Poslodavci u Crnoj Gori rijetko žele da zaposle i zaštite članove LGBTIQ zajednice jer su klijenti kojima pružaju usluge često homofobični i transfobični, pa veliki broj mladih iz ove kategorije nezaposlenih moraju da kriju dio identiteta, što može biti jako stresno i demotivišuće.
To je za “Vijesti” ocijenio Marko (identitet poznat redakciji) iz Podgorice koji uprkos želji da pronađe posao često mora da poziva prijatelje i poznanike koji će potvrditi da je dobar radnik čiji identitet, kako kaže, nije samo to što je kvir.
“Ukoliko biramo da naš život živimo otvoreno u skladu sa onim kako se osjećamo, a uz to smo javno autovani ili nas izgled ne ispunjava društvene norme, to često zna uticati na pronalazak posla ili održavanje radnog mjesta. Poslodavci rijetko žele da nas zaštite i pomognu kada su ljudi kojima pruzamo usluge homofobični ili transfobični”, kaže dvadesetdvogodišnjak koji je u potrazi sa poslom.
On tvrdi da kvir osobe imaju problem pronalaska posla i da on lično mora više da se dokazuje od ostalih mladih da je kompetentan.
“Institucije mi lično do sada nisu pružile podršku. Uglavnom se sva podrška svodi na pojedince koji su podržavajući i koji žele da nam pomognu. Institucije nerijetko zakažu i ne pružaju dovoljno pažnje inkluzivnosti i davanju prilika LGBT mladima da se zaposle, dokažu da umiju da rade određeni posao. Većina nas mora kriti dio identiteta i prilagođavati se, što može biti stresno i demotivišuće.
Nepoželjan aktivizam i drugačija seksualna orijentacija
Sagovornik “Vijesti” tvrdi da je kvir osobama iz NEET kategorije (koji nijesu zaposleni, niti su u procesu obrazovanja ili obuke) posebno teško da nađu i zadrže posao, ukoliko u taj poduhvat ulaze kao i ostali vršnjaci - bez političke ili rodbinske veze koja će ih “preporučiti” za rad u nekoj državnoj instituciji.
“Na nedavnom intervjuu za posao dobijao sam pitanja koja su bila u vezi sa mojim fizičkim izgledom, zašto imam dužu kosu, zbog čega nosim minđuše, a nakon toga sam upitan koliko se mogu prilagoditi fizičkom izgledu željenog radnika. Odgovorio sam da fizički izgled ne želim da mijenjam i nisam dobio posao”.
On kaže da je na prethodnom poslu dobio otkaz zbog aktivizma.
“Iako posao nije trpio, ljudi su primijetili da se na društvenim mrežama zalažem za jednaka prava svoje zajednice. Nakon nekoliko dana, poslodavac je sa mnom razgovarao, objasnivši mi da više nije zadovoljan mojim radom. U međuvremenu sam razgovarao sa njegovim prijateljem koji me je preporučio za taj posao i rekao mi je da sam otkaz dobio jer su klijenti previše ukazivali na njegovu seksualnu orijentaciju, izgled i rodno izražavanje, što je navodno uticalo na ugled firme”.
Oko 27.000 mladih ne radi i ne obučava se
Više od 27 hiljada mladih bilo je na kraju 2023. godine u Crnoj Gori iz NEET kategorije.
Situaciona analiza “NEET mladi u Crnoj Gori”, čiji je izdavač Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE), pokazuje da procentualna stopa NEET osoba u ukupnoj populaciji mladih korelira sa opštim trendovima u crnogorskoj ekonomiji.
Prema podacima iz analize, u periodu od 2015. do 2018. godine stopa NEET je blago opala sa 23,4 na 21 odsto mladih.
“Nakon toga, ovaj pokazatelj raste na maksimalnih 26,6 odsto ukupne populacije mladih u 2020. godini, što odgovara padu crnogorske ekonomije uzrokovanom COVID-19 pandemijom. Narednu godinu, 2021, obilježila je stagnacija - stopa NEET je iznosila 26,5 odsto. Osjetan pad stope NEET zabilježen je tek u 2022. godini koja predstavlja godinu oporavka domaće ekonomije - prema podacima za datu godinu, NEET populaciji je pripadalo nešto manje od četvrtine ukupne populacije mladih, odnosno 23,2 odsto njih, što čini oko 32.200 mladih starosti od 15 do 29 godina”, navodi se u analizi.
Poređenja radi, podaci EUROSTAT za 2022. godinu pokazuju da prosječna NEET stopa u EU iznosi 11,7 odsto, dok najgore postignuće bilježe Rumunija (19,8) i Italija (19 odsto). Istovremeno, kada je riječ o zemljama sa kojima se Crna Gora graniči, EUROSTAT posjeduje podatke iz 2022. godine samo za Hrvatsku i Srbiju, a u ove dvije države stopa NEET mladih je niža od crnogorske - Hrvatska u 2022. godini bilježi stopu od 13,3 odsto, a Srbija od 15,1.
Prema preporukama Foruma MNE, država bi u narednom periodu morala da osigura da NEET mladi budu prepoznati kao posebna kategorija u strateškim dokumentima i zakonodavnom okviru. Potrebno je i poboljšanje kvaliteta i dostupnosti programa karijernog savjetovanja, kako bi se mladima pružila adekvatna podrška u donošenju ključnih odluka o karijeri.
Pomoć NVO ne izostaje, ali nije dovoljna
Nevladin sektor ima programe podrške NEET mladima, ali su jako skupi i ograničeni na mali broj osoba koje budu izabrane, što nije trajno rješenje.
Anja Redžić iz nevladine organizacije Forum MNE tvrdi da je višegodišnji rad i posvećenost pokazao da programi za podršku NEET mladima donose opipljive rezultate - devet kurseva koji su obuhvatili više od 150 mladih, od kojih je 38 odsto pronašlo zaposlenje tokom ili nakon obuke, i 22 razvijene biznis ideje.
“Međutim, uprkos ohrabrujućim rezultatima, ovakvi napori civilnog sektora nailaze na ograničenu podršku, kratkoročni su i zavise od donatora. Dok institucije prave planove, koji vrlo često ne odmiču dalje, generacije i generacije mladih upada u NEET kategoriju mimo svoje volje - mlade koji nisu zaposleni, nisu u procesu edukacije ili obuci. Institucije i dalje ne prepoznaju NEET mlade kao prioritetnu kategoriju u strateškim dokumentima”, smatra Redžić.
Ona je ocijenila da se se stiče utisak da se institucije, nažalost, oslanjaju na inicijative civilnog sektora i često ne prepoznaju potrebu za uspostavljanjem sistemske i dugoročne podrške.
“Forum MNE je još 2020. godine pilotirao prvi ‘onestopshop’ program za zapošljivost, uvodeći u crnogorski kontekst pojam NEET. U pitanju je model koji koji nudi različite vrste usluga za mlade na jednom mjestu, pružajući im mogućnost za sticanje i razvoj neophodnih znanja i vještina u cilju povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada. Ovaj program zapošljivosti podrazumijeva paralelno sprovođenje više kurseva, uključujući: kurs mekih vještina, kurs digitalnih vještina, karijerno savjetovanje, kurs preduzetništva i umrežavanje sa poslodavcima kroz organizaciju Sajma poslova. Međutim, i dalje nedostaje institucionalna podrška koja bi ovakve programe učinila održivijim i dostupnijim za sve mlade širom Crne Gore. Forum MNE poziva relevantne institucije na preuzimanje odgovornosti i hitno usvajanje multisektorskog pristupa koji bi osigurao da NEET mladi dobiju podršku koja im je potrebna i koja bi dugoročno osnažila ovu marginalizovanu grupu, umjesto da isključivo budu prepušteni inicijativama civilnog sektora”, zaključuje ona.
I programski direktor u NVO Juventas Jovan Bojović smatra da su napori civilnog sektora u radu sa NEET mladima značajni, ali suočeni sa nizom izazova.
“Sagledavajući aktivnosti koje sprovode organizacije civilnog društva, mogu slobodno reći da proizvode dobre rezultate. Samo sa aspekta projekta In employement, education, training – InEET, koji Juventas sprovodi kroz IPA II prekogranični program Crna Gora – Kosovo, 40 mladih ljudi u Crnoj Gori je za period od šest mjeseci prošlo kroz program plaćene prakse, od tog broja 30 odsto njih je nastavilo angažman odnosno dobilo zaposlenje. Realizovali smo i 20 obuka za jačanje njihovih kapaciteta na tržištu rada ali i 18 obuka prekvalifikacije obrazovanja za populaciju na izdržavanju kazni zatvora. Ovo su brojke koje daju zaista dugoročne rezultate”, tvrdi Bojović.
On ističe da saradnja između civilnog i državnog sektora na smanjenju stope NEET mladih postoji, ali je često ograničena i može biti unaprijeđena.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Inkluzivan napredak ka EU integracijama - Osnaživanje civilnog društva za učinkovit doprinos inkluzivnom razvoju lokalnih zajednica”, koji finansira Evropska unija i Ministarstvo javne uprave Crne Gore, a sprovodi Forum MNE i Centar za omladinsku edukaciju. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Foruma MNE i ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.
Bonus video:
