Crnogorski đaci i dalje u zadnjim klupama na PISA testiranju: Gori rezultat nego 2018, nema još finalnog skora

Na konferenciji za medije u Ispitnom centru saopšteno da su crnogorski petnaestogodišnjaci iz matematičke pismenosti osvojili 406 bodova, čitalačke 405, a naučne 403

47946 pregleda 311 reakcija 108 komentar(a)
Foto: Nikola Saveljić
Foto: Nikola Saveljić
Ažurirano: 05.12.2023. 14:39h

Ispitni centar nema podatak na kojem je mjestu Crna Gora na PISA testiranju petnaestogodišnjaka u odnosu na njihove vršnjake iz 81 države svijeta, ali je ponovo u posljednjem dijelu tabele ako je suditi prema podacima koji su danas predstavljeni.

Crnogorski učenici su, kad u pitanju naučna pismenost na 62. mjestu, čitalačka na 56, a matematička na 54. mjestu.

Đaci su iz matematičke pismenosti osvojili 406 bodova, čitalačke 405, a naučne 403.

Poređenja radi, na PISA 2018 crnogorski đaci ostvarili su bolje rezultate - iz čitalačke pismenosti su imali 421 bod, iz matematičke 430, a iz naučne 415 bodova.

Prosjek zemalja članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je 472 iz matematike, 476 iz čitalačke pismenosti i 485 poena iz nauke.

Od zemalja regiona, od crnogorskih su bolji učenici iz Slovenije, Srbije i Hrvatske. Đaci iz Slovenije su iz matematičke pismenosti osvojili 485 bodova, čitalačke 469, a naučne 500. Hrvatski učenici su iz matematičke pismenosti osvojili 463 bodova, čitalačke 475, a iz naučne 483. Đaci iz Srbije su se najbolje pokazali u naučnoj pismenosti, gdje su osvojili 447 bodova, dok su iz matematičke i čitalačke imali 440.

Crna Gora je na PISA testiranju bolje prošla od Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova i to u sva tri segmenta testiranja. Makednoski učenici su iz matematičke pismenosti osvojili 388 bodova, čitalačke 359, a naučne 380.

Đaci iz Albanije osvojili su 368 bodova iz matematičke pismenosti, čitalačke 358, a naučne 376. Kosovski učenici su iz matematičke pismenosti osvojili 355 bodova, čitalačke 342, a naučne 357.

Na pitanje novinara koji je konačni rezultat Crne Gore, direktor Ispitnog centra Miloš Trivić tvrdi da taj podatak nijesu dobili od OECD, koja sprovodi ovo testiranje.

"Mi imamo rezultate samo prema ove tri oblasti. Nemamo još ukupan položaj. Samo po oblastima", kazao je on.

PISA test
foto: Nikola Saveljić

Trivić je kazao da je od 4. aprila do 20. maja prošle godine, prema međunarodnim standardima, kako kaže direktor Ispitnog centra Miloš Trivić, provjereno je znanje 5.793 petnaestogodišnjih učenika, iz 63 škole.

On je kazao da je za matematiku nivo pao na 406.

"Iz čitanja je najbolji rezultat bio 2015, a sada je rezultat loš, iznosi 405. Na polju nauke je najmanje oscilacija, sada je taj nivo na 403. Procenat najmanje uspješnih učenika ispod nivoa dva povećan", rekao je on.

Trivić je kazao da je nivo dječaka i djevojčica najrazličitiji u čitanju.

PISA test
foto: Nikola Saveljić

Naše prednosti u odnosu na zemlje članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), kaže Trivić, jesu da učenici imaju psihičko blagostanje, otpornost na stres i poteškoće...

"Prostor za napredak vidimo u akademskom uspjehu, ali i odgovornom djelovanju i angažovanju u društvu..", kazao je on.

Tradicionalno, najbolja postignuća imali su petnaestogodišnjaci iz Singapura. Osim njih, na PISA testiranju su se dobro pokazali i đaci iz Japana, Koreje, Estonije, Švajcarske, Kanade... Najlošije su rangirana učenici iz Kambodže, Kosova, Azerbejdžana, Kipra...

Bojović: Crveni alarm, utvrdićemo šta treba mijenjati

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Bojović kazao je da društvena kohezija i jedinstvo mogu popraviti rezultate crnogorskih učenika.

"Predstavljeni rezultati pale crveni alarm. Pojedine reforme su se morale sprovoditi kako bismo se uskladili sa našim međunarodnim partnerima i upodobili sa njihovim obrazovnim sistemima. Neke od tih reformi nijesu sprovedene na pravi način i ne daju rezultate", rekao je Bojović.

On je naglasio da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pristupiti "preispitivanju obrazovnih predmeta i utvrditi šta treba da se mijenja".

Bojović je, odgovarajući na pitanje novinara "Vijesti" hoće li se sprovesti konkretan plan kada je u pitanju poboljšanje učinka đaka, kazao da taj resor radi na tome.

"Čak i kad se usvojene nove mjere, one daju rezultate kroz nekoliko godina. One mogu da se izmijene tek za par godina. Spomenuo sam uvođenje sistema NTC. To je nova inicijativa koju ćemo realizovati kroz budžet kako bismo jedan broj nastavnika i vaspitača obučili da postanu predavači novog sistema učenja koji podrazumijeva razvoj kognitivnih i motornih sposobnosti kod djece. PISA testovi se primarno odnose na nivoe inteligencije, pa na sve ostalo", kazao je Bojović.

On je kazao da događaj sa kraja prošle školske godine, kada je jedna ispitna komisija oborila na eksternoj maturi određeni broj đaka, pa je druga odlučila da nijesu prepisivali, nije prava slika crnogorskih učenika.

"Sva djeca teže nekim prečicama da ostvare što bolji rezultat, možda i pod pritiskom društva u cjelini, ali moramo se potruditi da ispravimo to. U procesu je izmjena pravilnika o načinu testiranja djece i o stručnom ispitu, gdje ćemo potencirati odgovornost administratora koji provodi to testiranje. Nastojaćemo da se testiranje sprovodi na adekvatan način", rekao je Bojović.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je u decembru 2019. rezultate testiranja iz 2018. Tada je Crna Gora bila na 52. mjestu od 79 zemalja učesnica. Od zemalja bivše Jugoslavije, najbolje plasirane bile su Slovenija na 21, Hrvatska na 29, dok je Srbija zauzela 45. mjesto.

Iz Zavoda za školstvo ranije kazali su “Vijestima” da su još tada započeli niz aktivnosti koje je trebalo da poboljšaju rezultat crnogorskih đaka na ovom testiranju. Okolnosti su se, usljed pandemije, promijenile.

”…Ne možemo da budemo optimistični po pitanju postizanja rezultata koji bi zadovoljio naša očekivanja i napore koje smo uložili kao Zavod za školstvo i obrazovni sistem u cjelini”, kazali su iz Zavoda za školstvo ranije, objašnjavajući da su se zbog "pandemije izazvane koronavirusom, poremetile su se mnoge sfere društvenog života “što je uslovilo i specifičan način realizacije školskog kurikuluma sih zemalja svijeta pa i Crne Gore”.

Bonus video: