Bitka za Pljevlja je bila bitka svih patriotskih snaga protiv okupatora. Toga dana nije bilo ideoloških podjela. Na italijanske utvrđene rovove, išao je brat pored brata, otac pored sina, kum pored kuma, i komšija pored komšije.
To je rekao predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš ispred spomenika palim u borbi protiv fašizma na Stražici, nakon što je položio cvijeće i zapalio svijeće u kripti spomenika, povodom 82. godišnjice od Pljevaljske bitke vođene 1.decembra 1941. godine.
Vraneš je prethodno, kao što je to uradio i 20. novembra za Dan opštine zapalio svijeće na mjestu jame, udaljene tridesetak metara od spomenika, u kojoj su kako tvrde pojedini istoričari i političari, komunisti bacili 25 boraca iz Pljevalja koji su se borili za kralja i otadžbinu.
"Nažalost poslije neuspjeha nastupile su podjele. Bol stravičnog stradanja pronašao je slabosti kod naših predaka. Jedni su mislili da se ne treba osvrtati na gubitke, braću koja sui h pozivala da vode računa o sopstvenom narodu, proglasili su za izdajnike. Na njihove optužbe uzvraćano je da narod ne mogu voditi neodgovorni pustolovi. Ni jedni ni drugi nisu mogli izvući pouku, iz stradanja višestotina boraca, tokom Pljevaljske bitke, i stgradanju preko 80 nedužnih civila ubijenih u okupatorskoj odmazdi", rekao je Vraneš.
Vraneš je kazao da i danas mnogi zbog ličnih slabosti insistiraju na podjelama, koje su željeli naši neprijatelji iz decembra 1941. godine.
"Nakon Drugog svjetskog rata oprošteno je vojskama koje su okupirale našu zemlju. Nije im tražena ni ratna odšteta. Odaje se pošta okupatorskim vojnicima i organizuju se druženja sa njihovim potomcima. Sa druge strane nije se smoglo snage, da se među braćom nađe pomirenje. Danas sa ove pozicije predsjednika Opštine, pozivam na pomirenje, i na poštovanje svih naših žrtava u Drugom svjetskom ratu. Potrebno je da na Stražici pominjemo i imena svih stradalih . Samo nam pominjanje može donijeti pomirenje i napredak. Svakom podjelom idemo naruku starim i sadašnjim neprijateljima", rekao je Vraneš.
Predsjednik Udruženja boraca NOR-a u Pljevljima Milenko Jović podsjetio je da su na poprištu bitke ostali poginuli boric iz svih krajeva Crnbe Gore, njih 246.
"Njihovi posmrtni ostaci počivaju od 1961 godine u kripti spomenika na Stražici, zajedno sa posmrtnim ostacima 118 boraca partizanskih brigade koji su poginuli na teritoriji pljevaljske opštine i sa posmrtnim ostacima 80 strijeljanih rodoljuba na Sjenjaku. Odjeci prvodecembarske bitke, odnijeli su u legendu imena junaka, i tim sjenama danas odajemo počast. Decenijama se na ovom mjestu slavi njihova žrtva. Tokom uličnih borbi poginula su 23 stanovnika Pljevalja. Odmazda fašističkih zločinaca bila je strašna. U toku bitke i poslije bitke, ubijeno je 196 stanovnika PLjevalja i okolnih sela. Zastrašujući su prizori ubistva čitavih porodica, u krvavom zločinačkom piru poslije bitke… Ljudskom uvu je neshvatljivo sa kojom su svirepošću italijanski vojnici oduzeli živote 20 članova porodice Terzić iz Crljenica. Među ubijenim je najviše bilo djece. Bebi Jeleni je bilo samo 35 dana. Neizbrisivo sjećanje na njih čuva i ovo zborište", rekao je Jović.
Predsjednik SOBNOR-a CG Radojica Radojević kazao je da da je Pljevaljska bitka uz Trinaestojulski ustanak, bila jedna od najznačajnijih operacija partizanskih snaga u Drugom svjetskom rat una prostoru bivše Jugoslavije.
"U jurišu na Pljevlja bili su borci iz svih krajeva Crne Gore, koji vođeni slobodarskom idejom, nisu prezali da za njeno ostvarenje daju i svoj život. Zato je danas prilika da se sa posebnim pijetetom sjetimo njih, kao i ranjenih boraca, ali i svih drugih učesnika bitke. Ovdje se u ovom period 1941 godine rađala sloboda, krvlju natopljena i stvarali uslovi za život dostojan čovjeka. Pljevaljaka bitka u kojoj su uzeli učešće borci iz 14 crnogorskih Opština je najbolji primjer kako se sa hrabrošću i ponosom brani rodna gruda i njena sloboda", rekao je Radojević.
On je pozvao sve da budemo objedinjeni oko ideje antifašizma i ideje koju baštini danas napredno čovječanstvo.
"Tim činom ćemo na najbolji način cijeniti i poštovati sve one brojne žrtve širom nekadašnje domovine, koje su se borile za slobodu naše zemlje. Nadamo se da mi i naši potomci nećemo morati da se za slobodu ponovo borimo oružjem, već da ćemo se boriti čašću poštenjem, znanjem , radom i vaspitanjem. Uvjereni smo da će slobodarska PLjevlja uvijek čuvati svjećanje na svoje poginule antifašiste, na njihovu žrtvu i doprinos slobodi i čuvati istoriju i tradiciju", rekao je Radojević.
Vijence su odvojeno kao i 20. novembra položile lokalna samouprava, boračke organizacije i političke organizacije.
U drugoj delegaciji bili su Udruženje Boraca, NOR-a i antifašista, kao i opozicione partije zastaupljene u lokalnom parlamentu, potomci poginulih boraca, kao i značajan broj poštovaoca antifašizma.
Obraćajući se prisutnima Goran Čavić je kazao da je 1. decembra 1941 godine Crnogorski partizanski odred napao Pljevlja u kojem su bili itlijanski fašisti i koji su znali da napad predstoji.
"Oko 4.000 slabo naoružanih ustanaka partizana osokoljeni uspjesima i slavim 13. jula napalo je grad tvrđavu. U ovoj slavnoj i neravnopravnoj borbi zauvijek su pala 263 borca, 270 je ranjeno dok je okupator kasnije kao odmazdu strijeljao još 159 žitelja ovog kraja. Italijani su u ovim borbama izgubili 117 vojnika, ranjena su 222, a zarobljena su 83. I pored vojničkog poraza, ova bitka ima dalekosežne uticaje na dalju antifašističku borbu u Crnoj Gori, Jugoslaviji i Evropi iz koje su izvučene pouke i dokazana nepokolobljiva želja crnogorskog naroda za slobodom. Odluku o napadu donijela je komanda crnogorskog odreda, koji je tada kao najbrojnija partizanska formacija u Jugoslaviji i Evropi, imala devet bataljona", rekao je Čavić.
Dodao je da je nakon bitke Crnogorski partizanski odred, nastavio prema mjestu Rudo gdje je 22. decembra formirana slavna Prva proleterska partizanska brigade, u kojoj su dva prva bataljina bila Crnogorska.
"Sve dok se sjećamo ovih hrabrih ljudi i njihove nesebičnosti i fanatične hrabrosti oni će biti živi a njihova djela vječna. Posebno u ovim vremenima kada mnogi pokušavaju da ospore veličanstvena djela ovih heroja, mi imamo dužnost i obavezu kao građani, kao ljudi kao antifašisti, da podsjećamo na ono što su činili za našu slobodu. Sjećanje na hrabre proletere, koji su poginuli u Pljevljima čuva Savez boraca NOR-a i antifašista CG i spomenik na stražici gdje stoji poruka: Pred veličinom vase žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo vječna vam hvala drugovi", rekao je Čavić.
On se zahvalio delegacijama drugih gradova, koji su bili prisutni na obilježavanju 82 godišnjice Pljevaljske bitke.
Bonus video:
