Praznični intervju sa čelnicima tri grada: Ne kajemo se zbog politike, imamo šansu da popravimo društvo

Predsjednici opština Nikšić, Šavnik i Plužine, Marko Kovačević, Jugoslav Jakić i Slobodan Delić, za “Vijesti” o praznicima, darivanjima, pamćenju i zaboravu, o zemlji čojstva i junaštva

22962 pregleda 8 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Gotovo su istih godina - njih dvojica su vršnjaci, a treći je pet godina stariji. Imaju gotovo jednak politički staž. Pripadaju partijama koje baštine različite ideje. Dvojica od njih vladaju u opštinama u kojima su političke partije kojima pripadaju na vlasti decenijama. Treći se tek “uči” šta znači biti vlast. Ovog puta, predsjednici opština Nikšić, Šavnik i Plužine, Marko Kovačević, Jugoslav Jakić i Slobodan Delić, pričali su o praznicima, darivanjima, o pamćenju i zaboravu, o zemlji čojstva i junaštva.

Šta za vas predstavljaju novogodišnji praznici i Božić?

Kovačević: Priliku za odmor i vrijeme koje ću provesti sa porodicom. Takođe, osvrt na ono što je bilo i na ono što očekujemo. Božić je sam po sebi radost rođenja i života. Praznik koji krijepi naša srca koja su često ranjena. Jakić: Smatram da praznici, a posebno novogodišnji i božićni, predstavljaju idealno vrijeme za stvaranje i njegovanje porodične tradicije, zbližavanje i jačanje porodične povezanosti, tako da Novu godinu i Božić, tradicionalno provodim u krugu porodice i najbližih. Svakako, s obzirom na funkciju koju obavljam, malo je vremena koje se u toku jedne kalendarske godine može izdvojiti za ovakve trenutke. To mi posebno znači kao roditelju dvoje djece, jer praznici, a naročito novogodišnji, predstavljaju veliki događaj za djecu, a ujedno i priliku da ih naučimo nekim važnim ljudskim i životnim vrijednostima, zajedničkom kreiranju lijepih uspomena…jer kroz porodičnu povezanost, tradiciju i događanja djeca razvijaju sopstveni identitet, emocionalnost, socijalizaciju i pripadanje, i tako zadovoljavaju potrebe za osjećajima ljubavi, poštovanja, uvažavanja i prihvatanja… Vodeći se tim poimanjem značaja porodičnih praznika, i sa nivoa funkcije predsjednika Opštine i organa lokalne uprave, posebna pažnja posvećena je djeci i njihovim potrebama. Jedna od najljepših uspomena, koje će krasiti moj rad, je radost koju su podijelila djeca iz Šavika kada smo zajedno kitili jelku na Trgu uoči 2023. godine. Njihovi ukrasi, najvredniji su pokloni koji su meni uručeni.

Kovačević
Kovačevićfoto: Svetlana Mandić

Delić: Božić i Nova godina predstavljaju dva praznika okupljanja, sretanja, druženja. Božić sigurno predstavlja najljepši praznik u čitavoj godini, gdje se duh jedinstva porodice uspostavlja u punom kapacitetu. Kroz proslavu Božića, uz snagu porodice, naglašavamo i potrebu o pomirenju i skladu života svih ljudi na svijetu. Božić je posebno lijep u malim mjestima gdje se gotovo svi poznaju pa zajedništvo i proslava istog dobija na vrijednosti. Nova godina najviše za mene predstavlja otvaranje nove šanse za ostvarivanje boljih rezultata i savladavanje cjelogodišnjih izazova koji se u konačnom mijenjaju pred svima nama iz dana u dan.

Da li za praznike poklanjate poklone, i ako poklanjate, šta i kome?

Kovačević: To su obično novogodišnji paketići za djecu. Za Oce i Materice takođe pripremamo poklone. Mnogo je važniji sami čin darivanja od onoga što se konkretno daruje. Kako godine prolaze shvatam da je svaki trenutak sa dragim osobama poseban dar. Ne treba čekati da nas život tome na teži način nauči nego biti što više sa svakim koga volite.

Jakić: Praznici su vrijeme poklona i želje da darujemo drugima, prilika za razvijanje osobina kao što su darežljivost, emocionalna povezanost, ali i osjećaj za druge. Kao što sam već istakao, moj rad, i rad organa lokalne uprave posebno je bio posvećen pružanju podrške za sve aktivnosti, sportske, kulturne…koja su bila potrebna djeci iz Šavnika, tako da tradicionalno i ove godine, sa djecom na Trgu organizovaćemo uručivanje novogodišnjih paketića i program zabavnog karaktera namijenjen najmlađima.

Jakić
Jakićfoto: Svetlana Mandić

Delić: Moram Vam priznati da nisam neko ko zna da se sjeti da poklanja, a još manje da izabere poklone. U zadnje vrijeme, od momenta kada sam postao roditelj, to se u dobroj mjeri promijenilo i najčešće pokloni, posebno za praznike, idu za djecu.

Šta biste voljeli da zaboravite iz 2023. godine, a koja su to djela na koja ste posebno ponosni?

Kovačević: Volio bih da se neke stvari nisu desile, volio bih da su neki ljudi koje volim i dalje tu sa nama, ali ne bih volio da to što su otišli ili su nam oteti zaboravim. To je sastavni dio života, a ja vjerujem da na kraju ljubav sve pobjeđuje. Ponosan sam što i pored toga što bih lako mogao da nađem razlog i dalje ne mrzim nikoga. Nekada su reakcije strastvenije i jače, nekada su same situacije u koje zapadamo sa drugim ljudima neprijatne, ali kada ostanem sam sa sobom ipak osjećam da nikoga ne mrzim i da nikome ne želim zlo. Ponosan sam i na rezultate koje ima lokalna samouprava koju predvodim i na to što uspijevamo, pored svih prepreka i grešaka, da Nikšić vodimo naprijed.

Jakić: U čemu je korist pamćena loših dana? Optimista sam po prirodi i vjerovatno je to razlog što Vam ne mogu odgovoriti na prvi dio pitanja. Ponosan sam na sve ono što sam uradio kao predsjednik Opštine, a što će doprinijeti poboljšanju uslova života svih stanovnika Šavnika. U 2023. godinu stvoreni su preduslovi za realizaciju projekata u narednoj godini čija je vrijednost preko tri miliona eura.

Delić: Ova godina je zaista bila dinamična, posebno u dijelu poslovnih obaveza. Jedna ozbiljna odgovornost i obaveza posla koji obavljam, svakodnevno je ispunjavala čitavu 2023. godinu. Negdje, iako uvijek prisutan u sistemu lokalne uprave, nisam mogao znati niti vjerovati o nivou obaveza, odgovornosti i dešavanja poslova na mjestu predsjednika Opštine. Trudim se da zaboravim sve loše stvari, događaje i momente koji se neminovno moraju dešavati, a radujem se i ponosim svakom realizovanom projektu i okončanoj ideji koja za cilj ima unapređenje uslova života lokalnog stanovništva.

Delić
Delićfoto: Svetlana Mandić

Zbog čega ste odlučili da se bavite politikom i da li ste se ikada pokajali zbog toga?

Kovačević: Politikom sam odlučio da se bavim vidjevši u kakvu su poziciju, poslije referenduma 2006. godine, na kom sam sa ponosom i sa obavezom prema precima glasao da moja država nastavi da postoji, tadašnje vlasti željele da dovedu srpski narod i srpsko kulturno, istorijsko nasleđe i tradiciju u Crnoj Gori. Pored toga primijetio sam mnogo nepravdi i diskriminisanja, ne samo po nacionalnoj nego i po političkoj osnovi, prema građanima Crne Gore. Opstanak srpskog naroda i želja da svi građani budu slobodni i žive demokratiju su bili glavni razlozi da od borbe u politici ne odustajem. Postao sam predmet mnogih napada upravo zbog toga, možda je bilo dosta situacija u kojima sam mogao da kažem šta mi sve ovo treba, ali mislim da je dužnost da se izdrži svaki pritisak zbog bolje budućnosti ove zemlje i njenih građana.

Jakić: Želja da mijenjam svijet na način da ga učinim ljepšim i boljim, pravednijim i srećnijim povela me je putem, od izbora studija, odnosno Pravnog fakulteta, pa do pozicije predsjednika Opštine. Politku sam jednostavno vidio kao prostor, kao put koji će mi omogućiti ostvarenje tog cilja, zalaganja za opšte dobro. Donijeti odluku da se bavite politikom je izazov, pogotovo na trenutnoj političkoj sceni, gdje je čini mi se ponajmanje prisutna politika. To kažem iz razloga što politiku doživljavam kao odgovornost, jer preuzimanje bilo koje političke funkcije znači odgovornost prema narodu čiju podršku dobijate, odgovornost da jedan dio svog života i karijere posvetite poboljšanju kvaliteta života u zajednici, borbi za vladivanu prava i dobrobiti svih građana. Smatram da ja, pa i svaki političar koji doživljava politiku na ovaj način, neće se pokajati.

Delić: Politika u Crnoj Gori je sastavni dio svakog čovjeka i svake porodice. Mislim da više poznavalaca politike i fudbala nema nigdje na svijetu kao kod nas. Politika je sastavni dio života i ukoliko želimo da damo doprinos unapređenju društvenih standarda, moramo da se bavimo politikom. Splet interesantnih okolnosti me je doveo do toga da postanem političar. Pored moje želje da se bavim politikom, često se pitam zašto sam prihvatio da kao dio svakodnevice imam sve nervoze, ljutnje i sjekirancije u poslu koje neminovno moraju da dolaze. Međutim, postoje i momenti kada se sa pozicija odlučivanja urade jako dobre stvari za čitavu zajednicu i donesu kvalitetna rešenja od kojih korist i pomoć vidi značajan broj ljudi i čitava zajednica, pa se trenuci razočarenja i ljutnji brzo zaborave. Tada shvatam da politika nije razlog za kajanje, već šansa da se naprave još bolji rezultati za čitavo društvo.

Šta uraditi da Crna Gora zaista bude država o kojoj je pisao Marko Miljanov - država čojstva i junaštva?

Kovačević: Braniti sebe od drugoga, ali i drugoga od sebe. Primijeniti taj princip na ličnost, porodicu, lokalnu zajednicu, državu. Ta tajna nam stoji sve vrijeme pred očima i odavno nam je pocrtio svojim perom kučki vojvoda, moj imenjak. Treba da težimo standardima modernog svijeta, ali i da ne odustajemo od standarda i onih univerzalnih vrijednosti koje su otkrili i prenijeli nam naši preci. Kao što vidimo, u njihovim mudrostima lakše se otkriva rješenje mnogih problema nego u brojnim agendama i smjernicama koje dolaze sa drugih adresa.

Jakić: Čojstvo i junaštvo i dalje krase Crnogorce!

Delić: Da bi Crna Gora mogla da bude država čojstva i junaštva, prvo treba da prestane da priča o tome i da se udara u grudi izgovarajući ovu maksimu. Svima je dobro poznato da su veliki junaci najmanje pričali o svojim junaštvima, a čovječnost se prepoznavala i prepoznaje kod ljudi, a ne nosi se i ističe kao reklama. U konačnom, Marko Miljanov nije pisao o svakodnevnim dešavanjima već o primjerima dešavanja koje su karakterisali čojstvo i junaštvo. Da ne bi ostali na primjerima, Crna Gora mora početi da moralne i ljudske vrijednosti drži u nivou postupanja svih društvenih sudionika, a onda i u postupanju građana bez izuzetaka. To je proces koji zahtjeva sistemsko sređivanje svih oblasti društvenog djelovanja, od obrazovanja pa do pravosudnih institucija. Samo sinhronizovani u djelovanju sa jasnim ciljem, možemo postati država socijalne pravde, skladnog života i suživota i država sa korijenima koje su utemeljeli Marko Miljanov i Njegoš.

Bonus video: