Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštila je da Viši sud u Podgorici nije postupio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama (SPI) i odbio je da Akciji za socijalnu pravdu (ASP) dostavi rješenja o određivanjima pritvora za strana lica u 2022. i za prvih devet mjeseci ove godine.
Iz ASP-a su naglasili da je u isto vrijeme Viši sud u Bijelom Polju dostavio sva ekstradiciona rješenja o privremenim pritvorima iz datog perioda, odnosno 18 rješenja za pritvor strancima.
"Zahtjev za dostavljanjem svih rješenja o određivanju ekstradicionih pritvora za strana lica u datom periodu prethodno je Ministarstvo pravde preusmjerilo višim sudovima u Podgorici i Bijelom Polju, navodeći da ono nije u faktičkom posjedu tih rješenja, jer ih vraća sudovima", dodali su.
Naveli su da podgorički Viši sud nije donio ni rješenje, kojim odbija pristup informacijama sa jasnim obrazloženjima, već u dopisu, kako kažu iz ASP-a navodi da "ne sačinjava poseban dokument sa informacijama o tome u kojim predmetima je određen pritvor za strana lica", pri čemu, kako kažu, ne pominje da se u sudovima vode posebni upisnici sa oznakama za krivične spise, a što omogućava dostavu informacija.
"Pored toga, u dopisu, kojeg potpisuje predsjednik Višeg suda Boris Savić, a u očiglednoj namjeri da se ne postupi po Zakonu o SPI, podnosiocu zahtjeva se sugeriše da „ne možete tražiti sva dokumenta, već je potrebno da precizirate brojeve i datume donošenja odluka koje tražite“, što je paradoksalno očekivanje da podnosioci zahtjeva „nekom magijom“ mogu znati brojeve spisa", dodali su.
Oni su istakli da na osnovu brojeva i datuma donošenja odluka sud bi mogao odlučiti o zahtjevu, a bez, kako kažu, vršenja posebnih analiza „koje nijesmo ovlašćeni da radimo za potrebe nevladinih organizacija“.
"ASP će podnijeti žalbu nadležnoj Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama na ovakvo „obavještenje“, a posebna inicijativa biće upućena i Sudskom savjetu", kazali su iz ASP-a
Oni su naveli da se postavlja pitanje "kako bjelopoljski sud može da postupi po zahtjevu za dostavu informacijama, a podgoričkom to nije moguće".
"U odnosu na 18 rješenja bjelopoljskog Višeg suda pet je donijeto po zahtjevima Srbije, četiri Njemačke, dva Austrije, te po jedno po zahtjevima/potjernicama od Španije, Albanije, Poljske, Švajcarske, Francuske, Makedonije i Kosova", kazali su.
Dodaju da su ekstradicioni pritvori u šest slučajeva bili određeni zbog sumnji u krivična djela u vezi sa krađom ili prevarom, tri su u vezi sa trgovinom drogom, ostalo su druga krivična djela, pri čemu se u jednom slučaju radilo o, kako kažu, ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva.
"U rješenjima o privremenim ekstradicionim pritvorima bjelopoljski Viši sud je navodio da se određuju najduže do 40 dana, o čemu se diplomatskim putem obavještavaju strane države, od kojih se traži molba za izručenje. Ako molba ne bude podnijeta u roku od 18 dana od pritvaranja, lice se pušta na slobodu", kazali su iz ASP-a.
Oni su naveli da se pitanjem određivanja i produženja pritvora, i njihovoj usklađenosti sa evropskim pravom, sa fokusom na nekoliko osnovnih sudova u zemlji, kao i ekstradicionim pritvorima, kako kažu, ASP baviti u okviru projekta kojeg finansira Građanska alijansa.
Bonus video:
