Dio nevladinog sektora, zloupotrebom Zahtjeva za slobodan pristup infrormacijama, ostvaruje značajnu materijalnu korist na račun državnog budžeta, smatraju u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Navodi se da je Savjet Agencije uočio praksu zloupotrebe korišćenja tog prava, u postupku odlučivanja po žalbama na akte kojima je odlučeno po osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Iz Agencije su kazali da je praksa zloupotrebe korišćenja prava za slobodan pristup informacijama uočena kod jednog dijela nevladinog sektora.
"O tome govore i primjeri predmeta u kojima stranka odustaje od žalbe i tom prilikom ne želi informaciju, a ostvaruje troškove putem pokretanja upravnih sporova gdje se u zavisnosti od složenosti predmeta ostvaruju naknade na ime troškova upravnog spora od 200 do 1.079 eura po predmetu pred Upravnim sudom Crne Gore", kaže se u saopštenju Agencije.
Ocjenjuje se da je uspješna implementacija Zakona o slobodnom pristupu informacijama neophodna u cilju jačanja transparentnosti rada organa vlasti, i u tom duhu unapređenja demokratskih procesa.
U saopštenju Agencije ističe da je pored nesporno opravdane i dokazane svrhe u afirmaciji javnog interesa, implementacija pokazala opterećenja u nesrazmjerno ogromnom broju žalbi upućenih Agenciji kao drugostepenom organu.
Iz Agencije su kazali da se intezitet upravnih sporova dinamizira od 2016. godine i kulminira u 2023.
Navodi se da je 2016. godine, Agencija zaprimila 3.554 žalbe, 2021. 5.405 žalbi, od kojih je odlučeno o 4.101 predmetu.
Iz Agencije su kazali da su u 2022. godini zaprimili 8.865 žalbi, a da je odlučeno o 3.742.
Ističe se da je Agencija u 2023. godini zaprimila 7.365 žalbi, a da je odlučeno o 5.385.
"Podaci za 2024. godinu govore da je Agencija u januaru i februaru zaprimila 1.437 žalbi", kaže se u saopštenju.
Ukazuje se da su sudski sporovi pred Upravnim sudom Crne Gore od 2019. do 2022. godine iznosili 636.436,71 eura.
Navodi se da su sudski troškovi, isplaćeni tužiocima kada je postupak riješen u njihovu korist 2019. i 2020. godine činili 20-25 odsto izvršenog budžeta Agencije odnosno oko 195.000 eura.
Ističe se da je evidentno da je proteklih godina zabilježen veliki broj zahtjeva za pristup informacijama kod prvostepenih organa, kao i veliki broj pokrenutih postupaka pred Agencijom.
"Što dovodi do dileme da li se ovim zahtjevima ima za cilj ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja ili se ovaj pravni mehanizam koristi kako bi se zbog kratkih zakonskih rokova i manjkavosti zakona došlo do materijalne koristi na račun državnog budžeta", kazali su iz Agencije.
Oni su naveli da su o tom problemu u više navrata upoznali nadležne državne organe kako bi bio riječen na cjelovit i evropskim standardima zasnovan način.
Iz Agencije cu objasnili da to podrazumijeva definisanje instituta zloupotrebe korišćenja prava na slobodan pristup informacijama, koje treba biti praćeno adekvatnim standardom ograničenja tj. balansom između ostvarivanja prava javnosti da zna zloupotrebe prava.
Ocjenuje se da je zbog različite prakse tumačenja od strane organa vlasti, neophodno preciziranje definicije organa vlasti.
U Agenciji smatraju da je potrebno razmatranje preciznijeg normiranja pitanja troškova postupka, od prvobitnog zahtjeva do okončanja postupka i spora.
Oni su ukazali da se u kratkim rokovima postupanja od tri dana od prijema zahtjeva, stvara ambijent da se u propisanim rokovima ne može osigurati pravo stranke na način kako je to predvidjeno predlogom izmjena Zakona.
"Posljedice ovakvog rješenja imaće već unaprijed i očekivani veliki broj predmeta koji zbog nedostajućih kadrovskih kapaciteta u Agenciji neće biti blagovremeno realizovani", smatraju u Agenciji.
Ističe se da se to pitanje ne može posmatrati izolovano samo iz ugla Agencije već prevashodno kao sistemsko – institucinonalni inkluzivni proces svih subjekata društva, grana vlasti, javnosti i svih participanata ovog prava.
"Neblagovremeno sistemsko rješenje ovog otvorenog problema dovodi u pitanje institucionalnu zamisao, održivost i svrhu Agencije, te samim tim i koncept ovog izuzetno značajnog ljudskog i demokratskog evropskog prava", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
