Dezinformacije i teorije zavjere prijetnja javnom zdravlju

U Crnoj Gori, koja ima najveću stopu obolijevanja od raka grlića materice u Evropi, postoje predrasude u vezi sa vakcinom koja bolest prevenira

67913 pregleda 118 reakcija 11 komentar(a)
Kancer grlića materice je u više od 70 odsto slučajeva posljedica neliječenog HPV-a (ilustracija), Foto: Shutterstock
Kancer grlića materice je u više od 70 odsto slučajeva posljedica neliječenog HPV-a (ilustracija), Foto: Shutterstock

Ne znam šta je HPV, a ne moje dijete da zna, jedan je od komentara koje je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) dobio prilikom sporovođenja anonimnog onlajn upitnika o vakcinaciji protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja se trenutno sprovodi u Crnoj Gori. Ovaj ispitanik izjavio je da neće vakcinisati svoje dijete, te da smatra da nije dovoljno informisan o vakcini, a za ovaj opasni, seksualno prenosivi virus, misli da je gljivica.

HPV vakcina je namijenjena djeci i mladima uzrasta od devet do 26 godina, pa je CIN-CG anketirao roditelje i mlade o stepenu informisanosti o HPV-u, i pitao ih da li će vakcinisati sebe ili svoje dijete. Rezultati ankete pokazali su da iako većina anketiranih ima pozitivan stav o vakcini, čak 25 odsto ima predrasude. Oni su na pitanje da li će se vakcinisati odgovorili da neće ili da još nijesu sigurni.

Ispitanici koji imaju predrasude izražavaju sumnju i strah u vezi sa vakcinom, a anketa pokazuje da su mnogi pod snažnim uticajem dezinformacija i teorija zavjere. Postoji i određeni stepen stigme i neznanja u vezi sa seksualnim zdravljem generalno.

Tako je među ispitanicima bio i roditelj, koji ima HPV, ali neće vakcinisati svoje dijete, ali i više njih koji smatraju da nema potrebe vakcinisati mušku djecu, što je još jedna od zabluda i nije tačno.

Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) od februara 2024. obezbjeđuje vakcine i za dječake i mlade muškarce, što je u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Sumnjičavost mnogih je povezana i sa pandemijom izazvanom korona virusom i nepovjerenjem koje dolazi od vakcina protiv kovida. Tako je jedan ispitanik izjavio da se neće vakcinisati jer kako kaže “od 2020. nijedna vakcina nije bezbjedna”.

Čini se da ovi ispitanici imaju veći strah od vakcine, nego od kancera grlića materice, koji je u preko 70 odsto slučajeva posljedica neliječenog HPV virusa. Crna Gora ima najveću stopu obolijevanja od kancera grlića materice, koji je jedan od najčešćih vidova raka izazvanog HPV-om, kao i najveću smrtnost od ove bolesti u Evropi. U daleko manjem procentu, kao posljedica HPV-a, mogu se razviti i kod žena i kod muškaraca druge vrste kancera, a svi se prenose seksualnim putem.

Kancer grlića materice je u više od 70 odsto slučajeva posljedica neliječenog HPV-a
Kancer grlića materice je u više od 70 odsto slučajeva posljedica neliječenog HPV-afoto: Shutterstock

Humani papiloma virus (HPV) naziv je grupe od 200 poznatih virusa, od kojih su neki visokoriznični. Svaki od ovih tipova virusa lako se prenosi, a preventivna vakcinacija protiv HPV-a igra ključnu ulogu u sprječavanju ovih vrsta raka.

Daleko od željenog broja vakcinisanih

Do početka marta ove godine, protiv HPV-a je u Crnoj Gori vakcinisano 7.640 osoba, od čega je svega 68 muškog pola, podaci su IJZCG-a.

“Odziv je za sada zadovoljavajući, ali još mnogo treba raditi na unapređivanju programa vakcinacije”, kazali su iz IJZCG-a za CIN-CG.

Naglašavaju da je mali broj vakcinisanih muškaraca posljedica i toga što je program vakcinacije muškog pola počeo tek u februaru.

U Crnoj Gori se primjenjuje jedna doza vakcine za potpunu vakcinaciju osoba uzrasta od devet do 20 godina i dvije doze za osobe uzrasta od 21 do 26 godina. Djelotvornost vakcine opada sa godinama i vakcina neće pružiti zaštitu u odnosu na tipove virusa sa kojima je osoba već došla u kontakt, objašnjavaju iz IJZCG-a.

Cilj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za evropsku regiju, kojoj pripada i Crna Gora, je da stopa vakcinacije djevojčica bude najmanje 90 odsto do 2030. godine, kao i da se značajno poveća broj vakcinisanih dječaka i mladih muškaraca.

“Da bismo imali vidljive rezultate treba da bude barem pola vakcinisanih u populaciji za koju je vakcina predviđena, u kontinuitetu 10 i više godina”, kaže za CIN-CG epidemiolog IJZCG-a Milko Joksimović.

“Za sada smo daleko od toga i fokus će ove i narednih nekoliko godina biti na individualnoj zaštiti i postepenom povećanju stope vakcinacije prije svega među djecom od devet do 14 godina, što je jedan od glavnih ciljeva SZO, posebno kada su pitanju djevojčice”.

Pozivaju roditelje da što prije vakcinušu djecu od 9 do 14 godina: Institut za javno zdavlje
Pozivaju roditelje da što prije vakcinušu djecu od 9 do 14 godina: Institut za javno zdavljefoto: Boris Pejović

Iz IJZCG-a pozivaju roditelje da što prije vakcinišu djecu od devet do 14 godina, jer se u tom uzrastu vakcina naročito preporučuje i ima najveću djelotvornost.

“HPV vakcina neće biti neograničeno dostupna zbog visoke cijene, pa upućuju apel svima kojima je u ovom krugu programa omogućena vakcinacije da iskoriste priliku”, ističu iz IJZCG-a.

HPV vakcina već je dokazala svoju efikasnost. Iako je u Crnoj Gori dostupna od 2022, u svijetu postoji od 2006. U društvima koja su sprovela programe vakcinacije prisutne su manje stope prenosa HPV-a i manji broj slučajeva raka grlića materice, kao i drugih vrsta raka povezanih sa virusom. Studije su dokazale smanjenje HPV infekcija i genitalnih bradavica čak i do 90 odsto, kod tinejdžerki i mladih žena u Australiji, Belgiji, Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Novom Zelandu, objašnjavaju iz IZJCG-a.

“To se očekuje i kod nas nakon 10-15 godina primjene vakcine”, kaže Joksimović.

Milko Joksimović
Milko Joksimovićfoto: Đorđe Cmiljanić

Osim što Crna Gora ima najveću stopu smrtnosti od raka grlića materica, naša zemlja je tokom istraživanja SZO 2019. imala i jednu od najnižih stopa skrininga na ovu bolest u Evropi. Veliki je problem i statistika, pa se trenutno u Crnoj Gori ne zna koliko žena pati od raka grlića materice. Posljednji zvanični podaci su stariji od 10 godina, iz 2013.

Iz IJZCG-a najavljuju da će raditi na unapređenju statistike, prije svega u odjeljenju koje se bavi registracijom slučajeva raka, ali generalnom evidencijom uzroka smrti u Crnoj Gori, kaže Joksimović.

Prema podacima SZO, procenat vakcinisanih djevojčica u evropskoj regiji u 2022. bio je oko 32 odsto, s tim da su neke zemlje imale procenat od preko 90, a neke od ispod pet odsto.

HPV vakcina ne spada u obavezne, ali se snažno preporučuje.

Nedovoljno informisani i roditelji i mladi

“Roditelji uglavnom pitaju da li dijete može imati neke posljedice, najčešće se to odnosi na strah od steriliteta... A vakcina radi upravo suprotno. Naime, kada dođe do zaraze HPV-om i posljedično, na primjer, karcinoma grlića materice, u zavisnosti od stepena težine bolesti, može doći do različitih operativnih zahvata, pa i uklanjanja genitalnih organa, radi spasavanja života, što vodi do otežanog začeća ili steriliteta”, kaže za CIN-CG Ivana Lakićević, specijalistkinja pedijatrije iz Doma zdravlja Podgorica.

Lakićević, kako kaže, koristi svaku priliku da porazgovara sa roditeljima i djecom o HPV vakcini prilikom sistematskih pregleda i razriješi svaku nedoumicu.

Gotovo 60 odsto ispitanih roditelja u upitniku CIN-CG-a izjavilo je da ih pedijatar nije informisao o vakcini, dok preko trećine anketiranih u grupi mladih do 26 godina smatra da u javnosti fali jasnih i pouzdanih informacija o HPV vakcini.

Većina roditelja koje je CIN-CG anketirao, njih 80 odsto, kazali su da će vakcinisati svoju djecu. Među roditeljima koji ne žele da vakcinišu svoju djecu navode da su njihova djeca već primila dovoljno vakcina, da od Ministarstva zdravlja nijesu dobili adekvatne informacije, te da je prevencija u vidu ginekoloških pregleda dovoljna. Dio njih smatra da je vakcina opasna ili imaju među prijateljima osobe koje su striktno protiv vakcine.

Izostao je odgovarajući angažman lokalnih domova zdravlja kada je u pitanju informisanje pacijenata o vakcinaciji, kažu iz IJZCG-a za CIN-CG.

“Veliki problem je što u pojedinim opštinama postoji manjak pedijatara koji su inače opterećeni poslom i nemaju vremena da se aktivno posvete promovisanju HPV vakcine”, kaže Joksimović.

Prema podacima IJZCG-a, stope vakcinacija van perioda aktivne kampanje bile su izrazito niske, kazao je Joksimović.

Preko 80 odsto roditelja i mladih smatraju da bi trebalo ozbiljnije uključiti i obrazovne ustanove u edukaciju o HPV vakcini. “Sprovedene su edukacije u školama za roditelje djevojčica koje su bile prva grupa vakcinisanih, onlajn edukacije prosvjetnih radnika u osnovnim školama krajem 2023. godine, a planiraju se i edukacije za nastavno osoblje i učenike u srednjim školama, što će se raditi nakon dogovora sa Ministarstvom prosvjete”, kazao je Joksimović.

Generalno opada stopa vakcinacije u Crnoj Gori

Samo 56 odsto predškolske djece primilo je obaveznu vakcinu protiv morbila, zaušaka i rubele (MMR) prošle godine. UNICEF je krajem 2023. upozorio da je Crna Gora zemlja sa najnižom stopom rutinske vakcinacije djece u Evropi, te da mora pod hitno da poveća stopu imunizacije, jer je veliki broj djece pod rizikom od hospitalizacije, i čak smrti, usljed lako preventabilnih infekcija.

“Pad stope vakcinacije je zabilježen kod svih vakcina koje bi morale biti redovne, a naročito je izražen kod MMR vakcine”, kaže Joksimović.

“Opala je i stopa revakcinacije protiv difterije, tetanusa i pertusisa, koja se sprovodi tokom druge godine života”, navodi ovaj epidemiolog.

Povjerenje u dječije vakcine generalno je opalo u Evropi i Centralnoj Aziji od pandemije kovida, upozorio je UNICEF prošle godine. Imunizacija je jedno od najvećih čovjekovih dostignuća, a veliki broj ljudi su žrtve dezinformacija uzrokovanih pandemijom, poručeno je iz UNICEF-a tada. Od 2020. do 2022, UNICEF je zabilježio najveći pad u stopi vakcinacija u posljednjih 30 godina, na svjetskom nivou.

Više istraživanja pokazalo je postojanje snažne veze između između vjerovanja u teorije zavjere i odbojnost prema vakcinama. Ljudi koji imaju nepovjerenje prema vakcini i vjeruju u teorije zavjere, uglavnom nemaju povjerenja u nauku, navodi se u istraživanju “O vezi između teorija zavjere, dezinformacija i suzdržavanju od vakcina” iz 2022.

Da teorije zavjere utiču i na stanovnike Crne Gore pokazuju i izjave nekih od ispitanika CIN-CG-a.

“Izgubio sam svako povjerenje u vakcine nakon ‘korona pandemije’. Jasno da je nije bilo nikakvog virusa, masu ljudi je umrlo i umiru od vakcina i dan danas… Ne bih više primio vakcinu ni po cijenu života”, izjava je jednog od ispitanika CIN-CG-a.

Neki su izjavili da ne žele da vakcinom “ubace virus koji je uzročnik kancera’’ ili da “truju zdravu djecu’’, a nekoliko njih je pomenulo da postoje veći problemi “o kojima se ne priča’’, poput “GMO’’ i “5G zračenja’’.

Teoretičari zavjere svojim suludim pričama, koje nerijetko imaju prolaz u medijima, mogu da utiču čak i na dobro informisane i obrazovane ljude, objašnjava za CIN-CG Darvin Murić, glavni urednik portala “Raskrinkavanje.me’’, koji se bavi monitoringom lažnih vijesti i dezinformacija.

Darvin Murić
Darvin Murićfoto: CDT

“Činjenica da se u Crnu Goru vraćaju bolesti koje su iskorijenjene u prošlom vijeku, govore da dezinformisanje i antivakserski pokret idu zajedno i vode društvo u regresiju”, kaže Murić.

Raskrinkavanje se svakodnevno suočava sa teorijama zavjere koje su vezane za ovu ili onu vakcinu, objašnjava Murić.

“Skoro da ne postoji sprotista koji ima zdravstvene probleme da ih antivakserski pokret, koji je u onlajn svijetu dobro umrežen, ne pripiše vakcini protiv COVID-a”, kaže Murić za CIN-CG.

Slična je situacija i sa MMR vakcinom.

“Gotovo da nema dana da na društvenim mrežama i marginalnim portaliama ne pronađemo tvrdnje da ona uzrokuje autizam, iako postoji bezbroj studija, članaka, naučnih analiza koje dokazuju da to nije tačno. Mislim da uticaj dezinformacija o MMR vakcini i autizmu najbolje pokazuju primjeri koje svi imamo u okruženju. Recimo, imam prijatelje koji su obrazovani, nisu dio antivakserskog pokreta, vakcinisani su protiv COVID-a, ali odlažu vakcinaciju djeteta jer čekaju da ono prvo progovori. Znam mnogo takvih primjera”.

Stigmatizacija seksualnosti važan faktor

Zdravstveni radnici moraju da imaju pristup koji je pažljiv, otvoren i empatičan kada obavljaju razgovor na temu HPV vakcine sa roditeljima i adolescentima, što može dovesti do pozitivnih efekata kaže za CIN-CG psihološkinja Stela Burzanović.

Stela Burzanović
Stela Burzanovićfoto: Privatna arhiva

Dobra priprema, sposobnost ljekara da komunicira i pristupi pacijentu na pravi način je ključna za dobijanje informacija, davanje adekvatnih savjeta i instrukcija, objašnjava Burzanović.

Naročito je važan seksualni aspekat, objašnjava Burzanović.

“Seksualnost je složena i osjetljiva tema koja se tiče svakog pojedinca. Međutim, društvo često postavlja norme, očekivanja i predrasude koje mogu rezultirati stigmom koja može imati ozbiljne posljedice na emocionalno i psihološko stanje pojedinaca, stvoriti osećaj srama, krivice, manje vrijednosti i izolacije. To može sputavati pojedince da otvoreno komuniciraju o svojim brigama, potrebama, i imati negativan uticaj na brigu o seksualnom zdravlju”, navodi Burzanović.

“S obzirom na to da je ovo vakcinacija mlađe populacije, adolescenata, tu je naravno važan roditelj, koji je savjestan i edukovan, a jako je važan i odnos roditelja i djeteta, da roditelj ima otvoren i podržavajući stav. A sve to u cilju razbijanja bilo kojih pritisaka, stigmi, teorija zavjera”, kazala je Burzanović.

Pod najvećim rizikom žene u zemljama sa niskim i srednjim prihodima

U 2019. godini HPV je izazvao oko 620.000 slučajeva raka kod žena i 70.000 slučajeva raka kod muškaraca u svijetu.

Najveća stopa smrtnosti HPV-a grlića materice među ženama je u subsaharskoj Africi, zatim u Južnoj Americi i Karibima, istočnoj Evropi i jugoistočnoj Aziji. Kod muškaraca su stope obolijevanja manje.

Rak grlića materice bio je četvrti vodeći uzrok raka i smrti od raka kod žena 2022. sa oko 660.000 novih slučajeva i oko 350.000 smrtnih slučajeva širom svijeta. Rak grlića materice čini preko 90 odsto karcinoma povezanih sa HPV-om kod žena.

HPV je vrlo česta infekcija, tokom života više od 80 odsto ljudi će biti inficirano jednim ili više tipova ovog virusa. Najopasniji tipovi ovog virusa su “16” i “18”, koji su odgovorni za više od 70 odsto slučajeva raka grlića materice.

U najvećem broju slučajeva infekcija nema simptoma, pa je zbog toga prevencija ključna. HPV skrining i liječenje prekancerogenih lezija je efikasan način za prevenciju raka grlića materice.

Infekcija je dugotrajna, u prosjeku traje jednu, dvije godine i najčešće prolazi sama od sebe. Kod 90 odsto ljudi organizam sam kontroliše infekciju. Međutim, najmanje jedna do 10 takvih infekcija postaje hronična i mogu se razviti promjene koje prethode raku. Ako se ove lezije ne uklone na vrijeme, mogu se razviti u invazivnu formu raka koja može da ugrozi život.

Disklejmer
foto: CIN-CG

Bonus video: