Budva u sedam dana dva puta pod vodom, kanal začepljen

Nemar nadležnih službi, nekontrolisana urbanizacija, betonizacija prirodnih potoka, došli na naplatu: ulice u gradskom jezgru bile su pretvorene u rijeke, garaže i podrumi kuća i zgrada poplavljeni, a vatrogasci nemoćni

12824 pregleda 37 reakcija 27 komentar(a)
Grad pod vodom, Foto: Vuk Lajović
Grad pod vodom, Foto: Vuk Lajović

Višegodišnji nemar nadležnih službi, nekontrolisana urbanizacija, betonizacija prirodnih potoka, došli su na naplatu. Samo u sedam dana, Budva je dva puta nakon što su je zadesile obilne padavine, bila bukvalno pod vodom. Bujični potoci sa brda Spas donijeli su glavnom magistralom kubike zemlje i pijeska koji su prekrili trotoare i kolovoze u centru grada.

Ulice u samom gradskom jezgru bile su pretvorene u rijeke, garaže i podrumi kuća i zgrada poplavljeni, a vatrogasci nemoćni da se odazovu na sve pozive građana. Samo prekjuče, nakon što je pljusak od pola sata protutnjao Budvom, gradilište budućeg luksuznog hotela na gradskom šetalištu pretvoreno je u duboko jezero, nakon što se prirodni kanal, kojim je voda oticala u more, preusmjerio i izlio u duboku jamu.

Građani strahuju da bi se ovako nešto moglo ponoviti i u narednom periodu, jer Budva ulazi u kišni period, kada su tokom jeseni i zime učestale obilne padavine.

Jedan od razloga što bujični potoci sa Spasa umjesto u more idu Jadranskom magistralom, plaveći centar grada, sekretar za zaštitu imovine Opštine Budva Đorđe Zenović vidi u začepljenim kanalima na Spasu.

Zenović
Zenovićfoto: Privatna arhiva

“Nakon izgradnje Jadranske magistrale ispod brda Spas, na desetak metara od ulaska u tunel "Mogren", neki pametni ljudi napravili su tri velika kanala čija je svrha da vodu koja otiče sa brda Spas i zajedno sa spranom zemljom dotiče do magistrale “povuče” u potok Mogren, koji dalje vodu, zemlju i pjesak nanosi ka plaži Mogren 2”, kazao je Zenović, inače mještanin Starog grada.

On je naglasio da se time prirodno održavala i plaža i sprečavalo se da se stvaraju bujični potoci koji se sada slivaju ka glavnoj raskrsnici, gdje se skuplja voda i sa Spasa i sa Topliša i nastaje potop.

“Usljed decenija nemara i taloženja čvrstog materijala ta tri kanala su sada začepljena i potrebna je specijalna mehanizacija da bi se uklonio tampon i kako bi kanali ponovo postali prohodni. Godinama se, uprkos brojnim apelima Opštine, Uprava za saobraćaj, čija je obaveza održavanje magistralnih pravaca i putnog pojasa, oglušuje i ne želi da hitno sanira taj problem. Naravno, to je jedan od uzroka. Ali, ako ne možemo da srušimo zgradurine i nanovo projektujemo kanalizacioni sistem i uskladimo ga potrebama koje Budva danas ima, ne vidim šta je problem da državni organ hitno otčepi kanale i bar malo rastereti budvansko polje”, kazao je Zenović.

“Vijestima” je u Opštini rečeno da su bivši gradonačelnici, Dragan Krapović više puta, ali i Marko Carević u više navrata, pismeno tražili od Uprave za saobraćaj da izađu na teren i otčepe kanale, kako bi voda oticala u more.

Dok Budva plavi, jedna od najljepših plaža na našoj obali, budvanski Mogren, polako nestaje, upravo što začepljeni kanali sprječavaju prirodno prihranjivanje tog kupališta.

Budva poplava
foto: Vuk Lajović

Tipičan primjer erozije plaže kao posljedice ljudskih aktivnosti predstavlja plaža Mogren u Budvi. Taj problem ima posebnu težinu jer je plaža Mogren svrstana u grupu zaštićenih objekata prirode koji su stavljeni pod zaštitu. Problem erozije plaže Mogren je skoro isključivo posljedica ljudskih faktora. To je ranije za “Vijesti” kazao poznati stručnjak za hidrologiju i obalne procese prof. dr Sava Petković sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Upravo je Mogren, kako Petković tvrdi, primjer erozije nastale kao posljedica ljudskog faktora.

“U prošlosti je plaža Mogren bila stabilna i veoma prostrana. Očigledno je da je postojala ravnoteža između količina nanosa koje su pod dejstvom talasa odnošene u more i količina nanosa koje su iz bujičnog toka, koji se ulivao u more, stizale na plažu u Mogren. Kao posljedica izmještanja ušća bujičnog vodotoka, prilikom izgradnje magistralnog puta, u potpunosti je spriječeno unošenje pijeska na plažu Mogren. Pošto nema priliva pijeska na obalu, a eroziona moć talasa ostaje, erozija plaže je bila neminovna. Fotografija plaže Mogren iz 1935. godine jasno pokazuje da su u prošlosti južni i sjeverni dio plaže bili povezani, odnosno da se s jednog na drugi dio plaže prelazilo suvozemnim putem. Danas se bez ulaska u vodu ne može preći s jednog na drugi kraj plaže”, istakao je Petković.

Kako je ocijenio, veoma je indikativno da 1935. godine nije bilo nikakvih objekata na plaži, pa su i talasi najvećih visina, koji se javljaju u zimskom periodu mogli da se amortizuju prije nailaska na strmu stjenovitu obalu u zaleđu plaže.

“Grubo bi se moglo procijeniti da je do danas širina plaže Mogren na većini dionica smanjena za jednu trećinu, a na nekim dionicama i više od toga”, naglasio je Petković.

Nakon izgradnje Jadranske magistrale ispod brda Spas, na desetak metara od ulaska u tunel Mogren, neki pametni ljudi napravili su tri velika kanala čija je svrha da vodu koja otiče sa brda Spas i zajedno sa spranom zemljom dotiče do magistrale "povuče" u potok Mogren, koji dalje vodu, zemlju i pjesak nanosi ka plaži Mogren 2

Bonus video: