"NASTAVNICI ĆE KVALITETNIJE REALIZOVATI PLAN"

Izmjenama Zakona predviđeno: Najviše 28 učenika u odjeljenjima gimnazija

Novim predlogom o broju učenika omogućiće se individualan pristup učenicima, što će doprinijeti boljem sticanju znanja, sposobnosti i interesovanju
334 pregleda 4 komentar(a)
Gimnazija Slobodan Škerović, Foto: Zoran Đurić
Gimnazija Slobodan Škerović, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 08.07.2017. 11:15h

U odjeljenjima gimanzija u Crnoj Gori moći će da bude najviše 28 učeniika, a ne 30, kako je bilo do sada.

To je predviđeno izmjenama Zakona o gimnaziji, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.

Procjenjuje se da će se zbog smanjenja broja učenika u odjeljenjima povećati broj nastavnika u gimnazijama, zbog čega su potrebna godišnja budžetska sredstva od oko 100 hiljada eura.

Novim predlogom o broju učenika omogućiće se individualan pristup učenicima, što će doprinijeti boljem sticanju znanja, sposobnosti i interesovanju.

"Sa manjim brojem učenika u odjeljenjima nastavnici će kvalitetnije i efikasnije realizovati nastavni plan", kaže se u obrazloženju.

Zakonom je preciziran rad stručnih saradnika sa učenicima i definisano da je to 30 časova u okviru četrdesetosatne radne nedjelje.

Predloženim zakonom precizirani su nastavni predmeti koji se u opštoj i specijalističkoj (matematička i filološka) gimnaziji polažu na maturskom ispitu, kao i da se umjesto dosadašnja dva izborna predmeta polaže jedan po izboru učenika koji je značajan za nastavak obrazovanja i koji ispunjava maturski standard.

Predviđena je prvi put mogućnost polaganja maturskog ispita na osnovnom i višem nivou.

"I to za obavezne nastavne predmete u opštoj gimnaziji po izboru učenika (matemarika ili prvi strani jezik) i obavezni predmet u specijalističkim matematičkim odjeljenjima (analiza sa algebrom) i specijalističkim filološkim odjeljenjima (prvi strani jezik), u skladu sa ispitnim katalogom", kaže se u obrazloženju.

Kako se obrazlaže, predloženim načinom unaprijediće se koncept polaganja maturskog ispita pa će se obezbijediti za usklađivanje zahtjevnosti maturskog i stručnog ispita u gimnaziji ili stručnoj školi.

„I na taj način ravnopravno obezbijedi učenicima gimnazije i stručne škole nastavak obrazovanja na odgovarajućem studijskom programu, što će doprinijeti kvalitetnom visokoškolskom obrazovanju“, kaže se u obrazloženju.

Zakonom se precizira neposredan rad stručnih saradnika sa učenicima i definiše da je to 30 časova u okviru četrdesetosatne radne nedjelje.

„Preostalih deset časova se raspoređuje u skladu sa statusom škole, umjesto dosadašnjeg rješenja da stručni saradnici imaju najmanje 20 časova neposrednog rada sa djecom“, kaže se u obrazloženju.

Kako se navodi, na taj način stručni saradnici će biti više motivisani da bolje organizuju neposredni rad sa djecom u na najbolji način iskoriste radno vrijeme, zbog čega se predlog Udruženja pedagoga prihvatio kao opravdan.