Komitet za ljudska prava UN zabrinut je zbog informacija o postojanju korupcije, posebno u oblasti pravosuđa, ali i zbog činjenice da za sada nema mnogo pravosnažnih presuda koje uključuju visoke državne zvaničnike.
“Crna Gora mora ubrzati okončanje aktuelnih sudskih postupaka u slučajevima korupcije koja uključuje visoke zvaničnike, osiguravajući da počinioci, ako budu proglašeni krivim, budu i adekvatno kažnjeni”, poručeno je u Drugom periodičnom izvještaju tog tijela, koje funkcioniše u sklopu Kancelarije visokog komesara za ljudska prava UN (OHCHR).
Komitet konstatuje da su preduzete određene mjere koje odnose na oblast borbe protiv korupcije, ali ih zabrinjavaju “informacije o neefikasnosti Agencije za sprečavanje korupcije, kao i nedovoljnoj saradnji te institucije sa državnim tužilaštvima”.
Komitet poručuje i da je neophodno povećati efikasnost i nezavisnost Agencije, kroz obezbjeđivanje dovoljno finansijskih, ljudskih i tehničkih resursa…
“Treba ojačati kapacitete policije, tužilaca i sudija da identifikuju i efikasno rješavaju slučajeve korupcije”, poručeno je u izvještaju.
Očekuju i da će Crna Gora tokom godine usvojiti propis koji će obezbijediti da je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u potpunosti u skladu sa principima koji se odnose na status takvih institucija. Takođe, naglašavaju, država toj instituciji treba da obezbijedi dovoljne finansijske i ljudske resurse kako bi se osiguralo da može efikasno da sprovodi svoje nadležnosti, ali i da se njene preporuke u potpunosti primjenjuju.
Brinu napadi i tužbe protiv novinara
Komitet je pohvalio mjere koje je država preduzela da poboljša bezbjednost novinara.
“Komitet pozdravlja usvajanje obaveznih smjernica za tužioce tokom postupanja u slučajevima napada na novinare, kao i izmjene zakonodavstva radi bolje zaštite zaposlenih u medijima. Komitet je zadovoljan i aktivnom podrškom Komisiji za praćenje napada na novinare. Komitet ipak ostaje zabrinut zbog navodno povećane rasprostranjenosti prijetnji i napada na novinare posljednjih godina i nedostatka pune odgovornosti u starijim slučajevima, a posebno kad se radi o ubistvu Duška Jovanovića iz 2004. i ranjavanju novinarke Olivere Lakić iz 2018”, naglašeno je u izvještaju.
Za Komitet su zabrinjavajuće informacije o strateškim tužbama (SLAPP) protiv novinara i medija.
Preciziraju da se najčešće radi tužbama za klevetu, koje imaju za cilj da zastraše i ućutkaju novinare koji izvještavaju o pitanjima od javnog interesa. Konstatuju i da im država nije dostavila informacije u vezi sa ishodima.
Govor mržnje, rodno-zasnovano nasilje…
Komitet naglašava i da Crna Gora treba da ojača napore u borbi protiv govora mržnje i mržnjom motivisanog nasilja.
Ističe i da država mora osigurati da navodni zločini iz mržnje budu temeljno istraženi i procesuirani, a da se počinioci, ako budu osuđeni, kažnjavaju sankcijama srazmjerno težini krivičnog djela i da žrtve budu obeštećene.
“Moraju se jačati mjere za borbu protiv govora mržnje na internetu, kroz blisku saradnju sa provajderima internet usluga, platformama društvenih mreža i grupama koje su najviše pogođene govorom mržnje”, naglašeno je u izvještaju.
Komitet UN ističe i da zabrinjava rasprostranjenost patrijarhalnih stavova i ponašanja, uključujući prijavljeni porast govora mržnje i nasilja prema ženama u političkom i javnom životu.
“Komitet pozdravlja značajne korake preduzete na jačanju zakonodavnog i političkog okvira za borbu protiv nasilja nad ženama. Komitet je, ipak, zabrinut zbog navodno visokog nivoa društvene tolerancije i rasprostranjenosti rodno-zasnovanog nasilja…”, ističe se u izvještaju.
Komitet je zabrinut i zbog toga što se nasilje u porodici i dalje često procesuira kao prekršaj, dok, kada se goni kao krivično djelo, često rezultira blagim sankcijama.
Precizira da je i dalje visok nivo predrasuda prema LGBT zajednici, koja se manifestuje u različitim oblicima diskriminacije uključujući govor mržnje i neki slučajevi nasilja.
Pozdravlja izradu Nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, ali upozorava na to da taj propis još nije usvojen.
“Komitet prepoznaje napore preduzete za rješavanje pitanja diskriminacije Roma i Egipćana, ali prepoznaje marginalizaciju tih grupa, koja se posebno odnosi na neadekvatno i nejednak pristup formalnom zaposlenju. Komitet je zabrinut da, uprkos napretku postignutom u pristupu obrazovanju, stopa završene srednje škole među romskom i egipćanskom djecom ostaje niska”, stoji u izvještaju.
Notirali i nepreciznost starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda
Komitet je zabrinut zbog nedostatka preciznosti u pogledu starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda.
“Komitet žali zbog predugog trajanja sudskih postupaka, velikog broja zaostalih predmeta u krivičnim, parničnim i upravnim postupcima, kao i u Ustavnom sudu. Komitet je zabrinut i zbog prijavljenog nedostatka sudija i sudskog osoblja, kao i nezadovoljavajućih uslova rada za sudije i tužioce, uključujući i nedovoljan broj sudnice”, stoji u izvještaju.
Pojačati efikasnost u slučajevima ratnih zločina
Komitet je stava da država mora da ojača kapacitete za brzu i efikasnu istragu i krivično gonjenje predmeta ratnih zločina.
“Sudije i tužioci treba da imaju institucionalizovani program specijalizovane obuke o međunarodnom krivičnom i humanitarnom pravu, pravima žrtava i najboljoj praksi u postupanju u slučajevima ratnih zločina. Država članica treba da ubrza okončanje tekućih slučajeva i da nastavi da istražuje, ali i da, gdje je moguće, utvrđuje i krivično goni komandnu odgovornost”, precizirano je.
Bonus video:
