Ukidanje funkcionerskih nadoknada je javni interes, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) dodajući da bi to rijedak i važan primjer da se javni interes postavlja iznad partikularnih interesa političkih struktura.
Iz te nevladine organizacije (NVO) rekli su da su, u okviru aktuelne javne rasprave, Ministarstvu finansija podnijeli komentare, predloge i sugestije na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koje u fokusu imaju tzv. funkcionerske naknade.
Oni su naveli da se CGO godinama zalaže ukidanje značajnog dijela funkcionerskih naknada.
Iz CGO su kazali da su prije skoro tri godine, početkom februara 2022. godine, podnijeli svim poslaničkim klubovima, kao i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, inicijativu za izmjenu člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Oni su naveli da su podnijeli i inicijativu i za izmjenu i člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i shodne izmjene člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima radi usklađivanja.
Tu inicijativu, kako se dodaje, pratile su i brojne urgencije, ali kako su naveli, nažalost, i složno ćutanje poslaničkih klubova.
Iz CGO-a su rekli da su prije godinu pozvali novi skupštinski sastav da napravi diskontinuitet u odnosu na to pitanje.
“Ali do danas niko od poslanika i poslanica, iako su neki i parlamentarne većine to javno najavljivali, posebno iz Pokreta Evropa sad i Demokrata, nije učinio ništa da procesuira promjene ovih zakonskih tekstova”, kaže se u saopštenju CGO-a.
Oni su naveli da izmjene koje su sada uputili imaju cilj da smanje privilegije javnih funkcionera koje se finansiraju iz budžeta Crne Gore.
“Ali i da stvore pravičan i održiv sistem koji neće favorizovati partijske strukture na štetu građana i građanki”, dodaje se u saopštenju.
Navodi se da funkcionerske naknade omogućavaju bivšim funkcionerima da godinu nakon prestanka funkcije primaju iznos zarade koji su ostvarivali dok su obavljali funkciju.
“Osim što je to, u sve dinamičnijem političkom kontekstu, ozbiljan finansijski teret za državni budžet, taj vid privilegovanosti bivših funkcionera diskriminiše sve ostale kategorije zaposlenih, kako u sistemu javne uprave, tako i na opštem tržištu rada, kojima takvo pravo nije garantovano”, smatraju u CGO-u.
Iz te NVO su rekli da taj nivo privilegija nije zabilježen u državama Evropske unije (EU), sa čijim se standardima i najboljim praksama usklađuje Crna Gora.
“A radi se o državama koje su mnogo ekonomski stabilnije od Crne Gore”, ukazali su iz CGO-a.
Oni su naveli da treba imati u vidu da Zakon, kako je to sada definisano, dodjeljuje to pravo svim funkcionerima, bez obzira na dužinu mandata kao i na razlog prestanka funkcije, čije bi navođenje u ovom slučaju igralo važnu ulogu.
“Tako brojni funkcioneri koji su obavljali funkcije samo nekoliko mjeseci ili oni za koje je zabilježeno neetičko ili, čak, nezakonito djelovanje, ostvarili su pravo na jednogodišnju naknadu”, dodaje se u saopštenju.
CGO smatra da bi Ministarstvo finansija moralo zauzeti odgovoran odnos i inkorporirati predloge te NVO, a Vlada takav tekst poslati Skupštini na usvajanje.
Predložene izmjene uključuju skraćivanje perioda za isplatu naknada sa godine na tri mjeseca, ukidanje mogućnosti produženja te naknade ukoliko funkcioner stiče pravo na penziju u periodu u kojem je stekao pravo na naknadu.
Predložene izmjene, kako se dodaje, uključuju i ograničenje iznosa naknade na visinu prosječne neto zarade u Crnoj Gori, umjesto pune posljednje zarade koju je funkcioner primao.
Navodi se da predložene izmjene podrazumijevaju i ograničenje prava na naknadu ukoliko je funkcija trajala kraće od tri mjeseca, ili ako je funkcioner razriješen ili podnio ostavku, kao i ukoliko se ponašao neetički ili nezakonito.
CGO podsjeća da je javnost u Crnoj Gori već jasno izrazila nezadovoljstvo takvim praksama.
Oni su rekli da nalazi CG pulsa iz 2022. godine, zajedničke inicijative CGO-a i instituta DAMAR, ukazuju da čak 82 odsto građana i građanki smatra da bi funkcionerske naknade trebalo ukinuti.
CGO, kako se dodaje, cijeni da bi te izmjene doprinijele većoj ravnoteži i smanjenju fiskalnog opterećenja, što je, kako su kazali, ključno za održanje stabilnosti budžeta.
Oni smatraju da bi to bio znak da vlasti jednako tretiraju sve zaposlene, kao i da se usklađuje sa standardima i najboljim praksama EU.
“Najvažnije, ovo bi bio rijedak i važan primjer da se javni interes postavlja iznad partikularnih interesa političkih struktura”, zaključuje se u saopštenju.
Bonus video: