Voda i znanje ne smiju biti luksuz

Usvajanje dokumenta očekuje se narednog mjeseca, rečeno je “Vijestima” u Ministarstvu prosvjete

UNICEF posebno podržava osavremenjivanje školskog programa, multisektorski pristup rješavanju problema nasilja, stručno usavršavanje nastavnika, obezbjeđivanje alata za inkluziju djece sa smetnjama u razvoju i iz manjinskih grupa, kazao je šef Predstavništva tog UN Fonda u Crnoj Gori Mikele Servadei

30603 pregleda 25 reakcija 0 komentar(a)
Partneri na reformama: Servadei tokom posjete jednoj od osnovnih škola, Foto: UNICEF/Duško Miljanić
Partneri na reformama: Servadei tokom posjete jednoj od osnovnih škola, Foto: UNICEF/Duško Miljanić

Strategija reforme obrazovanja za period od 2025. do 2035. godine mogla bi da bude usvojena već narednog mjeseca, rečeno je “Vijestima” iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Usvajanjem tog dokumenta počelo bi rješavanje izazova sa kojima se godinama suočava crnogorski sistem obrazovanja, ocijenjeno je iz UNICEF-a.

“Oko 70 odsto učenika osnovnih škola pohađa 13 odsto škola ustanova, što dovodi do prebukiranosti određenih škola, dok se veliki broj školskih objekata nedovoljno koristi. Djeca iz siromašnijih sredina suočavaju se s dodatnim poteškoćama. Malo djece sa smetnjama u razvoju ili romske i egipćanske djece pohađa predškolsko obrazovanje, pa zbog toga ostaju bez kritične podrške u ranim godinama. Veoma mali broj ove djece upisuje srednje škole, što im ograničava šanse da kasnije dobiju dobar posao i prekinu višegeneracijski ciklus siromaštva”, kazao je za “Vijesti” šef Predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Mikele Servadei.

Budući plan reforme i razvoja oblasti obrazovanja resorno Ministarstvo razvijalo je upravo uz podršku UNICEF-a i Delegacije Evropske unije.

Sevrdei podsjeća i na to da je taj UN fond bio partner Ministarstvu i na izradi sveobuhvatne Analize, koja je predstavljena 2022. godine, a mapirala je ključne slabosti obrazovnog sistema.

“Od PISA istraživanja iz 2006. godine do danas, crnogrski učenici zaostaju za svojim vršnjacima iz OECD-a u matematici, nauci i čitanju. Situacija se vremenom pogoršavala, pa prema rezultatima PISA istraživanja iz 2022, crnogorski petnaestogodišnjaci zaostaju skoro tri godine u odnosu na globalni PISA prosjek”, upozorio je on.

2.500 nastavnika, više od 300 djece iz 20 škola i više od 5.500 roditelja dali su svoje preporuke o tome kako unaprijediti crnogorsko obrazovanje

Na Međunarodni dan obrazovanja, Servadei ističe da je cilj novog strateškog dokumenta “kreiranje jasnog plana za unapređenje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima u Crnoj Gori, osiguravajući da sva djeca ostvare svoj puni potencijal”.

“Osim očiglednih infrastrukturnih potreba na koje Ministarstvo odgovara, UNICEF posebno podržava osavremenjivanje školskog programa, kako bi se obuhvatile vještine neophodne za život u 21. vijeku, multisektorski pristup rješavanju problema nasilja, stručno usavršavanje nastavnika, unapređenje digitalizacije i obezbjeđivanje alata za inkluziju djece sa smetnjama u razvoju i djece iz manjinskih grupa”, poručuje Servadei.

Šta piše u Nacrtu strategije

Javna rasprava o Nacrtu strategije završena je 2. januara. U tom dokumentu je, pored ostalog, naglašeno da je trenutni veliki problem kvalitet postojeće školske infrastrukture, a nedostatak odgovarajuće opreme i materijala za nastavu i učenje utiče na kvalitet obrazovanja.

Posebno je problematizovano pitanje higijene u školama - voda je, stoji u dokumentu, uglavnom dostupna na mjestima za pranje ruku, ali su sapun i sušači za ruke rijetki. Toplu vodu nema ni petina škola.

“Jedan od ključnih problema je neusklađenost između ciljeva crnogorskog kurikuluma, osmišljenog da podstiče kritičko mišljenje, kreativnost i rješavanje problema i stvarnih praksi ocjenjivanja u učionicama. Uprkos ambicijama iz kurikuluma, ocjenjivanje često naglašava reprodukciju sadržaja, ograničavajući ulogu koju ima u podsticanju kognitivnih vještina višeg reda. Interno ocjenjivanje se uveliko fokusira na pamćenje, umjesto na razvoj kompetencija”, navodi se.

U dokumentu se upozorava na to da je Crna Gora uložila određene napore da udžbenike i nastavne materijale uskladi s nedavnim reformama kurikuluma, ali da određeni izazovi ostaju - naročito kad je riječ o osiguravanju da udžbenici dosljedno promovišu kritičko mišljenje i premoste jaz između teorijskog znanja i praktične primjene.

Dokument prepoznaje i da kvalitet obrazovnog sistema Crne Gore direktno zavisi od kadrovske strukture i kompetencija zaposlenih na svim nivoima obrazovanja. Ističe se da Analiza sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020, ali i rezultati učenika na nacionalnim testiranjima i postignuća đaka u međunarodnim studijama, ukazuju na neophodnost unapređenja inicijalnog obrazovanja nastavnika, njihovog profesionalnog razvoja i angažovanja kvalifikovanog i motivisanog stručnog kadra.

U Nacrtu strategije ponavljeno je da postoji deficit nastavnika za oblast prirodnih nauka, što predstavlja izražen problem već duži period.

Sugestije više od 5.500 roditelja, 2.500 nastavnika, 300 đaka

Iz Ministarstva, kojim rukovodi Anđela Jakšić Stojanović, kažu da je tokom javne rasprave na njihovu adresu stiglo “ukupno osam komentara od strane relevantnih aktera”.

Ministarstvo je, međutim, sprovelo i onlajn upitnike za djecu, roditelje i nastavnike, ali i sa Udruženjem Roditelji organizovalo javne debate u sedam opština.

“Kako bismo djeci, nastavnicima i roditeljima pružili priliku da iskažu svoje mišljenje o izazovima sa kojima se suočavaju i načinima za njihovo rješavanje, tokom izrade Strategije sprovedene su konsultacije putem onlajn upitnika koji je popunilo oko 2.500 nastavnika, više od 300 djece iz 20 škola i više od 5.500 roditelja”, naglašavaju.

Mišljenja i preporuke koje smo dobili od nastavnika, djece i roditelja, ističu, prepoznati su kroz mjere definisane u Strategiji i u tom smislu su definisana četiri ključna cilja.

“Prvi se odnosi na unapređenje kvaliteta, pravičnosti i inkluzivnosti obrazovnog sistema. Drugi je fokusiran na podršku nastavnicima kroz inicijalno obrazovanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Treći cilj se odnosi na poboljšanje upravljanja obrazovanjem na svim nivoima i obezbjeđivanje finansijskog okvira za implementaciju Strategije. Četvrti cilj se odnosi na unapređenje i širenje školske infrastrukture, uključujući opremljenost kvalitetnim i inkluzivnim didaktičkim materijalima”, poručuju iz Ministarstva..

Pojašnjavaju da je, s obzirom na kompleksnost i važnost ovog dokumenta, Radna grupa i dalje aktivno angažovana na njegovoj finalizaciji..

“Radna grupa pažljivo razmatra sve pristigle predloge i sugestije kako bi se osiguralo da Strategija odgovori na izazove sa kojima se suočava obrazovni sistem. Predlozi i komentari su od izuzetne važnosti jer pružaju dragocjen uvid u potrebe i očekivanja različitih društvenih grupa čineći Strategiju sveobuhvatnom, što je ujedno i cilj svih aktera uključenih u izradu Strategije”, zaključili su.

U Radnu grupu, preciziraju, bili su uključeni svi ključni akteri u obrazovnom sistemu, uključujući djecu, nastavnike i roditelje, predstavnici MPNI, UNICEF-a, Zavoda za školstvo, Centra za stručno obrazovanje, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva,…

Bonus video: