Neformalna grupa građana za očuvanje Gorice uputila je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Vladi i Glavnom gradu inicijativu za izmjenu Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, u dijelu ograničavanja gradnje u zaštitnom pojasu Spomenika prirode "Park šuma Gorica".
Kako piše u inicijativi, koju potpisuju: Neformalna grupa građana za očuvanje brda Gorica, Centar za građanske slobode (CEGAS), Udruželje ljubitelja Gorice i Ko ako ne arhitekt, KANA, DUP "Nova Varoš 2" od 2008. godine ne uspijeva da uspostavi zadovoljavajući odnos zaštite i urbanizacije najznačajnije zelene gradske površine, brda Gorica.
Takođe, podsjećaju, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici godinu dana izviđa slučaj DUP “Nova Varoš 2”, što "jasno govori o potrebi da se način gradnje i odobrenje za istu mora detaljnije i preciznije ispitati i planirati".
"Odlukom o izmjeni Odluke o izradi Izmjena i dopuna PUP-a za Podgoricu (septembar 2024), zabrana gradnje ispod Gorice predviđena je do 'donošenja izmjena tog planskog dokumenta'. Usvajanjem planskog dokumenta PUP-a Podgorica, moratorijum na gradnju prestaje da važi, pa će time doći do još razornije gradnje na padinama brda", piše u inicijativi.
Iako je 2022. podignut nivo zaštite i proglašena je za spomenik prirode, park šuma Gorica je ozbiljno devastirana, a ukidanjem moratorijuma "idemo u potpuno uništenje kontakt zone brda, takozvanog zaštitnog pojasa", dodaju.
"Utvrđivanje zaštitnog pojasa nije rješenje, jer ne predviđa na koji način se taj pojas štiti. Prema Agenciji za zaštitu životne sredine višeznačan je način tumačenja pravne norme iz Člana 31 (Zakon o zaštiti prirode), čiji dio glasi: 'Zaštitni pojas iz stava 7 ovog člana može se odrediti u cilju sprječavanja odnosno ublažavanja spoljnih faktora koji mogu uticati negativno na zaštićeno područje kao što su: otpadne vode, čvrsti otpad, invazivne vrste, nelegalna gradnja, turizam, spiranje pesticida, herbicida i drugih hemikalija, požari, pošumljavanje neautohtonim biljnim vrstama i drugim mogućim faktorima', te ako nijesmo predvidjeli pravnu izvjesnost kod tumačenja pomenute norme, neće doći do očuvanja u cilju spriječavanja, odnosno ublažavanja spoljnih faktora koji negativno utiču na zaštićeno područje", piše u inicijativi.
Poručuju da time što se čuva brdo Gorica, čuvaju zelene površine, čist vazduh, biljni i životinjski svijet, sport i rekreacija, razonoda i druženje, zdravlje građana i utiče na "smanjenje broja onkoloških i drugih pacijenata", uz očuvanje istorijskog i arheološkog blaga.
"Molimo da razmotrite i usvojite načine očuvanja brda Gorica, gdje smo Vam na raspolaganju sa stručnim i pravnim timom", kažu potpisnici.
Kao prednosti inicijative navode: "Konačno usaglašavanje sa strateškim dokumentima i principima očuvanja zelenih površina, posebno zaštićenih područja; Usaglašenosti sa članom 45. Stav 1 Zakona o šumama, prema kojem se jasno definiše da je promjena namjene šuma u građevinsko ili drugo zemljište moguća samo u tri slučaja: radi izgradnje objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje, u slučajevima kada se utvrdi javni interes posebnim zakonom ili na osnovu zakona i postupku komasacije i arondacije poljoprivrednog zemljišta i šuma u skladu sa zakonom".
U saopštenju koje je medijima dostavio CEGAS je i vizuelni prikaz dijela animacije koju su izradili.
Na njoj se, kako kažu, vidi kako će brdo izgledati iz vizure centra grada, ako se bude gradilo prema trenutnoj dokumentaciji.
"Ova aktivnost nastala je u okviru projekta 'PodGoricom', koji je podržan u okviru programa Podržani=Osnaženi, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice 'Slagalica' iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave", pojasnili su.
Bonus video:
