Od 20 do 25 djece u Crnoj Gori oboli od malignih bolesti na godišnjem nivou, a njihovo liječenje treba da bude prioritet na nacionalnom i globalnom nivou.
To je, tokom panel diskusije organizovane u Skupštini Glavnog grada povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, rekla generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicine Ivana Živković.
Podsjetila je da se Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava širom svijeta.
„...Liječenje malignih bolesti kod djece da bude prioritet kako na nacionalnom, tako i globalnom nivou. Jako je važno da u čitavom svijetu svako dijete ima terapijske procedure dostupne kako bi stepen izlječenja od ovih bolesti bio visok“, rekla je ona.
Živković je kazala da terapije ostavljaju dugotrajne posljedice na dječiji organizam.
„... U smislu niskog rasta, zakašnjelog fertiliteta i puberteta... Pacijentima koji su završili liječenje poslije jednog ovakvog oboljenja, zdravstveni sistem je dužan da obezbijedi redovne kontrole i psihološku pomoć“, kazala je Živković, dodajući da „moramo razmišljati i o prevenciji“.
Apostrofirala je važnost zdrave hrane, i dodala da djeca treba da izbjegavaju slane proizvode, grickalice, prerađene sokove...
„Kod djece u mladom uzrastu savjetujemo redovnu fizičku aktivnost... U zdravstvenom sistemu imamo mnoge vakcine koje nam pomažu da sačuvamo djecu od virusa koji su izazivači malignih oboljenja“, kazala je Živković.
Panel diskusiju o malignim bolestima kod djece inicirala je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
Ona je rekla da je veoma teško govoriti o ovoj temi.
„Svako dijete zaslužuje bezbrižno djetinjstvo. Želim da iskažem najveće saosjećanje sa svim roditeljima koji prolaze kroz teško iskustvo borbe za zdravlje djece...“, rekla je Borovinić Bojović.
Kazala je da je obaveza svih da se djeluje i pokrene dijalog za obezbjeđenje veće inkluzije.
Predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Aleksandra Kuč rekla da je boljom informisanošću, razvojem socijalnih i emotivnih vještina kod učenika se „oni edukuju da budu tolerantniji i da prihvataju različitosti“.
„Dok roditelji strijepe kako će dijete biti prihvaćeno kod drugara zbog promjena koje su nastale na fizičkom izgledu, nastavnici su izloženi strahu - nemaju puno iskustva sa ovakvom djecom... Neophodno je uključiti PP službu i prilagoditi sve na novonastalu situaciju“, kazala je Kuč.
Specijalista dječije i adolescentne psihijatrije Iva Ivanović istakla je da je „danas jako teško govoriti o ovako velikoj i teškoj temi“.
„Svako dijete ima pravo na bezbrižno djetinjstvo. Kad se desi jedna ovakva stvar, to je šok za porodicu. Mijenjanje normalnosti, dijete primjećuje različito u zavisnosti od uzrasta... Moramo razumijeti da dijete u manjim godinama shvata da se dešava nešto novo. Shvata ozbiljnost, ali ne suštinu svega toga. To najviše primjećuje kroz strah koji roditelj osjeća“, kazala je Ivanović.
Predsjednica NVO Fenix Dijana Stojanović kazala je da ne smijemo da zatvorimo oči pred onima koji su svoju borbu protiv karcinoma završili.
„Bolest se ne smatra izliječenom dok ne prođe period remisije. I ako se nakon tih pet godina ne pojave novi znaci bolesti, onda se osoba smatra izliječenom... Nažalost, u našem sistemu ne postoji podrška za mlade koji imaju posljedice od liječenja“, rekla je Stojanović.
Bonus video:
