Milaš: Vlade regiona da posvećenije rade na uspostavljanju pravde za žrtve oružanih akcija

Ona je dodala da je od svih presuda optuženima za zločine u Hrvatskoj, "najkontroverznija, nesumnjivo, ova za "Oluju"
97 pregleda 1 komentar(a)
Tamara Milaš, Foto: Savo Prelević
Tamara Milaš, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 05.08.2017. 11:42h

Povodom 22 godine od operacije “Oluja”, koja je trajala od 4. do 7.avgusta 1995. godine, Centar za građansko obrazovanje (CGO) apeluje na vlade regiona da posvećenije rade na uspostavljanju pravde za žrtve ove, ali i svake druge, oružane akcije koja je sa sobom odnijela nevine žrtve i produkovala razaranja, kazala je saradnica na programima u CGO-u Tamara Milaš.

"Zabrinjavajuće je udaljavanje lidera zapadnog Balkana od obaveze suočavanja sa prošlošću, a to dodatno otežava i ukupan proces uspostavljanja pravde za žrtve i kulture sjećanja. Prije 22 godine, napadom na Knin, u zoru 4.avgusta, počeo je dugo pripremani egzodus Srba iz Krajine, najveće etničko čišćenje u Evropi poslije Drugog svetskog rata. U akciji hrvatske vojske i policije nazvanoj "Oluja", uz prećutnu saglasnost međunarodne zajednice, za samo nekoliko dana protjerano je više od 250.000 ljudi, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i ostale zemlje nekadašnje Jugoslavije, a hiljade kuća i ostalih objekata je spaljeno, dok i dan danas, veliki broj izbjeglih čeka na povratak u područja iz kojih su prognani", kazala je Milaš.

Ona je dodala da je od svih presuda optuženima za zločine u Hrvatskoj, "najkontroverznija, nesumnjivo, ova za "Oluju".

"Generali Gotovina i Markač su, najprije, jednoglasno proglašeni krivima i osuđeni su na 24, odnosno 18 godina zatvora, da bi u žalbenom postupku obojica bili oslobođeni. U tim presudama Raspravno i Žalbeno vijeće su - na osnovu istih činjenica i istog prava - došli do dijametralno suprotnih zaključaka o ključnim pitanjima o kojima su se na suđenju sporili optužba i obrana. Ti zaključci, međutim, ne dovode u pitanje utvrđene činjenice o tome šta se, zapravo, dogodilo tokom i nakon operacije "Oluja", kazala je Milaš.

Milaš je saopštila da CGO ističe da hrvatski pravosudni sistem ima zakonsku i civilizacijsku obavezu da na ozbiljan način pristupi preispitivanju ovog slučaja a što bi rezultiralo pravosnažnim osuđujućim presudama za najodgovornije za strašna stradanja koja su pogodila nevino stanovništvo tokom ove operacije.

"S obzirom da činjenice o proteklom ratu nisu utvrđene u potpunosti i na adekvatan način i da zbog toga postaju plodno tlo za manipulacije, ali i pribavljanje partikularnih političkih poena, ono što bi trebala biti posebna obaveza jeste kreiranje poimeničnog spiska žrtava operacije “Oluja” i procesuiranje ratnih zločina koji su se desili tokom ove operacije, a za što u konkretnom slučaju nesumnjivu odgovornost snose institucije sistema u Hrvatskoj. CGO odaje poštovanje svim žrtvama vojno-policijske operacije “Oluja” i podsjeća na obaveznost kulture sjećanja, kako bi pamtili žrtve Oluje, ali i svih zločina koji su se desili nad nedužnim civilima, na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu od 1991 i 2001. Za efikasno procesuiranje ovakvih slučajeva potreban je i regionalni odgovor, a na tome već godinama insistiraju organizacije civilnog društva u Crnoj Gori i regionu, koje su formirale do sada najširu regionalnu koaliciju koja se zalaže za osnivanje REKOM-a", zaključila je Milaš.

Bonus video: