Crna Gora nema kulturu borbe sa mentalnim problemima, nemamo registre mentalnih oboljenja i zavisnosti, a djeca sa problemima nemaju gdje da se liječe.
To su samo neki od zaključaka sa sjednice skupštinhskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje na čijem dnevnom redu je tema "Mentalno zdravlje u Crnoj Gori“.
Senator Državne revizorske institucije (DRI) Branislav Radulović predstavio je nalaze revizije iz februara koja je pokazala da čak 76 aktivnosti koje je propisalo Ministarstvo zdravlja Strategijom zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period od 2019. do 2023. godine nije realizovano i da čak i one koje su relizovane nisu imale efekat na unapređenje stanja u ovoj oblasti. On je podsjetio da je mentalno zdravlje jedan od globalnih prioriteta kroz cilj 3 UN održivog razvoja, te da je poseban problem što nova strategija nije donijeta tokom 2024. I u prvom kvartalu 2025. godine.
Načelnik Direkcije za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Kenan Kurtagić kazao je da je mentalno zdravlje društveni prioritet, ali na margini već decenijama što je rezultiralo brojnim izazovima. Pored ostalog, kazao je da je kovid pandemija glavni uzrok zbog kojeg većina aktivnosti nije realizovana, kao i da tokom izrade Programa mentalnog zdravlja niko iz nevladinog sektora nije bio zainteresovan za članstvo u radnoj grupi.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković rekao je da je fokus na suzbijanju mentalnih poremećaja, ali da treba obuhvatiti sve aspekte u cilju očuvanja zdravlja. On je istakao da Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje nisu jedini odgovorni i da je potrebna sveobuhvatna strategija.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, na čiju je inicijativu organizovana sjednica, ocijenio je da postoje ozbiljne devijacije u crnogorskom društvu, dok se govori o virtuelnim aktivnostima. Problematizovao je to što pravimo strategije, a nemamo registre, istakavši da postoji problem u kontinuitetu. Pored ostalog, rekao je da se smanjuje starosna granica kada je u pitanju konzumiranje alkohola i psihoaktivnih supstanci i da je svako treće dijete u riziku od siromaštva.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković podsjetila je da se godinama govori o djeci sa problemima u ponašanju, bolestima zavisnosti, da su radili izvještaje o tome, kao i o mentalnom zdravlju djece nakon kovid pandemije.
„Danas niko njije pomenuo ni odraslu ni stariju populaciju. Šta ćemo sa pacijentima sa demencijom. Ovdje danas treba da sjedi čitava Vlada. Godinama nismo ništa uradili na komunalnoj psihijatriji“, istakla je Mijušković.
Ona je podsjetila da smo nedavno imali dojavu o bombama u školi i da je tužilac izrekao maloljetniku mjeru obavzenog liječenja, pa je dijete smješteno u Specijalnu bolnicu za psihijatriju „Dobrota“, iako se u toj ustanovi ne liječe maloljetnici.
„Jedva smo čekali otvaranje Klinike za psihijatriju sa dječjom psihijatrijom u Podgorici, a ne znamo kada će to odjeljenje početi da radi“, naglasila je Mijušković.
Bonus video:
