Politička postavljenja, planovi i programi, udžbenici, ali i sistem u kojem đaci, a ne nastavnici, upravljaju kriterijumima moraju se što hitnije poslati u prošlost.
Kadar koji je do pozicija stigao uz pomoć politike, preobimno gradivo koje ne nudi mogućnost kritičkog promišljanja ni primjene kroz život, udžbenici koji duže od deceniju više zbunjuju nego nauče đake, samo su dio problema u crnogorskom obrazovanju, ocjena je čitalaca “Vijesti”.
Redakcija je krajem januara objavila upitnik, nudeći čitaocima da, u susret usvajanju desetogodišnje Strategije reforme obrazovanja, prosvjetnim vlastima skrenu pažnju na goruće probleme, ali i sugerišu rješenja.
Upitnik je popunila 661 osoba, najviše iz Podgorice - 339. Najviše njih pripada starosnoj grupi od 35 do 54 godine (483).
Više od polovine čitalaca (361) očekuje da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ima “stvarnu želju da uvidi probleme i poboljša obrazovni sistem”, ali da ima jasnu viziju i plan reforme obrazovanja (310).
Preopširno gradivo i u praksi neupotrebljivo znanje kao problem vidi 314 čitalaca, dok nove nastavne planove i programe za đake priželjkuje njih 297. Više od trećine (257) ocjenjuje da su aktuelni udžbenici odavno prevaziđeni, zbog čega je neophodno hitno raditi na novima.
Depolitizaciju oblasti obrazovanja očekuje 249 čitalaca, a 238 smatra da se dio nastavnika ne trudi dovoljno na časovima i nadaju se da će se zaposleni u prosvjeti više angažovati u radu sa djecom.
Nedostatak osnovnih uslova u vrtićima i školama za boravak djece kao problem naglasilo je 207 čitalaca.
“Treba se baviti procesom, ne rezultatima. Doveli smo do toga da djeca upravljaju kriterijumima, a koji su nepostojeći. Znanje nije bitno, izopačene su vrijednosti učenika i nastavnika. Ministarstvo hoće rezultate na papiru, nije bitan realan rezultat. Djeca vide i shvataju da je lakše biti uhljeb, i takvi postaju”, jedna je od sugestija.
“Potrebno je da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija postavi ciljeve. Ciljevi moraju biti specifični, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski ograničeni. Primjera radi, cilj Ministarstva mora biti - dostići do 2027. godine 20. mjesto na PISA testiranju”, naglašeno je u predlozima čitalaca.
Nastavnici uniženi, ali i neposvećeni đacima
Dio čitalaca kaže i da je “urušavanje obrazovnog sistema počelo unižavanjem ugleda, znanje i autoritet nastavnika”.
“Decenije negativne kampanje su rezultirale da niko ne želi da bude predavač. Tek 10 odsto krivice je na samim nastavnicima jer, kao u svakoj profesiji, ne rade dobro… Neophodan je bolji položaj nastavnika u društvu, depolitizacija prosvjete, stvarna želju da se dese promjene, u šta treba uključiti predavače… Na rukovedeća mjesta treba postaviti ljude od volje i od znanja, a ne da postavljenja budu politički motivisana…”.
Dio čitalaca, međutim, kritikuje rad nastavnog kadra.
“Nastavnici treba da se više posvete djeci koja su zainteresovana za učenje. Uglavnom se časovi svode na popravljanje ocjena ili smirivanje djece koja ometaju časove”, navodi čitalac.
On smatra i da “treba dati više slobode nastavnicima za sankcionisanje djece koja svojim ponašanjem ometaju nastavu”.
“Resor obrazovanja mora da obezbijedi stručan i motivisan kadar za rad u školi koji će takođe svoje puno radno vrijeme provesti u ustanovi i konstantno raditi na svom unapređenju... Nastavni kadar treba dovesti u red. Ko ne poznaje materiju i ne umije ili neće da predaje gradivo učenicima da se udalji iz obrazovnog sistema… Ako se neko odlučio da bude prosvjetni radnik, onda to treba i da bude, a ne odradi ono što je po planu, a to da li je dijete shvatilo - manje je važno. Škole moraju biti bez politike, nastavni kadar se mora birati po stručnosti, a traba da prolazi i psihološke testove”, ocijenio je dio čitalaca.
Kad budući programer uči o životu zglavkara
Prosvjetnim vlastima čitaoci sugerišu da “analiziraju najbolje prakse, primijene oprobane modele, vuku hrabre i radikalne poteze, a ne populističke, u najboljem interesu društva u cjelini, podstiču poboljšanje kvaliteta rada sa djecom, nagrade entuzijazam…”.
“Neophodno je povezivati informacije iz udžbenika sa konkretnim primjerima u praksi i da znanje bude primenjivo. Potrebno je uvođenje obaveznog predmeta Građansko obrazovanje, na svim nivoima. Predmete treba reorganizovati predmete, a time i opterećenje gradivom, u skladu sa interesovanjima i prirodnom nadarenošću učenika, da se unaprijede metode evaluacije sa ciljem da podstiču kritičko razmišljanje i da su fokusirane na ishode učenja… Kroz programe, prvenstveno starijih razreda osnovne škole, treba usmjeriti dijete na njegova interesovanja i ne opterećivati nekog koga interesuje programiranje o načinu bitisanja zglavkara i ameba…”, predlozi su čitalaca “Vijesti”.
Naglašavaju da se stečeno znanje mora koristiti u praksi, ali i da je značajno da đaci češće imaju nenajavljene provjere znanja “kako stariji učenici ne bi bili spremni za prepisivanje”.
“Moramo prihvati da je aktuelni sistem obrazovanja prevaziđen i nerelevantan za današnje vrijeme, da se integrišu potrebe djece i da se napravi ozbiljna i sveobuhvatna reforma koja će motivisati djecu na razmišljanje, a ne na puko memorisanje gradiva… Neophodno je zabraniti miješanja roditelja u obrazovni sistem, jače vaspitne mjere za ponašanje učenika, smanjenje obima gradiva iz svih predmeta”, poručuju čitaoci.
Gošović: Razmatramo sve sugestije
Javna rasprava o Nacrtu strategije završena je 2. januara, a očekuje se da će biti usvojena najkasnije do kraja aprila (prvi kvartal). U tom dokumentu je naglašeno da je trenutni veliki problem kvalitet postojeće školske infrastrukture, ali i da nedostatak odgovarajuće opreme i materijala za nastavu i učenje utiče na kvalitet obrazovanja.
“Jedan od ključnih problema je neusklađenost između ciljeva crnogorskog kurikuluma, osmišljenog da podstiče kritičko mišljenje, kreativnost i rješavanje problema i stvarnih praksi ocjenjivanja u učionicama. Uprkos ambicijama iz kurikuluma, ocjenjivanje često naglašava reprodukciju sadržaja, ograničavajući ulogu koju ima u podsticanju kognitivnih vještina višeg reda. Interno ocjenjivanje se uveliko fokusira na pamćenje, umjesto na razvoj kompetencija”, navodi se.
U dokumentu se upozorava na to da je Crna Gora uložila određene napore da udžbenike i nastavne materijale uskladi s nedavnim reformama kurikuluma, ali da određeni izazovi ostaju - naročito kad je riječ o osiguravanju da udžbenici dosljedno promovišu kritičko mišljenje i premoste jaz između teorijskog znanja i praktične primjene.
Dokument prepoznaje i da kvalitet obrazovnog sistema Crne Gore direktno zavisi od kadrovske strukture i kompetencija zaposlenih na svim nivoima obrazovanja. Ističe se da Analiza sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020, ali i rezultati učenika na nacionalnim testiranjima i postignuća đaka u međunarodnim studijama, ukazuju na neophodnost unapređenja inicijalnog obrazovanja nastavnika, njihovog profesionalnog razvoja i angažovanja kvalifikovanog i motivisanog stručnog kadra.
Iz resora prosvjete naglašavaju da se pristigle sugestije razmatraju.
Generalna direktorica Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje Marija Gošović ističe da je tokom javne rasprave na adresu Ministarstva stiglo osam komentara od strane relevantnih aktera.
Naglašava da je Ministarstvo sprovelo i onlajn upitnike za djecu, roditelje i nastavnike, ali i sa Udruženjem Roditelji organizovalo javne debate u sedam opština.
“Kako bismo djeci, nastavnicima i roditeljima pružili priliku da iskažu svoje mišljenje o izazovima sa kojima se suočavaju i načinima za njihovo rješavanje, tokom izrade Strategije sprovedene su konsultacije putem onlajn upitnika koji je popunilo oko 2.500 nastavnika, više od 300 djece iz 20 škola i više od 5.500 roditelja”, naglašavaju.
Mišljenja i preporuke koje smo dobili od nastavnika, djece i roditelja, ističe Gošović, prepoznati su kroz mjere definisane u Strategiji i u tom smislu su definisana četiri ključna cilja.
“Prvi se odnosi na unapređenje kvaliteta, pravičnosti i inkluzivnosti obrazovnog sistema. Drugi je fokusiran na podršku nastavnicima kroz inicijalno obrazovanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Treći cilj se odnosi na poboljšanje upravljanja obrazovanjem na svim nivoima i obezbjeđivanje finansijskog okvira za implementaciju Strategije. Četvrti cilj se odnosi na unapređenje i širenje školske infrastrukture, uključujući opremljenost kvalitetnim i inkluzivnim didaktičkim materijalima”, zaključuje Gošović.
Bonus video:
