Opština Pljevlja izjaviće reviziju na presudu Apelacionog suda koji je nedavno, u ponovljenom postupku, odlučio da Rudnik uglja nije u obavezi da joj isplati 2,37 miliona eura zbog nepoštovanja Ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta, potpisanog prije dvadesetak godina.
To je “Vijestima” potvrdio predsjednik opštine Dario Vraneš.
Apelacioni sud je o tome odlučivao u ponovoljenom postupku nakon što je Vrhovni sud u novembru prošle godine usvojio zahtjev Rudnika uglja za reviziju presude Apelacionog suda kojom je najvećoj pljevaljskoj kompaniji bilo naloženo da Opštini Pljevlja uplati 2,37 miliona eura.
“Postoje ozbiljne indicije da je presuda Vrhovnog suda politički motivisana. Država se u pojedinim segmentima i dalje ponaša maćehinski prema Pljevljima, posmatrajući naš grad samo kao ugljenokop. Jasno je da je u ovom maratonskom postupku Opština Pljevlja oštećena, ali i da neko očigledno prolongira isplatu štete. U svakom slučaju, zaštitićemo interese Opštine”, kazao je Vraneš.
Na pitanje “Vijesti” da pojasni na šta konkretno misli kada kaže da je presuda politički motivisana, odnosno da li je na njeno donošenje uticaj imao bivši ili sadašnji režim, Vraneš je kratko odgovorio: “oboje”.
Maratonski spor opštine i Rudnika trajao je skoro 12 godina, a nakon pravnosnažnosti prethodne presude Rudnik je lokalnoj upravi 1. jula prošle godine uplatio cjelokupan iznos duga, iako je prethodno tražio da obavezu izmiruje u ratama.
Nakon što je Vrhovni sud usvojio reviziju prethodne presude Apelacionog suda i predmet vratio na ponovno odlučivanje, Opština je Rudniku u novembru vratila novac.
Čelnici Opštine Rudnika potpisali su ugovor sredinom avgusta 2004. godine i njim je utvrđena naknada za učešće u troškovima uređivanja građevinskog zemljišta, koju je Rudnik trebalo da izmiri zbog realizacije višemilionskog projekta izmještanja rijeke Ćehotine i otvaranja kopa Cementara. Rudnik se ugovorom obavezao da na ime naknade za uređivanje građevinskog zemljišta finansira izradu dijela planske, projektne dokumentacije i investira radove na jednom dijelu objekata.
S obzirom na to da Rudnik nije izmirio svoje obaveze u predviđenom roku, Opština je podnijela tužbu, a za 12 godina koliko je trajalo suđenje donijeto je više presuda, od kojih su neke bile u korist državnog preduzeća.
U ponovljenom postupku Apelacioni sud obavezao je Rudnik uglja da na ime ispunjenja obaveza iz Ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta, finansira investicione radove koji se odnose na regulisanje korita rijeke Breznice u dužini od 600 metara i produbljivanje korita rijeke Ćehotine na neregulisanom dijelu u dužini od 3,5 kilometra, u roku od dvije godine od dana prijema presude pod prijetnjom izvršenja.
Sud je odbio sve ostaele tužbene zahtjeve Opštine.
Opština je tražila da se Rudnik uglja obaveže da na ime ispunjenja obaveza iz Ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta, finansira projektnu dokumentaciju koja se odnosi na izradu glavnog projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Židovićima kao nastavak urađenog idejnog projekta i izradu glavnog projekta za prečišćavanje vode iz akumulacije Otilovići u sklopu objekta na Pliješi.
Odbijen je zahtjev i da Rudnik finansira investicione radove koji se odnose na izvođenje radova na preostalom dijelu fekalnog kolektora do mjesta na kom se planira postrojenje za otpadne vode u Židovićima, izvođenje radova na glavnom dovodu pitke vode visoke i niske zone, izvođenje radova na objektima novog postrojenja na Pliješi, prečišćavanje vode iz akumulacije Otilovići u sklopu objekta na Pliješi, koji se prema urađenom idejnom projektu, mogu odnositi na zamjenu opreme, automatike i svih instalacija na postojećem postrojenju, izgradnju novih filterskih polja i proširenja rezervoarskog kapaciteta izgradnjom novih rezervoara za visoku i nisku zonu sa kompletnom opremom. Odbijen je i zahtjev za izvođenje radova na sekundarnom kolektoru od ulice Podgoričke desnom obalom rijeke Breznice do glavnog kolektora u dužini od 325 metara i izvođenje radova na realizaciji projekta fekalne kanalizacije na području mjesne zajednice Ševari.
U obrazloženju presude Apelacioni sud je naveo da je sud našao da je tužbeni zahtjev osnovan u dijelu koji se odnosi na obavezu tuženog da finansira investicione radove koji se odnose na regulisanje korita rijeke Breznice i produbljivanje korita rijeke Ćehotine jer Rudnik nije pružio dokaze da je izvršio svoju ugovornu obavezu koja se odnosi na ove nerealizovane radove.
“U odnosu na ostale radove, sam tužilac je tokom drugostepenog postupka tvrdio, a što je potvrđeno i vještačenjem od strane vještaka građevinske struke O. M. (dopuna nalaza i mišljenja od 17.11.2023. godine), a nije opovrgnuto od strane tuženog, da su jedan dio projektne dokumentacije i investicionih radova koji su po predmetnom ugovoru bili ugovorna obaveza tuženog, u međuvremenu izvedeni i da je iste finansirao tužilac, odnosno drugi organi… Kako su nesporno ovi radovi izvedeni i plaćeni, to se tužbeni zahtjev tužioca kojim je tražio da se tuženi obaveže da u skladu sa Ugovorom o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta te radove finansira, pokazuje kao neosnovan. Pri tome je bez uticaja činjenica na kojoj je insistirao tužilac da su ovi radovi urađeni nakon podnošenja tužbe, odnosno tokom sudskog postupka, jer sud donosi odluku prema stanju u vrijeme zaključenja glavne rasprave”, navodi se u obrazloženju presude.
Sud smatra i da Opština Pljevlja u ovom postupku ne može od Rudnika potraživati 2,372 miliona eura za izvedene radove.
“Imajući u vidu pravni stav izražen u rješenju Vrhovnog suda Crne Gore Rev.Ip.br.18/24 od 14.10.2024.godine navedeni novčani iznos (2.372.844,73 eura) koji je plaćen od strane tužioca za izvedene radove koji su predmet tužbenog zahtjeva i koji su bili ugovorna obaveza tuženog, tužilac ne može potraživati u ovom postupku, budući da je u prvostepenom postupku tužbeni zahtjev uredio i opredijelio na izvršenje činidbe. Iznos koji je platio na ime radova koji su bili ugovorna obaveza tuženog, tužilac bi od tuženog eventualno mogao ostvarivati u drugom sudskom postupku”, navodi se između ostalog u presudi Apelacionog suda.
Bonus video:
