Volonterizam nije isto što i izrabljivanje

U svijetu se obilježava Međunarodni dan volontera, propise bi valjalo mijenjati

7078 pregleda 1 komentar(a)
Volonteri Crvenog krsta Crne Gore, Foto: CKCG
Volonteri Crvenog krsta Crne Gore, Foto: CKCG

Više od dvije hiljade pojedinaca u Crnoj Gori dobrovoljno radi na stvaranju i uspostavljanju zdravijeg društva i životnog standarda. Iako je njihov doprinos neplaćen, kako kažu sagovornici “Vijesti”, volontere okuplja volja, dobrobit cijele zajednice i potreba za društveno-korisnim radom.

Međutim, naglašavaju, u posljednjih 10 godina, sve je manje onih koji žele da pomažu drugima u slobodno vrijeme, jer to često zloupotrebljavaju “i institucije i biznis sektor”.

Međunarodni dan volontera, 5. decembar, obilježava se širom svijeta od 1970. godine.

Izvršna direktorica Asocijacije za demokratski prosperitet - Zid (ADP-Zid) Sanda Rakočević smatra da je volonterstvo dobro za društvo.

“Za one koji volontiraju, najjednostavnije pojašnjenje je da je to razvoj novih vještina, sticanje novih kontakata, stvaranje novih mogućnosti, uvećavanje socijalnog kapitala. Za zajednicu je mnogostruki benefit jer je organizovana aktivnost koja se bavi rješavanjem prepoznatog izazova zajedničkim kapacitetima. Volonterizam i volonteri u svakoj državi predstavljaju ogroman ljudski potencijal sa relevantnim znanjem i vještinama korisnim za zajednicu, uz odlično poznavanje problema i ljudi koji žive u lokalnoj zajednici. Volontiranjem svjesno poklanjamo naše vrijeme, sposobnosti i energiju za dobrobit drugih - pojedincima, zajednici, društvu ili okruženju. Volonteri su svuda prepoznati kao najvažniji resurs za sprovođenje promjena”, kazala je Rakočević.

Izvršna direktorica ADP-Zid Sanda Rakočević
Izvršna direktorica ADP-Zid Sanda Rakočevićfoto: Privatna arhiva

Ona ističe da ADP-Zid od 2000. godine radi na razvoju i promociji volonterizma u Crnoj Gori.

Rakočević “Vijestima” kaže da je volontiranje u prethodnom periodu “doživjelo značajan razvoj i nagli pad”.

“Pad je počeo 2014. godine kada je političkom voljom volontiranje zakonski definisano i prepoznato kao pripravništvo. Od 2014. volontiranje je u Crnoj Gori izjednačeno sa neplaćenim radom i zloupotrebljeno od institucija i biznis sektora... Od 2019, Zakon o radu više ne priznaje volontiranje kao rad, ali to nije uticalo na njegovu dalju zloupotrebu. Važeće zakonsko rješenje bi trebalo da afirmiše i unaprijedi volontiranje u Crnoj Gori, a zapravo ga je degradiralo, unazadilo”, tvrdi Rakočević.

Prema njenim riječima, nije prirodno da Ministarstvo rada i socijalnog staranja reguliše aktivnosti koje se odnose na razvoj zajednice.

“Ministarstvo javne uprave je resor koji bi trebalo da definiše smjernice za praćenje razvoja i mjerenje benefita volontiranja. Sa ukinutim postojećim zakonskim rješenjem i novim nadležnim resorom imali bismo potencijal za razvoj strategije o razvoju volontiranja kroz koju bi se definisao pravac u kojem, kao društvo, želimo da njegujemo volonterske vrijednosti”, kaže Rakočević.

I iz Crvenog krsta Crne Gore (CKCG) “Vijestima” su kazali da se “odredbe Zakona o volonterskom radu moraju mijenjati”.

“Želimo da napomenemo da je 2019. godine rađeno na novom Zakonu o volontiranju, koji je prošao i javnu raspravu, ali do danas nije usvojen. Smatramo da je neophodno raditi i na uređenju volonterske knjižice. Potreba za njom je u Zakonu definisana, ali nije precizirana njena unificirana primjena. Veoma je važno kreirati unificirani izgled volonterske knjižice, koja bi bila prepoznata širom Crne Gore, kako od strane volonterskih organizacija, tako i od strane poslodavaca. Na taj način bi se obezbijedila vidljivost ovog, na neki način, identifikacionog dokumenta, koji bi u budućnosti bio i važan sastavni dio CV-a svakog volontera”, kazali su iz te organizacije.

Naglasili su da je njihova saradnja sa “institucijama sistema veoma dobra i da pružaju podršku državi u kriznim situacijama”.

Sredstva opredijeljena za vršenje dužnosti, kažu “Vijestima” iz Crvenog krsta, nijesu dovoljna za obim posla koji ta organizacija obavlja.

“Naša organizacija aktivno i kontinuirano pruža podršku lokalnom stanovništvu u stanju socijalne potrebe, starijim i osobama sa invaliditetom, migrantima, tražiocima azila i osobama sa odobrenom međunarodnom zaštitom, pripadnicima romske i egipćanske populacije, samohranim roditeljima I izbjeglicama iz Ukrajine. Sve pomenute aktivnosti, zajedno sa promocijom dobrovoljnog davalaštva krvi, obukama prve pomoći i djelovanjem u vanrednim situacijama, iziskuju velika sredstva koja nije lako obezbijediti”, kazali su iz CKCG.

Bonus video: