Traže da ih država zaštiti od divljači, a lovce oslobodi krivice

Mještani više sela iz Banjana, Trubjele, Trepača, Rudina, Kamenska, Brestica, ali i iz nikšićke Župe, kao i iz Danilovgrada, okupili su se ispred Lovačkog doma „Dr Zoran Kesler“ u Nikšiću u znak protesta i podrške lovcima koji su, na njihov poziv u pomoć, odstrijelili medvjeda na prostoru sela Kamensko koji je u proteklih nekoliko godina, kako tvrde, uništio više od stotinu grla stoke sa tog područja.

Kako su istakli, prava je sreća da niko od stanovnika toga kraja nije stradao.

Nikšićkim lovcima, njima četvorici, se stavlja na teret da su počinili krivično djelo nezakonit lov i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i ekplozivnih materija, dok je protiv petog podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Stanku Peroviću, stočaru iz sela Kamensko, godinama medvjed uništava stočni fond i, kako je istakao, umjesto da ga vlast zaštiti ona hapsi ljude koji su i njega i ostale mještane spasili od „štetočine“.

„Ja sam, zato što sam kazao da ću medvjeda ubiti, dobio tri mjeseca zatvora u spuške kazamate. Pretresli su mi kuću i našli pušku staru stotinu godina, koja je trofejna puška, koja je 1941. digla ustanak u Trubjelu. Ja smatram da je Crna Gora srećna država, a ako je srećna država, ja ne znam ime ministra poljoprivrede, pa mu poručite da se založi da se ovi ljudi oslobode. Ako neće, neka muze mečku i vučice, a ne krave. U Švedskoj, koja je Evropska unija, odstrijelili su 30 medvjeda, a ovdje neće, nego ga štite i hapse ove poštene ljude“, kazao je Perović.

Zdravku Delibašiću, takođe iz Kamenska, medvjed je u pet mjeseci usmrtio pet krava. Kako je kazao, čini mu se da onaj ko štiti medvjeda, a ne stoku i ljude, ne zna o kakvoj životinji je riječ.

„To je opasnost velika, velika zvjerka. Predlažem da se odreknemo ovih premija koje daju godišnje u korist ljudi koji bi krenuli na takve zvjerke. Nikome svome ne bih rekao da krene na to, jer to je velika opasnost“, poručio je Delibašić.

Mileva Jovanović, čuvena Gara koja je branila Sinjajevinu, kazala je da ljudima država treba da plati štetu koju im je medvjed pričinio.

„Životinje se ne drže u štali. Mi živimo od pašnjaka na kojima pasu naše životinje koje su prihod, ne samo za naše familije, nego za čitavu državu. A što se tiče ovih momaka koji su ostrijelili ovog medvjeda, imaju svu moju podršku. Odreći ću se ovogodišnje premije da nagradim čovjeka koji je imao hrabro i dobro srce i ustrilio takvu zvjerku. Nijesam ja da se ubijaju medvjedi, već samo štetočine“, poručila je Jovanović.

Belgija Peković, iz župskog sela Liverovići, istakla je da je veliku štetu pretrpjela od medvjeda.

„Imala sam kliničku smrt, jedva su me u svijest vratili od straha kad sam vidjela međeda koji mi je 26 ovaca, od 56 koliko ih je bilo u toru, uništio. Ima tri dana je selom prošao medvjed i niko ništa. Ne smije ga niko ubiti, zaštićen je, a mi nismo. Ja mislim da je sramota od Ministarstva da zatvara poštene momke iz lovačkog društva. Dok je bilo društvo Tita, bila je Armija, sve živo za seljake, za đake, za ministarstvo, za sve je bilo jednako. Od kad dođoše, podijeliše politike, nama je smrklo od međeda i od društva. Za deset dana će u planinu, a od međeda ne smijem da izađem pet metara ispred vikendice. Zvala bih ministra da uputi porodicu na moje trnovito mjesto, pa da vidi, da mu ošteti samo nokat od kokoške, a ne od familije, šta bi uradio. Svu bi Crnu Goru zapalio. A mi nemamo pravo na život, a međed ima. Ljekari se zabaviše o jadu – liječiti od paščadi i međeda“, kazala je osamdesettrogodišnja Peković.

Baćo Damjanović, kome je medvjed ubio kravu, kazao je da su ljudi na selu izgleda prepušteni sami sebi.

U novembru prošle godine medvjed je u Pivi napao lovca i rendžera Parka prirode “Piva” Miljana Grubača i nanio mu teške povrede, za koje su ljekari i u Kliničkom centru Crne Gore i na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu kazali da se prvi put susreću sa takvim povredama. Grubač, koji se i dalje oporavlja od teških povreda, došao je, kako je kazao, da kao čovjek podrži lovce i mještane koji traže da ih država zaštiti od divljači.

„Ne smijemo dozvoliti da se desi bilo koji slučaj napada na medvjede, na bilo koju životinju, a ne na čovjeka, jer je ljudski život najvažniji. Ljudi, veoma sam vam zahvalan na svemu što ste učinili za mene i želim vam da istrajete u borbi za sve što tražite“, poručio je Grubač.

Kako je rekao Ratko Krivokapić, ne pišu se zakoni radi medvjeda, nego radi ljudi.

„Ovaj medvjed koji je odstrijeljen je pravi zlotvor krvopija. Kažu da je ubio preko stotinu grla stoke u zadnjih pet godina po području Trepača, Kamenska, Smrduše i drugim krajevima u tom krugu. A ljudi tamo žive od poljoprivrede. Sva sreća je da nije ubio nekog od ljudi. U Sloveniji i u drugim državama Europske unije, ako se takvo nešto desi, ta jedinka se ubija da ne bi veće zlo pravio“, kazao je Krivokapić.

Kako je istakao, država ništa nije uradila da nadoknadi štetu domaćinima kojima je medvjed usmrtio stoku, hapse se ljudi koji su seljake „spasili zla“, te na taj način se šalje poruka da su ljudi na selu nezaštićeni i da ista treba da napuštaju.

„Volio bih da vidim ko je taj da stisne petlju da ove ljude okrivi. Pa oni su dobrotvori, zaštitili su ljude i stoku. Ti ljudi su došli na poziv svojih komšija i prijatelja koji su pretrpjeli i štetu veliku i strah, da ih zaštite“, kazao je Krivokapić.

U ime Mjesne zajednice Vilusi, obratio se Vidak Šabanović, koji je istakao da ne postoji kontrola broja divljih životinja i da je sve prepušteno slučaju.

„U zakonu o lovstvu, divljač je vlasništvo države i država istim raspolaže prema propisima uz pomoć nadležnog lovačkog društva i lovačkog saveza. U ovom slučaju vlasnik je donio takve uredbe da se zvijer ne smije ni poprijeko pogledati, a da se šteta nadoknađuje samo ako se desila pod specifičnim uslovima. Svjedoci smo da se bilo koji odstrijel divljači smatra tragedijom i da je propraćen medijski, a da su brojni oni koji sebi daju za pravo da presuđuju da li je vrijedniji medvjed od bika i da li je život zvijeri vrijedniji od života neke domaće životinje. Sve ovo odaje utisak da svi polažu prava na uređenje naših života, na uređenje našeg kretanja po selima, na uređenje načina održavanja naših imanja i obavljanja poslova i da svi znaju bolje od nas kako to treba raditi. Tamo gdje propisi ne regulišu stvari u korist naroda i prirode, ne preostaje ništa drugo nego da ljudi sami sebe zaštite i to je jedino bilo u ovom slučaju“, kazao je Šabanović.

Kako je istakao, od nadležnih zahtijevaju da se valjano posvete ovim problemima i da „zajedno sa ljudima koji žive na našim prostorima, a na zadovoljstvo svih strana“ konačno steknu utisak da ne žive u anarhiji prepušteni sami sebi u strahu od divljih zvijeri ili od novih kazni.

„Nadležne službe vrlo efikasno reaguju i lišavaju slobode ljude u lovnim prekršajima, ali ne i kada je potrebno zaštititi imovinu i živote ljudi“, rekao je Šabanović.

Đuro Perović smatra da ljudima koji se bave stočarstvom i poljoprivredom u ruralnim sredinama treba „vratiti oružje dugih cijevi da se mogu braniti od zvijerki“, jer je „lako zakone pisati iz fotelja i urbanih naselja“.

Više od hiljadu građana potpisalo je peticiju kojom se traži oslobađanje četvorice Nikšićana osumnjičenih da su usmrtili medvjeda, a potpisivanje peticije je nastavljeno nakon protesta.

U Planu gazdovanja mrkim medvjedom, koji je u julu prošle godine Vlada usvojila, navedeno je da je u Crnoj Gori zabilježen trend blagog porasta populacije – 2014 ih je bilo 401, a 2022. godine 419.

“U Crnoj Gori u poslednjih 20 godina nije bilo planskog korišćenja, odnosno odstrijela mrkog medvjeda”, navedeno je.

Prisustvo mrkog medvjeda u Crnoj Gori registrovano je u 26 lovišta, a istraživanja su pokazala da Crna Gora ima stabilnu populaciju mrkog medvjeda, sa veoma dobrim protokom gena.

Akcionim planom za 2025. godinu, koji je je početkom aprila dostavljen Vladi na razmatranje predviđa se samo interventni odstrijel u slučaju pojave problematičnih jedinki.