Država Crna Gora ima priliku, pune 32 godine poslije ratnog zločina nad otetim civilima-putnicima iz voza u Štrpcima, da se konačno okrene svojim građanima, koji su zbog toga doživjeli najteže gubitke, kazao je predstavnik oštećenih porodicaca Demir Ličina.
On to kazao danas kod Spomen obilježja žrtvama u Bijelom Polju, gdje je obilježno 32 godine od zločina u Štrpcima.
Pored porodica žrtava velikog broja građana obilježavanju su prisustvovali predstavnici Opštine Bijelo Polje, političkih partija i nevladinog sektora.
"Skupština Crne Gore treba da usvoji zakon koji prepoznaje sve civilne žrtve rata i proglašava društvenu zaštitu njihovih porodica. Vlada pored toga treba da ispravi to što ste tri decenije bili ostavljeni u patnji sami, bez društvene podrške", kazao je Ličina, naglašavajući da Crna Gora na taj način treba da pošalje jasnu poruku da država više nikada ne smije zanemariti nevino stradale i njihove ranjene porodice.
NE PROPUSTITE
Opština treba da osnuje nagradu koja će nositi ime Toma Buzova
Predstavnik Udruženja "Štrpci protiv zaborava" Edin Smailović je istakao da ova država nema budućnosti bez promjena u obrazovanju i kulturi, kažnjavanju zločina i obeštećenju žrtava.
"Da kroz obrazovni i kulturni proces obrazuju buduće generacije na taj način da im nikako ne padne na pamet da ikad može da se desi da neko, poput izvršioca ovog zločina ikad budu heroji. Mi danas kada je u pitanju javnost Crne Gore imamo jedan nepovoljan i dominantan diskurs kada je u pitanju javnost Crne Gore i regiona. Suštinski je važno da buduće generacije budu odgajane na nekakvim drugačijim postulatima", kazao je on.
Smailović je kao posebno važnu istakao inicijativu NVO Građanska alijansa da se Opština Bijelo Polje osnuje nagradu koja će nositi ime po Tomu Buzovu, čovjeku koji je žrtvovao svoj život u pokušaju da se suprostavi onima koji su počinili zločin u Štrpcima.
"Takođe, kroz književne konkurse, nastavne i obrazobne procese ali i kroz beskompromisnu pravu državu koja će svaki oblik izražavanja mržnje i negiranja zločina, ma sa koje strane dolazio, beskompromisno kažnjavati. U suprotnom, ako ovo ne uradimo, država Crna Gora je samo temelj za neki sličan zločin samo je pitanja kada i kome", upozorio je Smailović.
Mirsad Rastoder iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća podsjetio je sve muke koje su od prvog dana zločina pretrpjele porodice, ističući da ih posebno boli što ta agonija i dalje traje jer pravda nije zadovoljena.
“Jedan sam od svjedoka ove drame od samog 27. februara 1993. godine. Nažalost suđenje odgovornim za ovaj strašni zločin još uvijek traje. Dužan sam da napomenem da Bošnjačko vijeće podržava sve zahtjeve porodica stradalih u Šrpcima, kao i porodica svih civilnih žrtava tokom rata. Danas je ministar u Podgorici potvrdio nadu da će Vlada i Skupština Crne Gore, prije svega usvojiti zakon o civilnim žrtvama rata, potom uredbom ostvariti minimum pravde prema porodicama žrtava u ovom kao i drugim slučajevima koji se tiču Crne Gore. Molim vas da makar u mislima odate poštovanje ljudima koji su od 1993. godine nastojali da utvrde istinu i da pravda nekada stigne do njih“ istakao je Rastoder.
Crna Gora mora poslati jasnu poruku da država više nikada ne smije zanemariti nevino stradale i njihove ranjene porodice
Na potrebu kažnjavanja zločina i obeštećenje svih žrtava civilnih ratova, ali i potrebu usvajanja zakona koji prepoznaje civilne žrtve, danas u Skupštini Crne Gore, ukazala je Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), koja se emotivnim riječima obratila porodicama žrtava zločina u Štrpcima.
"Mnoge kolege novinari, advokati, aktivisti za ljudska prava, od te tragične '93. do danas trudili su se da ovaj strašni zločin ne bude zaboravljen. Ali mi ne možemo zamijeniti državu. Država sada, 32 godine od ratnog zločina protiv civila, otmice putnika iz voza, koji je saobraćao na pruzi Beograd-Bar, ima istorijsku priliku da svoju državnost dokaže okrećući se vama, porodicama koje ste u tom zločinu izgubile svoje najmilije", kazala je ona, ističući da očekuju od Skuptine Crne Gore da danas usvoji zakon kojim će na adekvatan način prepoznati sve civilne žrtve ratova 90 -ih godina u Crnoj Gori i njihovim porodicama obezbijediti dostojan status društvene zaštite koji je trebalo da dobijу prije 30 godina.
Gorjanc Prelević je istakla da od Vlade Crne Gore očekuju da bar djelimično ispravi nepravdu koja je učinjena porodicama i što su 30 godina bili nepravedno zanemareni, ne dobijajući od države podršku kakvu su zaslužili.
"Znam da je i tužno i prekasno i premalo, ali biće vrijedno, i za nove generacije, ako Crna Gora ovim zakonom i odlukom Vlade pošalje jasnu poruku da država više nikada ne smije zanemariti nevino stradale i njihove ranjene porodice", rekla je Gorjanc-Prelević.
Zločin u Štrpcima dogodio se prije 32 godine kada su uniformisane osobe pod komandom Milana Lukića 1993. godine, izvele iz voza 20 civila, odveli ih u nepoznatom pravcu u ubili.
Zločin u Štrpcima izvršili su pripadnici Vojske Republike Srpske (RS), koji su na željezničkoj stanici Štrpci, na teritoriji Bosne i Hercegovine, zaustavili voz koji je saobraćao na redovnoj liniji Beograd-Bar.
I iz njega su izveli, a zatim opljačkali i ubili 20 putnika. Najstariji je imao 59 godina, a najmlađi samo 16.
Ubijeni su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić.
Stradali su i Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
Krivični postupci za počinjene zločine vođeni su u tri države – Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Zbog ovog zločina na kazne zatvora u trajanju od deset do 15 godina osuđeno je više od deset pripadnika grupe koja je izvršila otmicu, među kojima je i Nebojša Ranisavljević, koji je prvi iz te grupe osuđen 2002. godine, i to pred Višim sudom u Bijelom Polju.
Za otmicu u Štrpcima nikada nije suđeno Lukiću, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog drugih zločina počinjenih u Višegradu.
Bonus video:
