši prirodni sklad, bar ne onaj koji se nalazi pod „strogom“ međunarodnom zaštitom i koji je odnedavno postao značajno posjećena turistička destinacija. Da li ti ljudi misle da će turisti sa oduševljenjem posmatrati i diviti se ogromnim čeličnim konstrukcijama spojenim žicama ili pejzažima i vizurama kanjona i planina koje ih okružuju od čije ljepote zastaje dah.I ove, a i prethodne sezone, turisti su bili u prilici da u čudu gledaju građevinske mašine kako probijaju puteve kroz predjele nataknute prirode. Sve su to snimali svojim telefonima i kamerama kao nevjerovatan prizor ( što zapravo i jeste) jer oni u zemljama iz kojih dolaze ne mogu, niti će ikad vidjeti išta slično", stoji u saopštenju.

U Arhus centru tvrde da nisu protiv razvoja i napretka ali smatraju da se gradnja ovog projekta moga planirati i realizovati na potpuno drugačiji način, “u skladu sa prirodom i sa mnogo manje štete nego što je to sada urađeno”.

"Posljedice ovakvog odnosa i ovakvih aktovnosti, kao i neopravljivu štetu koja je evidentno napravljena, osjećaće buduće generacije. Za bilo kakvu ispravku i ublažavanje načinjene štete već je kasno", tvrde u NVO Arshus centar.

Bonus video: