Osporava se mjera upućivanja djece u Podgoricu: Podnijeta žalba sudu u slučaju maloljetnica iz Njemačke

Tri maloljetne državljanke Njemačke prebačene su u Centar “Ljubović” nakon prijave za nasilničko ponašanje

U Podgoricu je prethodno iz Cetinja upućeno još dvoje djece

21323 pregleda 2 komentar(a)
Njemački maloljetnici bili smješteni u privatnom prihvatilištu na Cetinju (ilustracija), Foto: shutterstock.com
Njemački maloljetnici bili smješteni u privatnom prihvatilištu na Cetinju (ilustracija), Foto: shutterstock.com

Osnovnom sudu na Cetinju podnijeta je žalba kojom se traži ukidanje mjere na osnovu koje su tri maloljetne njemačke državljanke, štićenice “Centra za zaštitu djece i mladih” iz Cetinja, upućene u podgorički “Ljubović”, saznaju “Vijesti”.

Žalba se odnosi na mjeru cetinjskog suda kojom se maloljetnice upućuju u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa, odnosno Centar za djecu i mlade “Ljubović”.

Takva mjera donijeta je nakon što je protiv njih podnijeta krivična prijava za nasilničko ponašanje. Prijava je podnijeta zbog incidenta koji se dan ranije, 12. maja, dogodio u prijestonici, između štićenika “Centra za zaštitu djece i mladih” i zaposlenih - vaspitača, odnosno prevodioca i direktora tog nevladinog udruženja.

Vaspitač i prevodilac Damir Avdijaj i direktor “Centra” Nikola Perović, kako su “Vijesti” ranije objavile na osnovu službene zabilješke cetinjske policije u koju su imale uvid, prijavili su da su ih djeca fizički napala.

U slučaj je uključeno još dvoje djece, takođe državljana Njemačke, ali se protiv njih, zbog toga što nisu navršila 14 godina, ne vodi postupak. To dvoje, sjutradan pošto se dogodio incident, iz cetinjskog skloništa prebačeni su u podgorički “Ljubović”.

Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije ranije su zbog ovog slučaja najavili inspekcijski i stručni nadzor kod pružaoca usluge, NU “Centar za zaštitu djece i mladih, a juče su “Vijestima” rekli da još nije i završen:

“Obavještavamo Vas da je inspekcijski nadzor u toku, te da ćemo nakon izvršenog inspekcijskog nadzora imati informacije o ishodu”, kazali su iz resora koji vodi Damir Gutić.

“Vijesti” su taj resor pitale i da li eventualno postoji konflikt interesa jer je Milica Krivokapić, jedna od osnivača NU “Centar”, kojem je to Ministarstvo dalo licencu za pružanje usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite, ujedno zaposlena u Centru za socijalni rad u Cetinju. Oni su kazali da ni to Ministarstvo, ni Komisija za izdavanje licence “nisu nadležni za utvrđivanje postojanja konflikta interesa”.

Krivokapić je juče redakciji dostavila reagovanje u kojem je potvrdila da je jedan od osnivača nevladinog udruženja “Centar za zaštitu djece i mladih”, “ali ne i skloništa”.

“NU ‘Centar za zaštitu djece i mladih’ izdata je licenca za pružanje određenih usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite, ali je netačno da sam ja nosilac licence za sklonište, kao i da imam bilo kakve veze sa radom sa djecom koja su korisnici usluga skloništa i samog Centra”, navela je ona.

U reagovanju koje je dostavila, Krivokapić dodaje i da je kao zaposlena u JU Centar za socijalni rad za Prijestonicu Cetinje, “blagovremeno zatražila izuzeće iz konkretnih slučajeva”.

“O čemu je informisan i glavni insprektor koji je vršio inspekcijski nadzor dana 14.05.2025. Prilikom istog nadzora, nesporno je utvrđeno da ni ja, kao zaposleno lice, ali ni Ustanova u kojoj radim, nisam počinila nikakve nepravilnosti, niti vršila aktivnosti koje bi potencijalno izazvale konflikt mojih uloga”.

U registru pružalaca licenciranih usluga koji je dostupan na vebsajtu resora socijalnog staranja, ne navode se imena pojedinaca, već nosilac licence, što je za prihvatilište-sklonište za djecu i mlade sa problemima u ponašanju na Cetinju, NU “Centar za zaštitu djece i mladih”. Osnivači tog NU su, pored Milice Krivokapić, Nikola Perović, koji je i direktor, i njegova sestra Nikoleta.

Krivokapić je dodala i da je njen angažman u pogledu osnivanja NU “potpuno zakonita aktivnost”.

“I ni na koji način ne predstavlja kršenje važećih propisa u Crnoj Gori. Kao zaposlena u javnoj ustanovi, ne podliježem Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, a u okviru pomenutog udruženja nisam ostvarila nikakvu materijalnu, niti drugu korist - ni po osnovu ugovora o radu, ugovora o djelu, ni pružanjem bilo kakvih usluga”, rekla je ona, dodajući i da je u aktivnosti udruženja bila uključena kao volonterka i to isključivo u pripremi projekta “Kontrolom emocija do mirnih škola”.

Sa tim projektom, NU “Centar za zaštitu djece i mladih” prijavilo se na javni poziv Prijestonice 2024. godine, kada su tražili 8.750 eura. Komisija za dodjelu sredstava odbila je njihovu prijavu kao nepotpunu. Tada, kako se navodi u rang-listi koja je dostupna onlajn, nisu dostavili osnivački akt NVU...

“Vijesti” u međuvremenu nisu od nadležnih dobile odgovor kako je pet maloljetnih državljana Njemačke, koji su bili štićenici privatnog skloništa, uopšte stiglo u Crnu Goru. Nezvanično, u Crnoj Gori su na osnovu saradnje udruženja sa Cetinja sa njemačkom organizacijom “Spurwechsel”. Iz te organizacije nisu odgovorili na pitanja “Vijesti”. Prema podacima sa njihovog vebsajta, “Spurwechsel” projekte poput ovog na Cetinju, realizuje i u Hrvatskoj i Bosni.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Crne Gore i Uprave policije redakciji od 13. maja nije odgovoreno na to da li je djeci prijavljen boravak i po kojem osnovu.

“Vijestima” je u cetinjskom Centru za socijalni rad potvrđeno da su djeca njima prijavljena tek nakon incidenta sa zaposlenima iz skloništa.

Policiji na Cetinju upućen je poziv za intervenciju 12. maja, kada im je u Ulici Ivan begova, ispred apartmana “Aleksandra” (vlasništvo oca direktora skloništa, prim. nov.) Damir Avdijaj, vaspitač i prevodilac u skloništu, kazao da su ga fizički napala djeca koja su smještena u privatnom objektu, a za koje je on zadužen kao vaspitač i kao prevodilac. Na lice mjesta, potom, stigao je i direktor “Centra” Nikola Perović, koji je, takođe, prijavio da je fizički napadnut od maloljetne djece, državljana Njemačke. On je tada policiji ispričao da su ta djeca u privatnom objektu smještena po socijalnom programu, u svrhu resocijalizacije...

Bonus video: