Cijela zajednica da se uključi u borbu protiv dezinformacija

„Fenomen dezinformacije predstavlja jedan od osnovnih problema današnjice, prisutan u svim segmentima, a posebno na drustvenim mrežama“, rekla je ministarka Tamara Vujović

10350 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Ana Burić
Foto: Ana Burić
Ažurirano: 30.11.2023. 15:27h

Uvidjeli smo da Zapadni Balkan postaje ranjiv na dezinformacije. Borba protiv dezinformacija je složen proces koji traži da se čitava zajednica uključi. Zato organizujemo ovu i slične konferencije, i zato ste vi tu, rekla je šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, na Konferenciji o medijskoj posmenosti EU - Zapadni Balkan, u Podgorici.

Ona je kazala da taktike, tehnike i mehanizmi manipulacije miniraju povjerenje u medije i rizikuju kompromitovanje zajednice, a da je konferencija prilika da vidimo koji su to najbolji mehanizmi i pristupi u borbi protiv dezinformacija.

Ona je dodala Evropska služba za vanjske poslove (EEAS) koja je organizovala konferenciju, pažljivo prati, analizira i suprotstavlja se dezinformacijama još od 2015. godine.

“Od tada smo razvili niz alatki da se borimo protiv dezinformacija, uplitanja i manipulacije informacijama - od regulacije velikih tehnoloških kompanija i obezbjeđivanja platformi za fakt-čekere do investicija u inicijative za medijsku pismenost”, dodala je Popa. EU je u Crnoj Gori finansirala medijski fond za borvu protiv dezinformacija, radili smo sa NVO na zaštiti od istih, ohrabrili smo Vladu da se uključi... Naše demokratije su bazirane na tačnim informacijama, zato je bitna borba protiv dezinformacija“, rekla je Popa na otvaranju Konferencije.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da je Crna Gora izložena velikom broju sadržaja.

„Kada uzmemo crnogorski kontekst, malo tržište, veliki broj medija, isto govorno podučje kao region... izloženi smo velikom broju sadržaja. Na listi medijske pismenosti bili smo na dnu ljestivice, vjerujemo u teorije zavjere. Najnovija istraživanja ipak pokazuju da se nivo medijske pismenosti povećava kod djece što je plod brojnih projekata“, rekla je Vujović.

konferencija medijska pismenost
foto: Ana Burić

I ona je saglasna da su dezinformacije posebno opasne kada imaju za cilj miniranje demokratskih procesa i povjerenja u institucije.

„Fenomen dezinformacije predstavlja jedan od osnovnih problema današnjice, prisutan u svim segmentima, a posebno na drustvenim mrežama“.

Vujović je kazala da ne podliježu svi mediji medijskim zakonima, i da smo ne samo pod uticajem algoritama, nego i kapitala.

„Ako nemamo jaku zakonsku regualtivu, ako ne pratimo evropsku regulativu, nemamo akt o digitalnim tržištima i servisima, zaostajemo i imaćemo posledice. U kreiranju medijskih zakona moramo biti jako brzi jer moramo da stižemo novine“, rekla je Vujović.

Kazala je da se Vlada trudi da zakoni imaju precizirane formulacije kako bi dobili široki konsenzus.

„To želimo postići setom medijskih zakona koji su pripremale prethodne administracije tokom 18 mjeseci. Neki zakoni su usaglašeni, neke ćemo provjeriti još jednom jer smo uvidjeli neuralgične tačke“, objasnila je Vujović.

Poručila je da se demokratija ne može shvatiti zdravo za gotovo i da su prijetnje sve brojnije i sofisticarinije.

Zato, kaže Vujović, treba raditi na prepoznavanju medija pod uticajem vlasti, pooštriti kazne za medijske koji krše standarde, davati veću podršku onima koji rade na širenju medijske pismenosti.

„Imamo ogroman broj internetskih publikacija, portala koji ne podlaže regulaciji Agencije za elektronske medije u velikoj mjeri. Mogu biti tuženi, ali su ti procesi su spori i neefikasni. Suprotno tome, tradicionalni mediji nisu često izvvor dezinformacija i to moramo pohvaliti. Postoje mediji koji su osnovani da bi širili dezinformacije i targetirali oponentne, kao što je to bio Udar. Važno je da se u Crnoj Gori stvori atmosfera da su dezinformacije i govor mržnje neprihvatljivi“, rekle je Vujović.

Dodala je da je potrebno misli o mjerama i modelima kako da medijska pismenost uđe i u osnovne škole.

U Crnoj Gori i dalje se negira problem dezinformacija

Na panelu “Pitanje od 78 milijardi dolara: Izgradnja otpornosti na manipulisanje informacijama i uplitanje iz inostranstva”, Tamara Branković iz NVO CRTA iz Srbije, rekla je da je u Srbiji manipulacija informacijama mehanizam vladavine.

“Manipulacija informacijama se širi kroz mejnstrim kanale i mediji ih koriste da stvore paralelnu stvarnost kako bi kontorlisali javnu sferu. Na taj način se stapaju razni narativi, često vezani za istoriju, etnonacionalizam, priče o domaćim izdajnicima i stranim plaćenicima. Svjedočimo i obračunu sa demokratskim činiocima, čak i sa zvaničnim strateškim partnerima kao što je EU, a na snazi je demonizacija zapada, EU i susjeda i postoji jak narativ da je Srbija okružena neprijateljima”, kazala je Branković.

Srbija je, kako je dodala, plodno tlo za ruski uticaj, a anti-zapadni narativ je mejnstrim.

Programska direktorica CDT, Milica Kovačević, navela je da kao i većina Zapadnog Balkana, vlade u Crnoj Gori u nekom smislu i dalje negiraju problem dezinformacija.

Kovačević smatra da zakonska rješenja nisu usklađena sa trenutnom situacijom i da još uvijek djeluje kao da su ti zakoni pisani za analogne, a ne digitalne medije.

"Crnogorsko zakonodavstvo još uvijek nije usklađeno sa pojedinim direktivama koje datiraju od 2018. godine”, kazala je Kovačević i dodala da niko u regionu ne može sam da se izbori protiv dezinformacija i da nam treba pomoć EU.

Filip Stojanovski iz organizacije Metamorfozis iz Sjeverne Makedonija je naglasio koliko je važna uloga EU i inostranih donatora, jer, kako je kazao nema podrške lokalnih donosilaca odluka, čak ni kada govorimo temama poput medijske pismenosti.

Dodao je da je neophodno da vlasti na Balkanu ulažu novac u ove aktivnosti, ukoliko žele da se suoče sa dezinformacijama. Istakao je i da neophodna veća uključenost akademske zajednice i pojedinaca iz drugih oblasti kako bi imali veću angažovanost cijelog društva.

Podaci o vlasnicima medija često netačni i skriveni

Na panelu “Zašto je važna transparentnost vlasništva medija” predstavnici Balkanske istraživačke mreže (BIRN) iz šest država govorili su o istraživanju koje su sproveli o vlasništvima nad medijima na Zapadnom Balkanu.

Utvrdili su da se često zvanični podaci koji postoje u registrima ne odgovaraju realnom stanju i da se do imena pravih vlasnika teško dolazi.

Irvin Pekmez iz BIRN-a BiH rekao je da oni nemaju zakon koji nalaže vlasnicima da otkriju svoj identitet i vlasništvo nad medijima, te da su po tom pitanju prilično tajnoviti.

“Ako razumijete da razumijete Bosnu, onda je i ne razumijete. Najgledaniji i najčitaniji mediji počeli su tokom rata. U BiH stariji ljudi gledaju TV više nego mladi, a suprotno je kada su u pitanju onlajn mediji”, rekao je.

Albansko medijsko tržište je pretrpano i javnosti se nude različiti glasovi što, smatra Besar Likmeta iz BIRN-a Albanija, govori da postoji očajnička želja vlasti za kontrolom javnog mnjenja.

Vuk Maraš iz BIRN-a Crna Gora smatra da je rizik dosta visok jer nemamo podatke o vlasničkim strukturama.

“Urgirao bih na EU i Vladu da taj dio bude pokriven medijskim zakonima”, rekao je Maraš i dodao da mi imamo propise, ali da se oni ne primjenjuju u praksi.

“Imamo koncentraciju višestrukog vlasništva nad medija, imamo kompanije koje se ne bave isključivo medijima već drugim djelatnostima, teško je definisati koncentraciju. Podaci nijesu ažurirani.

Nemamo predstavu šta se dešava u digitalnoj sferi kao što su društvene mreže, Jutjub...”, kazao je Maraš.

Navodi i da u Crnoj Gori ima medija u vlasništvu ljudi za koje ne znamo ko su zapravo.

“Može da dođe moja majka kupi neki medij za euro, stvori prihode ali i gubitke i da ne snosi odgovornost. To stvara bojazan pogotovo kada su neprofitni mediji u pitanju. Imamo medije koji nijesu ni registrovani kao mediji ili imaju kancelarije u svijetu”.

Kaže da je najteže mjeriti političku kontrolu i da je to lakše bilo raditi prije 2020.

Ana Petruseva iz BIRN-a Sjeverna Makedonija kazala je da se kod njih kasni sa medijskim reformama.

“Prije sedam, osam godina mediji su imali problem sa državnim oglašavanjem i to je bio mehanizam kontrole. 2017. ta praksa prekinuta ali postoji tražnja da se to obnovi. Postoji praksa da opštine daju lokalnim medijima subvencije. Tri do četiri miliona je bilo dato privatnim stanicama svake godine… Onlajn mediji pokušavaju da se organizuju i traže iste benefite jer bi u suprotnom bili diskiminisani”, kaže Petruseva i dodaje da ni u Sjevernoj Makedoniji onlajn scena nije regulisana.

Istraživanje pokazalo da dezinformacije utiču na stavove mladih

Olivera Komar iz Agencije DeFacto predstavila je istraživanje o medijskim navikama i političkim stavovima mladih u Crnoj Gori koje je sprovedeno u novembru ove godine.

Ona je navela da je istraživanje pokazalo da skoro tri petine mladih (78.7 odsto) želi da Crna Gora postane članica Evropske unije, dok 55.2 odsto podržava članstvo u NATO.

Olivera Komar
foto: CDT

"Evropska unija je najčešći odgovor (46,7 odsto) na pitanje mladima sa kojom državom ili zajednicom država Crna Gora treba da ima najtješnje političke i ekonomske odnose" rekla je Komar.

Mladi ljudi, pokazalo je istraživanje, najčešće koriste društvene mreže u poređenju sa drugim medijima, ali se o političkim pitanjima najčešće informišu sa internet portala (40,2%), a zatim Fejsbuka (19,7%) i televizije (16.4%). Više mladih vjeruje da se medijima ne može vjerovati, nego da im se može vjerovati.

Upitani ko je odgovoran za rat u Ukrajini, 33,6% mladih je odgovorilo Sjedinjene Države, 27,1% je odgovorilo Rusija, dok 16,8% kao krivca vidi Ukrajinu.

Da bi se istražio uticaj dezinformacija na društvenim mrežama, u okviru istraživanja je sproveden svojevrstan eksperiment, u okviru kog su grupama ispitanika pokazivani određeni sadržaji, a nakon toga ispitivane promjene u njihovim stavovima.

„Istraživanje i eksperiment su empirijski pokazali da lažne vijesti i dezinformacije zaista utiču na stavove mladih i njihovu percepciju aktuelnih političkih pitanja, i to tako što pojačavaju već formirane stavove o društvenim pitanjima dodatno otežavajući razumijevanje i kompromis“, kazala je Komar.

Bonus video: