Mi, ljudi od krvi i mesa, radije živimo u rodnom kraju, ma kako da je sumoran i siv, nego u nekoj drugoj zemlji, koliko god da je divna. Nigdje nije lijepo kao u zavičaju”.
Dobro je ovaj citat iz knjige “Čarobnjak iz Oza” poznat nikšićkim optimistima - grupi kreativaca koja radi na unapređenju statusa mladih u gradu. Ali, isto tako dobro im je poznata činjenica da sve više mladih odlučuje da “sivilo rodnog kraja” zamijeni zemljom u kojoj se omladini nudi nešto više osim kafića i kladionica, koji nostalgiju za zavičajem “liječe” sigurnim radnim mjestom i svjetlijom budućnošću.
Zbog toga su riješili da uzmu stvar u svoje ruke, da reaguju prije nego što za grad bude kasno, i posljednjeg julskog dana prošle godine otvorili su svoj “OZ”” - Omladinsku zonu koja mladima nudi mjesto da uče i da se druže, da čitaju knjige ili stripove, organizuju izložbe i poetske večeri, gledaju filmove, razmijene kreativne ideje, krenu sa prvim projektima. Nadaju se da je njihov “OZ”, u Ulici Vuka Karadžića, odskočna daska za Omladinski kulturni centar koji je, kako kažu, prijeko potreban mladima, gdje bi razvijali korisne vještine iz umjetnosti, zanata, informatike i medija, razvijali aktivizam i volonterizam i bili korisni članovi zajednice, a ne samo pasivni posmatrači.
“Budimo se kao zajednica, a mladi su drugačiji od onoga kako ih percipiramo mi malo stariji. Mladi nisu neaktivni, nezainteresovani i itekako mogu da doprinesu svojoj zajednici. Oni sebe vide u kulturi, umjetnosti, u digitalnim vještinama, ali vide sebe i kao volontere, kao ljude koji pomažu slabijima i ugroženijima od sebe, koji doprinose na različite načine, popravljaju stvari u prostorima, zajednicama, koji doniraju, koji kreiraju i sadržaje, i ambijent, i različite radove i forme”, kaže Ana Milović Jasikovac, jedna od onih koja je optimistima udarila snažan pečat.
Udruženje je formirano početkom 2023. godine jer je, kako kaže, grupa od sedam-osam kreativaca, iza koje je aktivan mladalački staž, riješila da pesimističan narativ promijeni u optimističan, da mladima pokažu šta sve Nikšić može da im pruži, ali i da im daju šansu da kreiraju i sadržaje i grad po svojoj i mjeri čovjeka.
“Željeli smo da im damo i optimizam i entuzijazam, ali i da shvate da oni nijesu individue koje odvojeno djeluju, već članovi zajednice koji mogu da mijenjaju stvari. Zato smo i oformili Omladinsku zonu kao neki pilot projekat koji će da pokaže da je Omladinski kulturni centar jako potreban mladima. Omladinska zona je otvorena za sve omladinske aktere da realizuju aktivnosti koje su u skladu sa vrijednostima optimista. Besplatan im je prostor, a mogu da koriste i našu drugu infrastrukturu. Pokazali smo da je to itekako potrebno, jer je od aprila prošle godine preko 130 mladih prošlo kroz naše edukacije, programe i sadržaje. Nismo se samo bazirali na neformalnom obrazovanju, koje je itekako potrebno, jer nadopunjuje manjkavosti formalnog obrazovnog sistema koje su sve veće i u većoj diskrepanci sa tržištem rada, ne samo nacionalnog, nego i regionalnog i evropskog, već organizujemo i događaje poput izložbi, poetskih večeri, dajemo prostora mladima da se izraze i tu smo da čujemo njihove ideje i da ih podržimo. Kroz naše projekte i te kako težimo da podržimo segment doprinosa i akcija u zajednici, kako bi mladi imali priliku da poprave neke stvari u zajednici i momentalno vidjeli efekte svog truda, rada i angažmana i kako bi podigli njihovo samopouzdanje, samosvijest i percepciju toga da mogu da pomognu zajednici”, ističe Milović Jasikovac.
Mladost zaslužuje da bude u centru - grada, pažnje, zbivanja
Objašnjava da više od deset godina postoji inicijativa mnogih organizacija da se pokrene Omladinski kulturni centar od strane Opštine i države i da bude od javnog dobra za sve omladinske aktere. A mladi su, na sesijama koje su optimisti organizovali, “skrojili” centar po svojoj mjeri.
“To je multimedijalni, interdisciplinarni i pristupačni prostor, bogat opremom za zanatstvo, nauku, kulturu. Centar gdje mogu da realizuju segmente koji njih interesuju, a koji nisu zastupljeni formalnim obrazovanjem i koji njihove vještine podiže na nivo da su konkurentni na bilo kom tržištu. Gdje mogu sami da kreiraju, da se izraze i gdje imaju prostor da bude podržano to što žele. To je zona gdje je dijalog otvoren, gde je tolerancija na maksimalnom nivou, gdje jedne druge slušamo, prihvatamo i podržavamo”.

Ono što u cijelom tom procesu “škripi” je to što glas mladih nikako da dopre do donosioca odluka i što izostaje dijalog.
“E tu itekako izostaje sluh nadležnih, odnosno Ministarstva mladih i sporta i lokalnih donosioca odluka, jer postoje mehanizmi da se to uradi. Postoje i prostori, ali odgovora nema. Jedan od segmenata kojima se optimisti bave jesu javni prostori za mlade i to u centru grada, jer kad su u centru grada, onda im šaljemo poruku da su u centru pažnje. Postoji izvjestan sluh u smislu da se mladi pozivaju na razne događaje, programe, ali ono što nedostaje je saradnja koju pokušavamo da nadomjestimo kroz naše djelovanje. Direktno razgovaramo sa mladima kada su u pitanju njihove potrebe, htjenja i načini na koji oni žele da sarađuju ne samo sa nama, nego i sa donosiocima odluka. To je segment koji nedostaje, ali polako počinjemo svi, i kao zajednica, i kao društvo, i kao država, da uviđamo značaj ostanka mladih, i tek ćemo da vidimo posljedice odlaska mladih iz, ne samo, Crne Gore, nego i iz regiona”, ističe Milović Jasikovac.
Druga "udarna pesnica"
Sa opštinskim Sekretarijatom za mlade, sport, kulturu i socijalno staranje potpisali su memorandum o saradnji i nadaju se da će do kraja godine, zajedničkim snagama, uspostaviti Savjet za mlade, kao i inovativne mehanizme i kanale komunikacije i možda još jednu platformu omladinskih aktera koja će olakšati mladima da komuniciraju sa donosiocima odluka.
Ovo je tek, kaže Boško Milović, druga “udarna pesnica” optimista, početak njihovog djelovanja. Svjestan je da (ni)je mlade lako probuditi, ali bitno je formirati kritičnu masu koja će probuditi ostale. Čini mu se da oni, polako ali sigurno, stvaraju tu kritičnu masu.
“Mi moramo tu jednu šansu koju imamo kod mladih da iskoristimo. Da im ponudimo zanimljiv sadržaj i da mogu nešto da nauče. Mladi ljudi tačno znaju šta im treba i na koji način žele da se nadograde. I ukoliko vide da im mi to nudimo, oni će da dođu. Zbog svega toga potreban je taj Omladinski kulturni centar koji će mladima dati mogućnost da kvalitetno provedu slobodno vrijeme, da nešto nauče, ali i da se zabave. Nadamo se da će Opština da prepozna ne naš interes, nego interes mladih ljudi. Vidimo da ih je sve manje u ovom gradu, da je sve više možda i nekakvog destruktivnog i navijačkog ponašanja. A mi želimo da mladi imaju mjesto gdje mogu da prezentuju razne sadržaje sa mladima i za mlade”.
Kad “Omladina” zapali plamen
“Optimisti” kroz programe razvijaju tri glavna segmenta - volonterizam, aktivizam i učešće, a veliku pažnju poklanjaju i zaštiti životne sredine i kulturi.
“Osluškujemo potrebe mladih i njihova interesovanja i tako kreiramo programe. Što se kulture tiče, pokrenuli smo online portal i časopis ‘Omladina’, a imaćemo i grafit fest”, kaže Milović Jasikovac.
Zaštitni znak njihovog portala i časopisa je plamen, a Milović je zadovoljan kako je taj plamen krenuo da se rasplamsava. Bio je član Kulturnog centra “Punkt” koji je formiran 2015. godine kada su mladi riješili da Nikšić “zaraze” kulturom i da “punktiraju” sva moguća i nemoguća mjesta.
“Vatra ‘Punkta’ je jako gorjela. Ovo je pokušaj da se ta vatra ponovo upali. Ovoga puta mnogo sistematičnije, organizovanije, mnogo pametnije i s mnogo više finansijske podrške, prije svega od Evropske komisije i ostalih donatora, uglavnom iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država”, kaže Milović.

Objavili su dva broja časopisa, uskoro izlazi i treći, a Milović se nada da će uspjeti da umjesto četiri broja godišnje, dođu do šest brojeva.
“Na većini portala prvo vidimo negativne vijesti, zatim masovnost vijesti, senzacionalizam, brze vijesti. Odlučili smo da stanemo malo, da se vratimo na neki prethodni format koji je možda dobar zbog nekih kognitivnih procesa. Vratile su se ploče, vraća se i taj neki slow food, pa hajde da vidimo da li možemo da pomognemo mladim ljudima da počnu da čitaju časopis, da pročitaju priče koje nose univerzalne vrijednosti. Često vidimo kod mladih ljudi da nisu baš oduševljeni svojim gradom i to je negdje razumljivo zbog vremena u kojem živimo, ali dajte da ispričamo priče o Nikšićanima iza kojih stoje velika dostignuća, da malo vratimo ‘kičmu’ gradu, da mu vratimo samopouzdanje, da vidimo ko su to i kakvi ljudi bili među nama, šta su značili i koliko mogu da posredno doprinesu razvoju jednog mladog čovjeka”.
Časopis je djelo redakcije iza koje stoji osam-devet autora koji imaju od 16 do više od 40 godina, dok online portal uređuje druga redakcija. Jedni drugima “ne smetaju”, zanimljive teme se nižu, a ne kriju zadovoljstvo urađenim.
“Mjerilo našeg zadovoljstva su komentari ljudi koje cijenimo. Smatramo da smo uspjeli na više od 60 strana da ostvarimo nešto što ima u sebi i fotografiju i strip i priče iz davnih vremena, i priče o ženama, o antifašizmu... Nije lako napraviti ovakav miks, a da bude sa ukusom i to je ono što smo, odabirom pravih ljudi, uspjeli, tako da vrlo smo zadovoljni. Još ćemo izdati dva broja i onda se boriti za naredne fondove i ukoliko budemo mogli da povećamo svoje kapacitete da to bude šest brojeva godišnje, jer nekako bi to bila prava mjera”, kaže Milović.
Bonus video:
