Gajimo li kulturu sjećanja? Da li su generacije današnjih učenika upoznate sa istorijskim činjenicama i biografijama boraca čija imena nose škole u kojima uče, zapitala se Sonja Nikčević, predsjednica Udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i anifašista Nikšić.
To isto se pitala i Jasmina Nikčević, članica predsjedništva UBNOR-a, i inicirala veče sjećanja na borce čija imena nose škole u Nikšiću, pod nazivom "Srce je domovini mjera".
"Vezivna nit koja je spajala sve ove ljude različitih generacija, porijekla, obrazovnog nivoa, je snažna ideja borbe za slobodu, pravedniji svijet, progres, istinski altruizam i antifašizam", kazala je Nikčević.
Kroz prezentaciju je prikazala sve ličnosti čija imena nose škole u nikšićkoj opštini – počev od braće Ribar (Iva i Jurice), jedinih heroja "koji nijesu iz naših krajeva, a čija veličina žrtve je nemjerljiva", zatim braće Labudović, Bulajić, Kotarac, "profesora i junaka" Luke Simonovića, studentkinje farmacije Olge Golović, "hrabre i progresivne" Mileve Lajović-Lalatović, studentkinje filozofije Dare Čokorilo, narodnog heroja Dušana Bojovića, Janka Mićunovića, Ivana Vušovića, sve do, kako je istakla, onih iz "najudaljenijih djelova opštine, kao i onih boraca pod čijim imenima škole više ne postoje, bilo zbog smanjenog broja đaka, bilo zbog drugačije organizacije i strukture školskih ustanova (Špiro Vidović, Nikica Mrvaljević, Tvrtko Bijelić)".
O pomenutim herojima govorila je uz prikaz njihovih fotografija i "osnovnih podataka iz njihovih kratkih životnih i revolucionarnih puteva, do junačkih stradanja u čuvenim bitkama i ofanzivama NOR-a".
Sonja Nikčević je govorila o najmlađem heroju, Draganu Kovačeviću, po kome naziv nosi Javna predškolska ustanova u Nikšiću i škola u Nudolu, koja je zatvorena, jer je ostala bez učenika.
Podsjetila je i na porodicu Kovačević čija sudbina je, kako je istakla, "trijumf junaštva i ljubavi prema otadžbini".
"Na Sutjesci je učestvovalo sedam članova porodice Kovačević od kojih je četvoro poginulo, a tri generacije sustigle su jedna drugu da u slavnoj bici na Sutjesci izginu 13. juna 1943. godine – otac Blagoje, sinovi Janko i Sava i unuk Dragan. Tako je završen životni put ovog dječaka kome je rat uzeo život, a život mu nije dozvolio čak ni oca da upozna", kazala je Nikčević.
Sait Šabotić podsjetio je na životni put revolucionarke po kojoj naziv nosi škola u kojoj radi – Milevi Lajović Lalatović.
"Mileva je, zajedno sa suprugom Punišom Lalatovićem, radila na organizovanju ustanka naroda u nikšićkom kraju protiv okupatora", kazao je Šabotić.
Puniša Lalatović je bio komandant Lukovskog bataljona, u borbi protiv Italijana bio je ranjen 6. januara 1942. godine na Žirovnici, i ubrzo nakon toga je preminuo.
Mileva je, kako je kazao, nakon smrti supruga nastavila sa revolucionarnim aktivnostima, odmah po osnivanju Pete proleterske crnogorske udarne brigade stupila u njene redove, a poginula je prilikom povratka sa bitke na Sutjesci, u junu 1943. godine, u zasjedi koju su joj postavile četničke snage.
Šabotić je podsjetio i na Trinaestojulski ustanak, "prvi oružani ustanak naroda protiv fašističkog okupatora u Evropi" koji treba da bude, kako je kazao, "pouka i poruka i u kontekstu državnosti, suvereniteta i integriteta zajedničke domovine".
Maturantkinja nikšićke Gimnazije Tijana Lakčević govorila je o čuvenom profesoru, kulturnom radniku i hrabrom borcu čije ime nosi njena škola, Stojanu Ceroviću.
"Život Stojana Cerovića nije bio puka sudbina – on ga je sam krojio, hrabro i beskompromisno. Njegov pradjed Novica Cerović bio je vojvoda i senator, ali Stojan nije izabrao taj put – izabrao je put uma. Njegovo oružje bila je misao, njegova moć riječ, a njegova snaga – neustrašiva borba za pravdu“, kazala je Lakčević.
Govoreći o životu Stojana Cerovića, istakla je da je bio revolucionar duha, onaj koji je učio mlade da misle slobodno i čija misija, kako je istakla, nije bila samo obrazovanje, već oblikovanje ljudi koji će imati hrabrosti da se suoče sa svijetom, da budu nosioci promjena.
"Ima istorijskih momenata kada se čovjek može predati vremenu da ono odlučuje. Današnji momenat to ne dozvoljava i on poziva svakoga da radi za istoriju. Neaktivnost pojedinca, kao i naroda, u današnjem vremenu ne može se nikakvom sjutrašnjicom nadoknaditi", podsjetila je na riječi Stojana Cerovića.
Imala je i poruku za njene vršnjake, ali i one, kako mlađe, tako i starije.
"Ne dozvolimo da imena svih ovih heroja i heroina, čija imena nose naše škole, budu samo istorija – neka budu i naša budućnost."
Veče, koje je organizovao nikšićki UBNOR, vodila je i stihove govorila, studentkinja Lucija Perović, dok je u muzičkom programu učestvovao harmonikaš Vuk Vujačić, učenik Srednje muzičke škole "Dara Čokorilo".
Bonus video:
