Islamska zajednica: Selektivni pristup u procesu revitalizacije lokaliteta Depedogen u Staroj Varoši nudi pogrešnu sliku

Iz Islamske zajednice upozoravaju da se ovakvim načinom tretiranja kulturne baštine šalje opasna poruka – da segmenti identiteta jedne zajednice mogu biti uklonjeni iz kolektivnog sjećanja i institucionalne prezentacije

2790 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Borislav Vukićević
Ilustracija, Foto: Borislav Vukićević

Islamska zajednica u Crnoj Gori uputila je zvaničan dopis Sekretarijatu za kulturu i sport Glavnog grada povodom idejnog rješenja revitalizacije lokaliteta Depedogen u Staroj Varoši, u kojem se izražava duboka zabrinutost zbog izostavljanja ključnih elemenata islamske i kulturne baštine sa ovog značajnog istorijskog lokaliteta.

Dopis je potpisao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Podgorica, Džemo Redžematović, a u njemu se ističe da je Islamska zajednica sa interesovanjem ispratila najave revitalizacije ovog prostora koji se nalazi u srcu istorijske Podgorice, ali da sadržaj objavljenog idejnog rješenja “pokazuje selektivnost u tumačenju kulturnih slojeva” i “ignoriše postojanje džamije sultana Mehmeda Fatiha sa munarom”, iako je njeno postojanje jasno dokumentovano u brojnim istorijskim, arhivskim i kartografskim izvorima.

“Još je ozbiljnije to što se ovakvim pristupom stvara utisak institucionalnog prećutkivanja jednog čitavog segmenta kulturno-vjerske baštine, i to na prostoru koji je bio simbol zajedničkog života i identiteta Podgorice”, navodi se u dopisu.

U dokumentaciji koja je dostupna javnosti lokalitet se netačno naziva “Tvrđava na Ribnici”, čime se zanemaruje autentičan naziv Depedogen, koji je potvrđen u brojnim osmanskim i evropskim dokumentima, navodi se u saopštenju Mešihata Islamske zajednice.

Dodatno, autor idejnog rješenja, ukazuje se, u jednom dijelu se poziva na poznatu sliku iz Marubijeve kolekcije, a istovremeno izostavlja sadržaje koji su na toj istoj slici jasno prikazani – džamiju i njenu munaru, koje su ucrtane i numerisane kao objekti 9 i 10 na zvaničnom planu tvrđave.

“Selektivni pristup u procesu revitalizacije nudi pogrešnu sliku i nije u cilju realnog predstavljanja nekadašnjeg stanja, pa se s pravom postavlja pitanje – s kojim ciljem se revitalizacija sprovodi?”, kaže se u dopisu.

Islamska zajednica podsjeća i da je u ranijem periodu podnosila zahtjev za izvođenje arheoloških istraživanja radi identifikacije temelja džamije i munare, ali taj zahtjev tada nije bio odobren. U aktuelnim okolnostima, kada se lokalitet tretira kao prostor kulturne i turističke prezentacije, iz Zajednice poručuju da “više ne postoji samo mogućnost, već i zakonska i moralna obaveza da svi slojevi prošlosti budu vidljivi i ravnopravno predstavljeni”.

U dopisu od Glavnog grada se zahtjeva ispravna identifikacija lokaliteta kao Depedogen, utemeljena, kako tvrde u Islamskoj zajednici, u istorijskim i stručnim izvorima; uvrštavanje džamije Mehmeda Fatiha sa munarom u idejno rješenje revitalizacije, na osnovu postojećih kartografskih i arhivskih podataka; te odobrenje za izvođenje arheoloških istraživanja, koja bi se sprovela u saradnji sa relevantnim institucijama i pod stručnim nadzorom.

U prilogu dopisa Glavnom gradu dostavljeni su fotografija iz Marubijeve kolekcije i originalni katastarski crtež lokaliteta iz perioda Osmanske imperije, sa jasno ucrtanom džamijom i munarom, stoji u saopštenju.

Iz Islamske zajednice upozoravaju da se ovakvim načinom tretiranja kulturne baštine šalje opasna poruka – da segmenti identiteta jedne zajednice mogu biti uklonjeni iz kolektivnog sjećanja i institucionalne prezentacije.

“Ispravno predstavljanje prošlosti nije stvar izbora, već odgovornosti. Istorija ne može biti vlasništvo jedne vizije – ona pripada svima i traži istinu, a ne selekciju.”, zaključuje se u obraćanju Islamske zajednice Glavnom gradu iz koje su poručili da očekuju da će nadležni organi Glavnog grada preispitati idejno rješenje i uvažiti sve legitimne i stručno potkrijepljene zahtjeve, kako bi revitalizacija Depedogena postala primjer inkluzivne i autentične kulturne obnove.

Bonus video: