Nevladine organizacije, građani, mediji, privredni subjekti i ostali podnijeli su u prošloj godini 6.787 zahtjeva za slobodan pristup informacijama organima vlasti.
To pokazuje godišnji izvještaj Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Prema podacima Agencije, 2.850 zahtjeva je odobreno, 1.955 odbijeno, a 1.001 djelimično odobreno.
Najviše zahtjeva stiglo je na adrese ministarstava i opština, dok je manji broj upućen upravi, sudstvu, privrednim društvima u vlasništvu države, javnim ustanovama i Vladi. Po nepunih 200 zahtjeva za dostavljanje informacija poslato je agencijama, tužilaštvu i zavodima.
Statistika pokazuje da je najviše zahtjeva pojedinačno (269) upućeno Ministarstvu zdravlja. Građani su se zahtjevima obratili Vladi 254 puta, Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja 250, a Ministarstvu finansija, odnosno Poreskoj upravi 239.
Ministarstvu odbrane upućeno je 219 zahtjeva, Srednjoj mješovitoj školi "Mladost" u Tivtu 217, Upravi za inspekcijske poslove 213.
Nevladine organizacije uputile su 59 odsto ukupnog broja zahtjeva za slobodan pristup informacija - 4.010, dok su građani podnijeli 2.194. Mediji su poslali 172 zahtjeva, a privredna društva 210.
Agencija je, po žalbi, odlučivala u 6.717 slučajeva i usvojila više od polovine. U izvještaju piše da je zbog povrede pravila postupka, odnosno ćutanja administracije, usvojeno 2.374 žalbi.
"Analizom podataka koji se odnose na predmete ćutanja administracije zabilježen je najveći trend rasta od početka primjene zakona, te da je broj usvojenih žalbi zbog povrede pravila postupka 2.374, dok je broj odbijenih žalbi zbog povrede pravila postupka, tj. gdje je utvrđeno u postupku 514 da nema ćutanja, dok je broj obustavljenih postupaka 1.332 jer je stranka bila zadovoljna naknadno donijetim rješenjem", navodi se u izvještaju.
U Agenciji zaključuju da je odlučivano u 4.220 predmeta ćutanja administracije, što je rastući trend koji se mora prepoznati kao alarm.
"Neažurnost u postupanju i donošenju odluka ima za posljedicu rastući trend izjavljenih žalbi koji zbog obaveznih zakonskih procedura iziskuju vrijeme te dovodi do nezadovoljstva korisnika mehanizma zahtjeva za slobodan pristup informacijama", pokazuje izvještaj.
Iz Agencije kažu da se žalbe često podnose zbog nedostavljanja ili djelimičnog dostavljanja podataka iz platnih lista zaposlenih, gdje kroz uspostavljenu sudsku praksu ukazuju prvostepenim organima i podnosilocama žalbe da se bruto iznos mora dostaviti, ime i prezime radno angažovanog lica, iznos uvećanja zarade po različitim osnovama da li je u pitanju dodatak zbog inspekcijskog nadzora, varijabilnog dijela zarade, pristupa tajnim podacima, te obavezna zaštita podataka koja se tiče neto iznosa zarade, odbitaka po raznim osnovama, kao što su članstvo u sindikatu, članstvo u političkim partijama, odbitak na ime alimentacije, kreditnog zaduženja i svi odbici od zarada i u konačnom JMBG građana i žiro-računa.
Pored ostalog, tvrde da se Savjet Agencije, odlučujući u predmetu slobodnog pristupa informacijama, bavio i balansom između prava javnosti da zna, zaštite tajnih podataka, kao i uspostavljanja standarda zaštite ličnih podataka.
"Poslovna tajna u skladu sa propisanim i prepoznatim standardima često od strane prvostepenih organa bude prepoznata kao osnov za neosnovano odbijanje jer razne vrste Pravilnika kao i podzakonskih akata ne mogu biti osnov za odbijanje prava na slobodan pristup informacijama", zaključuju u Agenciji.
"Analizom podataka koji se odnose na predmeta ćutanja administracije zabilježen je najveći trend rasta od početka primjene zakona, te da je broj usvojenih žalbi zbog povrede pravila postupka 2.374 dok je broj odbijenih žalbi zbog povrede pravila postupka, tj. gdje je utvrđeno u postupku 514 da nema ćutanja, dok je broj obustavljenih postupaka 1.332 jer je stranka bila zadovoljna naknadno donijetim rješenjem", naglašeno je u izvještaju
59 odsto ukupnog broja zahtjeva za slobodan pristup informacija - 4.010 uputile su nevladine organizacije, dok su građani podnijeli 2.194. Mediji su poslali 172 zahtjeva, a privredna društva 210.
Bonus video: